DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 617 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. Izvadak iz Zapisnika II. redovite glavne skupštine »Jugoslovenskog Šumarskog Udru» ženja«, obdržavane dne 20. i 21. augusta 1923. u Ljubljani, u zgradi Narodnog Doma. Potpredsjednik Ć i r k o v i ć otvara skupštinu u 10 sati te ispričava ots sutnoga predsjednika gosp. Milana Turkovića, koji je bolešću spriječen. Pozdravlja prisutne članove osvrćući se na rad Udruženja od postanka do danas, koji je rad do sada u glavnom bio organizatorni te savetodavni i pomoćni, u koliko je udruženje preuzelo na sebe izrađivanje te ocenjivanje samih zakonodavnih osnova. Odsada će rad moći krenuti više strukovno» naučnim putem. Predlaže, da se pokrovitelju Udruženja Nj. Vel. Kralju pošalje brzojavni pozdrav. Sastav depeše prihvaća skupština dugotrajnim i burnim klicanjem »Živio Kralj!« Nadalje predlaže, da se pošalje brzojavna depeša gospodinu Ministru Suma i Rudnika dr. Milanu Srškiću i Čehoslovačkom ministru Zemljedelstva dr. Milanu Hodži. Po pročitanju depeše nastaje klicanje bratskom Českoslovačkom narodu. Skupština bira na predlog predsjednika dva tajnika za vođenje skupštin* skog zapisnika: gg. ing. Aleksandra Bogičevića te ing. Stjepana Šurića, a za overu zapisnika gg. načelnika Slavoljuba Ilica, nadsavjetnika Đuru Telara te dvor. svet. ing. Josipa Rustiju. Potpredsjednik Ćirkovi ć izvešćuje o sudelovanju izaslanika J. Š. U. na kongresu Čehoslovačkog šumarskog društva u Banskoj Bistrici, te po tom uz burne ovacije ćele skupštine predstavlja Českoslovačke izaslanike: gg. Bedfiha Fürsta, predsjednika českoslovačkog šumarskog društva, dr. ing. Šimana, generalnog direktora šumarstva u Ministarstvu Zemljodelstva u Pragu te ing. Maleca. Zatim predstavlja ove izaslanike: a) Od strane Ministarstva Šuma i Rudnika načelnika kabineta dr. Luju Novaka, načelnika Slavoljuba llića, te min. savjetnika ing. Zoltana Stencla; b) od strane Ministarstva Poljoprivrede i Voda: načelnika odseka gosp. Ivu Sancini=a; c) izaslanika Agrarne Direkcije inspektora ing. Viljema Puticka; d) šefa Direkcije šuma u Ljubljani min. savjetnika ing. Josipa Rustiu; e) zastupnika konzulata Čehoslovačke Republike dr. Otokara Beneša; f) izaslanike Trgovačkosobrtničke Komore u Ljubljani, predsednika Ivana Kneza te tajnika dr. Viktora Murnika; g) izaslanika Kmetijske Družbe predsjednika g. Jarca; h) izaslanika Slovenskog lovačkog društva, predsednika dr. Ivana Lovren* čiča, te potpredsjednika Mateja Hafnera; |
ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 48 <-- 48 --> PDF |
618 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. i) izaslanika Kranjske industrijske družbe ing. Mirka Susteršića; k) predsjednika Društva Okrajnih Gozdarjev, Josipa Drachslera; /) predsjednika Gradskog Poglavarstva Ljubljana, opć. savjetnika dr. Jožu Pirea; m) predsjednika društva gospodarskih i šumarskih činovnika u Oseku ing. Petra Rohra; n) predsjednika Ljubljanske sekcije Udruženja Inžinjera i arhitekta ing. Milana Šuklje; o) predsjednika Saveza Industrijalaca u Ljubljani ing. Antuna Rudeža i dr. Rekara; p) predsjednika Jugoslovenskog Saveza za promet stranaca u Sloveniji tajnika Antuna Pintara; r) potpredsjednika Udruženja Inžinjera i Arhitekta, inspektora ing. Vojka Koprivnika; s) predsjednika Udruženja Šumarskih podčinovnika u Vinkovcima, nadlu* gara Milana Šoića, i v) gg. novinarske izvjestitelje: »Jutra«, »Slovenskog Naroda«, i »Jutarnjih Novosti«. Potpredsjednik Ćirković podjeljuje riječ g. ing. Bedrichu Fiirstu, koji u ime »Ustredni Jednote Čehoslovenskeho Lestninstva pozdravlja J. Š. U. te nas glasuje, da oni svojim posjetom vraćaju učešće naših delegata na njihovom zboru u Banskoj Bistrici u Slovačkoj. Ističe bratstvo dvaju naroda i veli: »Teški bojevi, koje je Vama i nama nametavala prošlost i sadašnjost na obranu domovine te sačuvanje materin» skog jezika i narodne samostalnosti, nas su približili i po značaju borbe, te našli izraza u proleću 1918. u vrijeme okrutnog svjetskog rata u našoj zlatnoj Prahi, u glasovitoj izreci: »Vjernost za vjernost, a vjernost za uvjek.« Ove riječi duboko su se usadile u srca Vaša i Česko«slovenske braće, te se je njihova zvučna jeka čula i u najudaljijim dubljinama šumskih samoća, otkuda se ovaj pozdrav danas na moja usta k Vama vraća. Kao gajitelji i budući stražari tako ogromnog imetka, koji nam predstava ljaju šume u Vašoj u našoj i drugim slavenskim državama, imademo pravo i dužnost, da stručnu svoju šumarsku zadaću riješimo mnogo puta sa stano* višta slavenske uzajamnosti i stim više, što smo kroz tako duge i mnoge godine — kao što je to> bilo kod nas — morali podrediti svoje osjećaje kao šumari — tuđinskim uplivima po strani. Ova činjenica bila je povodom, da smo se na našem zboru, što je održan u Banskoj Bistrici, odlučili s Vašom gospodom delegatima, da utemeljimo »Sias venski Šumarski Savez«, koji bi imao zadaću, da u šumarstvu ujedini sve sla« venske narode u svrhu unapređenja slavenskog šumarskog gospodarstva i lov» stva te podignuća narodne svijesti cijelog slavenskog šumarstva! Molim, da na današnjem ovom zboru blagoizvolite izreći svoje pristajanje za osnutak ovoga »Saveza«. Pozivljući naše članove, da u što većem broju dođu na njihov naredni zbor u Čehoslovačku svršava svoju izjavu sa željom, da skupština što bolje uspije i svršava poklikom: »Lesu a lovu Zdar!« Skupština je saslušala govor sa velikom pažnjom, te je oduševljeno akla» mirala govornika. |
ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 619 Dr. Šima n u ime Ministarstva zemljedelstva u Pragu pozdravlja rad skupštine. Naglasuje veliko bogastvo na šumama obiju saveznih država, ističe potrebu što intenzivnijeg rada, kako bi se naše Šumarstvo tako i drvarska indu« strija i trgovina potpuno emancipirala od stranog uticaja (Živio i odobravanje). Potpredsjednik Ćirković aplicirajući na govore gg. Čehoslovaka i sa svoje strane ističe potrebu zajedničkog rada i to na temelju programa, što će ga izraditi U. J. Ćsl. L. u sporazumu sa J. Š. U. Moli skupštinu da ovlasti upravni odbor, da u tom smislu poradi, što skupština jednoglasno usvaja. Pokazuje dar (značka U. J. Čsl. L.) s napisom »Ustredni jednota Čehoslo* venskeho lestnictva bratskemu spolku »Jugoslovensko Šumarsko Udruženje« 1923.«, koje je naše udruženje dobilo prigodom zbora u Banskoj Bistrici, našto skupština ponovno oduševljeno kliče bratskom narodu. Slede pzdravni govori: 1. U ime gospodina Ministra Šuma i Rudnika gosp. dr. Luj o Novak , koji ističe zadovoljstvo gosp. Ministra na dosadanjem radu Udruženja, te obc Cava, da će rad udruženja i u buduće podupirati; 2. U ime općine grada Ljubljane: Jože Pire; 3. U ime saveza slovenačkih industrijalaca dr. R e k a r; 4. U ime ministarstva Poljoprivrede i Voda Iv o Sancini ; 5. U ime organizacije šum. i agr. činovnika i studenata, Rusa u Jugoslaviji. Aleksij Ljubimov; 6. U ime slovenačkog lovačkog udruženja dr. Lovrenčić. Tajnik čita stigle pismene i brzojavne pozdrave: velikog župana dr. Lu* kana; zemaljskog saveza i industrijalaca Zagreb; rektora ljubljanske univerze dr. Ušeničnika; šefa šumarskog odseka u Splitu ing. Grubića; okrajnog glavara dr. Vavpotića i Mahniča: inspektora Jekića; šefa i inspektora državne željeza niče Riharda Negovetiča, delegata min. financija dr. Karla Šavnika. Prelazi se na 2. točku dnevnoga reda i tajnik ing. Marinovi ć čita izvještaj o radu upravnog odbora u prošloj godini. Blagajnik ing. Čeović čita izvještaj o blagajničkom djelovanju. G. ing. Rusti a u ime nadzornog odbora izvešćuje, da je blagajničko delovanje u redu nađeno, ali da nadzorni odbor, koji je u Ljubljani, nije mogao pregledati iskaz društvenih pokretnina u Zagrebu. Predlaže, da skupština izabere dvojicu članova, koji su u Zagrebu, sa zadatkom, da dovrše rad nad* zornog odbora. Skupština jednoglasno bira u tu svrhu gg. Dr. Andriju Petračića i Kolibaša. Posle izvještaja otvara se debata. Reč dobiva g. Kolibaš , koji predlaže, da se na onom mestu izveštaja upravnog odbora, gdje se naglasuje požrtvovni rad dvojice članova, za donošanje zakonskih projekata izričito istaknu i imena te gospode, kako bi to ostalo trajno ubilježeno. To su gg. Dr. Aleksander Ugrenović i Antun Ružić. Potpresjednik Ćirkovi ć objašnjuje, da to nije namjerice ispušteno, a skupština jednoglasno prihvaća predlog gosp. Kolibaša. Dobiva reč gosp. Nikol a Petrov i ć, koji govori o izrađivanju šuma u režiji države, no budući se ne drži predmeta, predsjednik ga upućuje, da svoj predmet iznese kod iduće točke dnevnoga reda. Po svršenoj debati podeluje skupština jednoglasnu razrešnicu upravnom i nadzornom odboru. |
ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 50 <-- 50 --> PDF |
620 Iz Jugosl. Sumar&KOg Udruženja. Prelaze se na četvrtu točku dnevnoga reda, na izbor novih članova upravnoga odbora. Potpresjednik Ć i r k o v i ć predlaže kandidacijoni odbor od gg. Urbasa, Kolibaša, Vučetića i Bajića, što se prihvaća. Posle odmora. Gosp. Vučetić čita kand. listu. Budući skupština aklamacijom ne prihvaća sve kandidate, to se nakon kratke debate, a na predlog g. Čeovića proširuje kandidacijoni odbor sa novim članovima: Duduković, Bojić, Fay, Telar, Pahernik, Lang, Šivic, Marković, Fichier, Tocauer. Predsednik prekida skupštinu, te određuje nastavak u 16 sati. Popodne u 16 sati i 30 minuta otvara skupštinu potpresjednik Lenarčić, te poziva da skupština dade počast umrlim članovima. Tajnik čita listu pokojnika: Utemeljači: Marko grof Pejačević, Našice, Dragan Lončarić, Sušak; Redoviti: Ing. Julije Sztehlo, Teslić. Stjepan Živčić, šumar Teslić. Ing. Levin Heisinger, nadšumar Bjelovar, Josip Alković, nadšumar Vinkovci, Josip Schauta, šum. savjetnik, Matija Wiltschnig, šum. upravitelj, Vjekoslav Bauer, nadšumar u m., Dr. Ivan Tavčar, Ljubljana. Skupštinari ustaju i kliču: Slava! Zatim čita naknadno stigle brzojave: Gen. direk. Vasića, načelnika Buko* vale, Jovanovića, Gačića, Dr. Djoke Jovanovića, min. savjetnika Lukača i Dr. Vase Vučkovića. Prelazi se na izbor članova upravnog odbora. Milan Markovi ć čita slijedeću kand. listu kand. odbora: Potpresjednici: Miodrag Stamenković, Risto Stojanović. Članovi odbora po čl. 17.: Sava Bojić, Stjepan Nikić, Roman Sars navka, Rudolf Pilepić, Dr. Aleksandar Ugrenović, Vilim Dojković, Miloš Čir« ković, Petar Manojlović. Članovi odbora po čl. 16.: Josip Grünwald, Petar Rohr, Dr. Djuro Nenadić, Dr. Josip Balen, Cvjetko Božić. Ćirkovi ć izjavljuje, da se ne prima izbora za čl. upravnog odbora. Isto i gosp. Dojković. Petrovi ć protestuje što nije kandidovan nitko iz Južne Srbije. Potpresjednik Lenarčii ć izjavljuje, budući se nije lista jednoglasno primila, to se u smislu pravila ima preći na pojedinačno tajno glasovanje. Razvija se debata, u kojoj učestvuje gosp. Čeović, Marinović, Duduković, Simonović, Metlaš, Vac. L j u š t i n a predlaže da ostane stari odbor, a R u ž i ć dodaje, da koji član staroga odbora ne želi ući u novi odbor, neka se sam zahvali. Potpresjednik Lenarči ć stavlja na glasanji predlog Ljuština Ružić, koji skupština jednoglasno prima. Pošto nijedan član starog odbora ne otstupa, ostaje stari upravni odbor i za narednu godinu. |
ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Iz Jugosl. Šumarskog Udruženja. Prelazi se na izbor nadzornog odbora. Na predlog tajnika Marinović a ostaje stari nadzorni odbor, tek se imade izabrati dva zamenika, što je kod prošlogodišnje skupštine bilo pro« pušteno. Na predlog istog izabrani su aklamacijom gg. rač. nadsav. Zdenko Wilder i šum. nadsavjetnik ing. Andrija Perušić. Zatim se bira financijalni odbor, u koji ulaze gg. Obereigner, Stojas nović, Ljuština, Čeović, Marinović te odbor ad hoc, koji će raspravljati o materijalnom stanju činovnika. Biraju se gg. Ružić, Božić, Drachsler, Balen, Pavlić, Grünwald ml., Petrović, Ljuština, Telar, Sava Bojić, Sarnavka, Karop. 5. t. dnevnog reda. Ing. Roh r izveštava o radu V. sekcije u stvari pravođenja agrarne reforme, te eksproprijacije veleposeda, prema načelu, izraženom u čl. 41. ustava. U sednici upravnog odbora u Sarajevu u augustu 1922., zauzeo je odbor poznato mnijenje, štampao u Šum. Listu. Nato je Ministarstvo zamolilo, da se u toj stvari stavi konkretan predlog, kojeg je odsek u kons ceptu izradio i jednoglasno usvojio. Pri izradi predloga držalo se na čelu, da se eksproprijaciju ima provoditi po načelu potrebe, pa se prema tomu ima 41. čl. ustava svatiti, da eksproprijaciju određuje ne imperativno, nego fakuls tetivno. Skupština bez debate usvaje predlog V. sekcije. Šumarnik B a j i ć izveštava o radu I. sekcije glede zakonske osnove »O izlučenju šuma i šumskih pašnjaka u Bosni i Hercegovini«. Osnovu su izradi« vala gg. Dr. Lujo Novak i min. savjetnik ing. Stencl uz pomoć sekcije. Pri donošenju osnove držalo se načela stvarne potrebe pučanstva, te se u tu svrhu imadu izlučiti potrebne površine, koli od države toli od privatnika. Čita obrazloženje. Skupština bez debate prima izvještaj sekcije. Budući ostali radovi sekcija nisu dovršeni, prelazi se na šestu točku dnevnoga reda. Budžet za narednu godinu. Posle odmora od 15 minuta blagajnik Čeović čita budžet za narednu godinu. Po tom se otvara debata. Gosp. Jovo M e 11 a š predlaže da se neuplaćena članarina ubere putem nadležnih ureda, koji bi moralnom silom djelovali na članove. Blagajnik Čeovi ć nadopunjuje predlog, da se nemarne članove briše, a zaostala članarina da se utera sudbenim putem te da se takovog člana ponovno primi tek onda, kada ponovi uplatnu pristupninu. Primaju se jednoglasno oba predloga. Blagajnik Čeović iznosi predlog prof. Dr. Levakovića, da se nas grada tajniku i blagajniku povisi, bar za 100%. Predlog upravnog odbora glasi, da se plata blagajniku izjednači sa platom tajnika, t.j. obojici po 1000 Din mesečno, tipkačici da se povisi na 1500 dinara mesečno. Osim toga, da se dade tajniku Marinoviću za prošlu godinu nagradu od 3000 Din, jer mu se ne povisuje mjesečna plaća. Skupština jednoglasno usvaja predlog odbora. Po svršenoj debati skupština jednoglasno prima budžet za god. 1924. Prelazi se na 7. točku dnevnoga reda: eventualija. |
ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 52 <-- 52 --> PDF |
622 Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. 1. Tajnik Marinovi ć predlaže, da se obzirom na jadno stanje lovstva osnuje X. sekcija rada za lov. Skupština jednoglasno prihvaća prediog. U sekciju ulaze gg. Ljuština, Dojković, Metlaš, Turkalj, Balen, Kopriv* nik, Rohr, Dr. Lenarčić, Sivic, Marinović, Dr. Zoričić, Tirich, Fay, Kopf, Bjegović, Hellebrant, Ružić, Božić, Piršič, Perušič, Ćeovič, Ilič, Ježič, Dubravčič, Rihtar, Bajić, Knežević, Ambrinac Juvančić, Tropper, Sirouček, Havrânek. G. Nikola Petrović govori o režiji u državnim šumama, koje da država još ne može voditi, te da se time zatiru mali i srednji trgovci, dok velikima pogoduje. U tom smislu stavlja svoj predlog od lanjske skupštine, koji se otpućuje III. sekciji. Gospodin B i 1 i ć govori o prilikama šumarstva u Bosni. Napose iznosi ovaj pTedlog. »U Bosni i Hercegovini ne posvećuje se šumarstvu onoliko pažnje, koliko to zaslužuju tamošnje prilike kraj dugotrajnih ugovora s raznim firmama. Upliv pojedinih firmi već je tako daleko došao, da se ispravni činovnici, koji ne rade u interesu firme, iz takovih ugovornih područja odstranjuju. Tim se ubija svaka ambicija i volja činovnika za tačan i savjestan rad, a tim ne trpi samo ugled dotičnog sreza već i cijele šumarske struke, ne spominjući ogromne štetne posljedice i za samu državu, jer će ovako na zahtjev firme premješteni činovnik u buduće gledati ugoditi firmi u njezinim i neopravdanim zahtjevima. Predlažem ujedno, da viši državni šumarski činovnici ne mogu biti u odboru ovakovih privatnih poduzeća. 2. Da se ne forsira s otvoranjem novih ali i zadnjih dvaju šumskih kom< pleksa svoje vrsti DrinjačasSebešić objirom na neprestano rastuću konjunkturu drveta — pogodovanom vrlo zgodnim položajem onih kompleksa, obzirom na trajnost državnih prihoda kao i narodno-gospodarske interese. U koliko bi to ipak bilo određeno, preporuča se, da država izradi potrebne željezničke pruge Drinjača—Zvornik, Koviljača i Gor. Vakuf—Prozor—Rama, jer bi: 1. Ovim gradnjama znatno poskočila vrednost samih tih kompleksa kao i susjednih šuma, te drugog narodnog bogastva, kao rudokopa žive i si. (Ruda Mačkara kod GOT. Vakufa.). 2. Omogućila bi se konkurencija i srednjeg i manjeg kapitala, umjesto da se eksploatacija državnih šuma monopolizira, kao što je to žalibože sad slučaj kod firme Eissler i Ortlieb u Zavidoviću i Š. I. P. a. D. Dobrlin-Drvar (bivše Steinbeisove poduzeće). Promet je na svim željeznicama istina ugovorom zajamčen, ali ga firme smetaju i čine nemogućim upravo za to, da svaku konkurenciju suzbiju. Tamo* šnje pučanstvo čiji. je šumski rad glavna privreda, izloženo je pojedinim firmama na milost i nemilost i ove ga izrabljuju. Ova bi prometila morala država preuzeti u svoje ruke, a ne prepustiti ih firmama, kao što je slučaj u Krivaji (firma Eissler i Ortlieb), što je dalo povoda mnogim i neopravdanim tužbama, tako da su mnogi drvotržci svoje poslove uzduž ove pruge morali likvidirati, jer je firma promet kočila, mjesto da i dalje ostane konkurentom i da tako sarađuju na povišenju šumske rente.« Predlagao zatim opširno obrazlaže svoj predlog. |
ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja Predsjednik Lenarči ć zahvaljuje govorniku na lepo razloženom pred* metu; stvar će se predati na pretres III. sekciji. Tajnik čita stigli predlog min. savjetnika Steve Lukača o istom predmetu. Zaključuje se, da se i taj predlog dade III. sekciji. Predsjednik Lenarči ć prekida zatim skupštinu. Sutradan potpresjednik Ćirkovi ć otvara skupštinu u 11 sati. Tajnik čita stigle brzojavne pozdrave: šefa kabineta Kraljevića, te nad« šumara Pajića. Dr. Lujo Novak izveštava u ime sekcije o Osnovi zakona o razgraničenju šuma u Južnoj Srbiji. Potpresjednik Ćirkovi ć predlaže neka se upravni odbor ovlasti da ministarstvu dade mnenje u smislu izvještaja sekcija, što se prim a jedno « glasno. G. ing. i´erušić u ime III. sekcije, a povodom predloga Bilić*Lukač, o licitacijama u Bosni iznosi zaključak sekcije, koji ovako glasi: »1. Ostajemo konsekventni rezoluciji, prihvaćenoj na redovnoj prošlogo* dišnjoj skupštini J. Š. U., kojom se Udruženje izjavilo načelno protivnim skia* panju dugoročnih ugovara za eksploataciju državnih šuma i protiv posvemašnjeg prepuštanja takove eksploatacije u privatne ruke. 2. U konkretnom slučaju, gdje se radi o raspisanoj licitaciji dvaju većih državnih šumskih kompleksa u Bosni, a na napred spomenutom principu, — II. redovna glavna skupština J. Š. U. zaključuje, zamoliti gosp. Ministra, da se najavljene licitacije odgode, dok po glavnoj upravi naročito izabrani odbor ne prouči cijelo pitanje unovčenja naših šuma, naročito pak sistem bosanskih ugovora, te iznese predlog, kako da se ove državne šume iskoriste što racio* nalnije i korisnije za državnu kasu.« Moli skupštinu, da izvoli ovaj zaključak prihvatiti kao rezoluciju skup* štine. Nakon kratke debate prima skupština rezoluciju većinom glasova. Potpresjednik Ćirkovi ć saopćuje, da su stigle mnoge brzojavke iz Bosne od strane privatnih lica, kao i okružnog prestojnika, o prilikama na pruzi Šum. željeznica u Zavidoviću, koje drži u zakupu tvrtka Ortlieb i Eissler. Spomenuta tvrtka neće da se prugom vozi i druga roba osim njezina, ma da je ugovorom to dužaa. Predlaže, da se u tom predmetu predloži predstavka Ministarstvu. Prima se da upravni odbor izradi predstavku i predloži Ministarstvu. Potpresjednik Ćirkovi ć predlaže, da se iduća skupština održi u Sara« jevu. Prima se. Predlaže, da se Ćehoslovačkom šumskom udruženju pokloni protudar. Prima se. Reč uzima Svetozar Ivanović , koji se tuži, da se šumarima sa juga države, koji služe u najtežim prilikama, ne poklanja dovoljna pažnja u Udru« ženju. Tako ni jedan od njih nije biran u upravni, financijalni i činovnički odbor. Radi daljine i teškoće puta ne mogu oni dolaziti na glavnu skupštinu. Predlaže, da se iduća skupština drži u Skoplju. Potpresjednik Ćirkovi ć odgovara, da se nije znalo, da imade prisutnih iz Južne Srbije, a na poziv da se jave nije se nitko javio. Uostalom, u odbo« |
ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog Udruženja. rima je bilo kolega, koji dobro poznaju prilike Južne Srbije. Skupština će biti u Sarajevu, ali prva naredna sjednica gl. uprave u Skoplju. Gaš o Va c predlaže, da se zamoli Ministarstvo Saobraćaja za što veće sniženje vožnje učesnicima glavnih skupština, onima iz udaljenih krajeva pače bezplatno. Potpresjednik Ćirkovi ć odgovara, da je Ministarski Savjet donio od* luku, da se nijednome udruženju ne snizuje vožnja više od polovine. Upravni odbor će svejedno pokušati što se dade učiniti. Podpred. ing. Karop , šef sarajevske direkcije, pozdravlja odluku, da se skupština održi u Sarajevu, te poziva sve prisutne da dodju onamo u što većem broju. Ing. Mihajlo Lj uš ti na izvještava u ime odbora ad hoc o materijalnom stanju činovnika. Iznosi rezoluciju odbora ad hoc, koja glasi: »Godišnja skupština J. Š. U. na svome drugom sastanku na dan 21. augusta 1923. donela je ovaj zaključak: Jugoslov. Šumarsko Udruženje pridružuje se akciji ostalih stručnih udru« ženja u zemlji u pogledu zaštite interesa fakultetskih obrazovanih državnih činovnika, u koju svrhu ovlašćuje upravni odbor, da izabere i delegira četiri člana — a dok se ovo ne izvrši, da ovaj zadatak vrše dosadanji delegati, od» ređeni aktom broj 240 1923. Njihov je zadatak, da pristupe obrazovanju Saveza fakultetskih obrazovanih prestavnika pojedinih stručnih udruženja (inžinjeri i arhitekti, liječnici, profesori, veterinari itd), i da u kolaboraciji ovoga saveza nastanu, da se u specijalnim zakonima šumarskoga rezora što više obezbjedi staleški interes, ispravljajući time u korist fakultetlija ono, što se u okviru postojećih odredaba zakona o državnim činovnicima i ostalim službenicima građanskog reda dade ispraviti. U isto vrijeme upućuje se upravni odbor, da po izvještajima i predlozima delegata donese rešenje i o preduzimanju krajnjih mjera (kao napuštanje državne službe) za slučaj, ako se zahtjevi ne bi usvojili.« Skupština jednoglasno prima rezoluciju na što referent govori o drugoj točci rasprave odbora ad hoc te čita slijedeću rezoluciju: »Deputatna zemlja (livade i oranice) ima se dati u naravi svima držav* nim šum. činovnicima i zvaničnicima u području njihovih nadleštava, gdje ova» kovog državnog zemljišta ima; onim pak činovnicima zvaničnicima, koji služe kod nadleštava, gdje takovog državnog zemljišta nema, ima se dati u najbližim mogućim državnim šumama odnosno i u udaljenijim, ali skoncentrisano na jednom mjestu. Kao mjesta gdje se može dati skoncentrisano ovakova zems ljišta, označuje se teritorije direkcija Apatin, VinkovcUZagreb, Ljubljana, Sa» rajevo i Skoplje. Pravo na deputatnu zemlju imaju samo: 1. Čisto stručni šumarsko*tehnički činovnici po jednoj za sve jednakoj skali; 2. Šumarskosračunarski činovnici po zasebnoj drugoj skali; 3. Ekzekutivnojčuvarski činovnici (stručno=šumarski) po zasebnoj trećoj skali. Skala se ima utvrditi prema grupama rada tako, da najviša grupa 1. kate» gorije ne može biti veća od trostruke količine najniže grupe iste kategorije, |