DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Vlastita režija u praksi. 687 ima n. pr. uprava Srednje oko 60.000 ha površine, te da je povjereno to veliko područje upravitelju, kojemu stoji na razpolaganje svega samo 20 organa, mora svaki uvidjeti ogroman posao, što ga mora upravitelj obavljati. Unatoč svemu tome vodi se prilično veliko režijsko poslovanje, što se najlakše može prosuditi iz predloženog preliminara za 1923/24, koji je zaključen sa preko 3,000.000 Din čistog prihoda, i preko 35.000 m3 crnogoričnog korisnog i majdanskog drveta. Mislim, da ovi podaci dosta jasno govore. Reasumirajući dakle sve ovo, što je gore rečeno i uvaživši mišljenje i prvaka šumske struke iz naših drugih krajeva, dolazimo do zaključka, da je iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji mnogo povoljnije, nego li iskorištavanje putem ugovore, te za to treba eksploataciju putem ugovora zabaciti. Stavivši se dakle na bazu modernog šumskog gospodarstva treba, kako to ističe gosp. ing. Marinovič, da se najprije pripravi teren za gospodarenje u vlastitoj režiji. Radnja gosp. ing. Marinovića sa praktične strane, je od neprocenljive vri* jednosti, jer je osobito naglasio momente, koji su za praktično vođenje režij« skog poslovanja od najveće važnosti, a to je u prvom redu izgradnj a prometnih naprava i reorganizacija administrativne službe, supsu« mirajući ovamo i stručnu naobrazbu osoblja i intenzivniji rad u manjim šum« skim upravama. Zato je već na početku istaknuto, da treba u prvome redu pri» baviti potrebna novčana sredstva za izgradnju izvoznih naprava, jer se bez investicije ne da zamisliti nikakovo gospodarenje ni iskorišćavanje. Nadalje treba broj šumskih činovnika povećati pružajući mladim ljudima prilike, da se izobraze, i pobrinuti se za što veći broj šumsko_tehničkog osoblja sa odgo* varajućom naobrazbom. I napokon treba reorganizirati administrativnu službu, ostavljajući upraviteljima u gospodarenju što slobodnije ruke u okviru preli* minara, jer se riješenjem pojedinih pitanja u drugoj i prvoj instanci veoma često propušta najpovoljniji momenat za riješenje toga pitanja, što je za poslo= vanje uvijek od velike štete. Dovoljno je, ako Ministarstvo ispita i odobri sam preliminar za pojedine godine. Uprave bi trebale posve samostalno da pro* vađaju taj preliminar, a direkcija da vodi intenzivniji nadzor, te da ujedno upravitelja upućuju i pomažu u njegovom poslovanju, te da brzo odobravaju provedene prodaje. Bez temeljite reorganizacije šumarske službe, osobito u koliko se odnosi na režijsko poslovanje, i bez povećanog broja stručnjaka sa potrebnim tehničkim osobljem ne da se uspješno gospodarenje u vlastitoj režiji ni zamisliti, kao ni bez potrebnih investicija. Kod nas u Bosni spriječava intenzivni rad još i veličina područja ovdašnjih uprava, te je posve isključeno, da bi upravitelj sa malim brojem organa, mogao voditi uprave sa 40—70.000 ha. |