DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11/1923 str. 28     <-- 28 -->        PDF

658 Stanovište J. Š. U. prema Zakonskom projektu itd.


da svaka šikara ne zaslužuje da se naziva sa riječi »šuma«, te na*
pokon i zato što sva šumska zemljišta nisu jednake dobrote.
Tako su n. pr. u brdskim krajevima zemljišta na sjevernim stra*
nama najbolja, pa redom slabija na istočnoj, južnoj i najslabija
na zapadnim stranama. Ta razlika može biti da varira među*
sobno između sjeveroistočne i jugozapadne strane za 100 %,
kako to pokazuju prihodne tabele za bukvu, gdje je na prvom
bonitetu u 100*toj godini drvna masa 750 kub. met., a na četvrtom
bonitetu masa iznosi jedva 400 kub. met. po ha.


II. U cl. 9 zak. o zemljarini sadržana ustanova, da poreska
obaveza postoji za sva zemljišta, koja se obrađuju ili se mogu
obrađivati — valjalo bi proširiti još onamo, da poreska stopa
bude relativno veća za zapuštena, ali inače plodna zemljišta,
koja su u rukama općina kao što su n. pr. općinski pašnjaci, po*
vršina kojih samo u Hrvatskoj i Slavoniji iznosi oko pola mili*
juna jutara.
Tako proširenom zakonskom ustanovom drži J. Š. U., da će
općine početi više brige posvećivati svojim pašnjacima, da će ih
uređivati, te od korova i šikarja čistiti, da po njima raste bujna
trava, kako bi tako nestalo one žalosne oznake za općinske pas*
njake: »svačije i ničije«.


Pitanje racionalnoga uređivanja općinskih pašnjaka stoji
naime u uskoj vezi sa racionalnim šumskim gospodarstvom, jer
što budu općinski pašnjaci bolji i uredniji, to će biti manja po*
treba i redi zahtjevi naroda za šumskom pašom. Tu činjenicu
ističe J. Š. U. sa naročitom napomenom, da se šumska paša i
racionalno šumsko gospodarstvo međusobno slaže kao dva ele*
menta: vatra i voda.


III. J. Š. U. smatra svojom dužnosti, da 51. 11. osnove poreza
o zemljarini, toč. 4. i 5. dade sledeći komentar:
Tamo naime stoji da se povremeno oslobađaju od poreza na
zemljište »požarom uništene šume na više godina prema
šteti odnosno zakonu« i »zemljišta, koja su privatni sopstvenici
pošumili po uputi i nadzoru okružnih šumara za vreme od 10 go*
dina, a koja općine pošume za vreme od 20 godina. No ako su
šume zasađene na takovom tlu, koje nije prikladno za nikakvu
drugu kulturu, osobito na pjeskuljama, na kamenitim ili vodo*
derinama izvrgnutim mršavim oranicama ili pašnjacima, šumskim
goletima, može se oslobođenje od poreza produžiti u oba slučaja
do 40 god. prema teškoći i trošku pošumljenja.«


Te zakonske ustanove vrlo su važne, pa bi ih trebalo u sle*
dećem pravcu izmjeniti odnosno nadopuniti.


U toč. 4. ne kaže se tačno broj godina za koliko su od poreza
oproštene šume, koje su od požara uništene. Zakonska ustanova
»na više godina prema šteti po odnosnom zakonu« — predstavlja
nešto neodređena što nebi smjelo biti u poreznom zakonu, koji
mora za svakoga biti jasan i nedopuštati o njemu različna tu*
mačenja. Pod ustanovom »više godina« može se razumijavati