DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 52 <-- 52 --> PDF |
622 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 1. Tajnik Marinovi ć predlaže, da se obzirom na jadno stanje lovstva osnuje X. sekcija rada za lov. Skupština jednoglasno prihvaća prediog. U sekciju ulaze gg. Ljuština, Dojković, Metlaš, Turkalj, Balen, Kopriv* nik, Rohr, Dr. Lenarčić, Sivic, Marinović, Dr. Zoričić, Tirich, Fay, Kopf, Bjegović, Hellebrant, Ružić, Božić, Piršič, Perušič, Ćeovič, Ilič, Ježič, Dubravčič, Rihtar, Bajić, Knežević, Ambrinac Juvančić, Tropper, Sirouček, Havrânek. G. Nikola Petrović govori o režiji u državnim šumama, koje da država još ne može voditi, te da se time zatiru mali i srednji trgovci, dok velikima pogoduje. U tom smislu stavlja svoj predlog od lanjske skupštine, koji se otpućuje III. sekciji. Gospodin B i 1 i ć govori o prilikama šumarstva u Bosni. Napose iznosi ovaj pTedlog. »U Bosni i Hercegovini ne posvećuje se šumarstvu onoliko pažnje, koliko to zaslužuju tamošnje prilike kraj dugotrajnih ugovora s raznim firmama. Upliv pojedinih firmi već je tako daleko došao, da se ispravni činovnici, koji ne rade u interesu firme, iz takovih ugovornih područja odstranjuju. Tim se ubija svaka ambicija i volja činovnika za tačan i savjestan rad, a tim ne trpi samo ugled dotičnog sreza već i cijele šumarske struke, ne spominjući ogromne štetne posljedice i za samu državu, jer će ovako na zahtjev firme premješteni činovnik u buduće gledati ugoditi firmi u njezinim i neopravdanim zahtjevima. Predlažem ujedno, da viši državni šumarski činovnici ne mogu biti u odboru ovakovih privatnih poduzeća. 2. Da se ne forsira s otvoranjem novih ali i zadnjih dvaju šumskih kom< pleksa svoje vrsti DrinjačasSebešić objirom na neprestano rastuću konjunkturu drveta — pogodovanom vrlo zgodnim položajem onih kompleksa, obzirom na trajnost državnih prihoda kao i narodno-gospodarske interese. U koliko bi to ipak bilo određeno, preporuča se, da država izradi potrebne željezničke pruge Drinjača—Zvornik, Koviljača i Gor. Vakuf—Prozor—Rama, jer bi: 1. Ovim gradnjama znatno poskočila vrednost samih tih kompleksa kao i susjednih šuma, te drugog narodnog bogastva, kao rudokopa žive i si. (Ruda Mačkara kod GOT. Vakufa.). 2. Omogućila bi se konkurencija i srednjeg i manjeg kapitala, umjesto da se eksploatacija državnih šuma monopolizira, kao što je to žalibože sad slučaj kod firme Eissler i Ortlieb u Zavidoviću i Š. I. P. a. D. Dobrlin-Drvar (bivše Steinbeisove poduzeće). Promet je na svim željeznicama istina ugovorom zajamčen, ali ga firme smetaju i čine nemogućim upravo za to, da svaku konkurenciju suzbiju. Tamo* šnje pučanstvo čiji. je šumski rad glavna privreda, izloženo je pojedinim firmama na milost i nemilost i ove ga izrabljuju. Ova bi prometila morala država preuzeti u svoje ruke, a ne prepustiti ih firmama, kao što je slučaj u Krivaji (firma Eissler i Ortlieb), što je dalo povoda mnogim i neopravdanim tužbama, tako da su mnogi drvotržci svoje poslove uzduž ove pruge morali likvidirati, jer je firma promet kočila, mjesto da i dalje ostane konkurentom i da tako sarađuju na povišenju šumske rente.« Predlagao zatim opširno obrazlaže svoj predlog. |