DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Vlastita režija u praksi. 685


potrebnih ograda veoma skupo, a bez njih je svako umjetno pomlađivanje
bezsmisleno. Ali pokraj svega toga govore protiv umjetnom pošumljivanju još
svi oni razlozi, koje navada g. ing. Marinović u svojoj brošuri. Jasno je iz
svega toga, da moramo oplodnoj i prebornoj sječi posvetiti najveću pažnju,
te je staviti u prvi red. To se s uspjehom može provesti samo poslovanjem
u vlastitoj režiji. Samo kod poslovanja u vlastitoj režiji može upravitelj uzeti
sve uzgojne momente u obzir, jer nije vezan nikakvim ugovorom.


Način eksploatisanja pomoću dugotrajnih ugovora ostavio je veoma loše
i tokom vremena veoma štetne poslijedice. U mnogim slučajevima, gdje je
firma iskorišćavajući pojedine djelove svoga područja investirala ogromne ka*
pitale za dobavu drveta, ili jer je htjela izbiti što veću korist i dobit, zatražila
je izvadivši ugovorom određeni procenat iskorišćavanja iz sastojina, da joj se
dozvoli ponovna sječa preko toga procenata, što im je prijašnja vlada obično
dozvoljavala. Na taj je način odviše isječena sastojina, koja je kasnije trpjela
još i od vjetrova te je ostala mjesto prorjeđene šume s bujnim pomlatkom
sasvim devastirana šuma. I iz tih razloga moramo danas težiti za režijskim
poslovanjem, koje jedino omogućuje pravo odgajanje sastojina, jer upravitelj
imade ´u režijskom poslovanju mnogo slobodnije ruke, što se tiče provađanja
sječe, te radi toga može posvetiti mnogo više pažnje samoj sječi i provađati
je na taj način, da opstanak šume ne bude ugrožen odnosno, da se na mjesto
stare sastojine što sigurnije podignu nova.


Što se tiče doznake stabala mora upravitelj povjeriti taj posao samo
savjesnim i stručno naobraženim organima, te voditi najveću kontrolu, jer
najmanja pogrješka lahko može pokvariti čitavu sječu. Sama je praksa pokas
zala, da doznačivanje nije tako jednostavan posao, te da tome treba posvetiti
veliku pažnju, što je isto moguće samo kod poslovanja u vlastitoj režiji. Mnogo
veći uspjeh pokazalo bi poslovanje režije, kad bi razpolagali s više organa
i kad bi bili srezovi manji, na što je gosp. ing. Marinović također posebno
upozorio. Obično moraju organi prevaljivati dug put, dok ne stignu na mjesto
doznačivanja, te su već prije doznake umorni, pa ne mogu svu pažnju više
koncentrisati na posao doznake. Pokraj toga su organi preopterećeni mnogim
drugim poslovima kao izdavanjem servituta, realizovanjem maloprodaja, čus
vanjem šuma itd., te iz ovoga razloga ne mogu doznaku obavljati tačno i sa=
vjesmo. Istotako, a to je veoma važno, ne može ni upravitelj posvetiti radi
prevelike udaljenosti sječina i opterećenja drugim poslovima, toliko pažnje
doznaci, kako bi to htio i morao.


Što se tiče čuvanja podmlatka pri obaranju i izvozu drveta iz šume, te
šumskog reda, govore također svi razlozi u prilog poslovanju u vlastitoj režiji.
Više nego pisane riječi pokazuje to praksa sama. Napadna je razlika između
sječa, gdje je sjekla firma, i on:h, koje su se iskorišćavale u vlastitoj režiji.
A to je samo po sebi razumljivo. Kupac odnosno firma se ne brinu za bu=
dućno-st same sastojine, nego obara i izvlači onako, kako je za njega povoljs
nije, i kako će proći s manje troška, te tu ne pomažu ni stroge odredbe u ugo=
vorima i predviđene globe, kao ni nadzor šumskog osoblja, koji radi velikih
površina ne može biti tako intenzivan, kako bi to moralo biti. Podmladak
pokraj oborenih stabala kao i na mjestima izvoza je skoro uvijek uništen.
Ne tajim, da se u sječama može očuvati sav podmladak, ali se ipak tolike