DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Literarni pregled. na zboru, te je dobivaju uz sniženu cijenu od 30 Din, dočim nečlanovi plaćaju 30 Din. Iskorištavanje drž. šuma u vlastitoj režiji od ing. Milana Marinovića. Cijena 10 dinara. Dobiva se kod autora: Vukotino« viceva ulica br. 2. Dendrometrija od prof. dr. Antuna Levakovića, i Računanje vrijednosti šuma od prof. dr. Đure Nenadića. Obje knjige dobivaju članovi J. Š. U. uz cijenu od 78 dinara po knjigi, a nečlanovi uz cijenu od 100 dinara. Naročito izdanje ovih knjiga stoji 150 dinara po komadu. Agrarna biblioteka II. Knjiga. Inž. M. Grković: Smernice naše privredne politike. Za održanje naše političke slobode bezuslovno je potrebno da postig* nemo i svoju ekonomsku neovisnost, a do ove ćemo moći da dođemo jedino radom i jednom spretnom privrednom politikom, koja će biti u stanju, da do skrajnih granica mogućnosti zaštiti interese svih naših privrednika bili oni trgovci, bankari, industrijalci ili zemljoradnici. Pošto je pak naša država par excellence agrarna zemlja, razumljivo je, da će biti potrebno našu privrednu politiku akomodirati zahtjevima zemljoradnje kao naše najvažnije privredne grane. G Inž. Milan Grković nam je u ovoj opširnoj raspravi iznio svoje miš« ljenje u pogledu privredne politike, koju bi morala naša državna vlast da pro« vodi u interesu cjelokupne naše privrede, pa se je u prvom redu (I. poglavlje) osvrnuo na privredno=socijalne zakone, po kojima bi se morala naša privreda da organizira. Zatim je prešao na pravac, koji se ima uzeti kod izgrađivanja naše industrije, zahtjevajući, da se naročito mora ići za tim, da stvorimo indus striju, koja će stajati u najtješnjoj vezi sa zemljoradnjom. Tom prilikom pred* laže, da se mora čim više ojačati naša industrija, industrija zemljoradničkih strojeva, alata i oruđa, industrija vještačkog đubra, te konačno industrija eks= portnih sredstava kao željeznica, lađa, osobnih i teretnih automobila. U drugom poglavju (Životna jakost našeg privrednog organizma) donosi pisac sliku naše izvozne snage, iz koje možemo zaključivati, da od cjelokupnog našeg izvoza poljoprivredna proizvodnja sačinjava dvije njegove trećine, što nam svjedoči, da je za industrijalnu proizvodnju otvoreno još vrlo veliko polje rada, koje do danas još stoji neobrađeno. Nakon izvoza predočuje nam i veli* činu našeg uvoza i preporuča skromnost i štednju kod kuće, da se umanji čim više uvoz luksuzne robe, koja nije nikako jedna od prvih životnih potreba nijednom članu naše društvene zajednice. U trećem poglavlju (Carinska zaštita) raspravlja o zakonu o općoj carin* skoj tarifi, koji je naša državna vlast svojevremeno donijela, pa se obara specis jalno na izvoznu carinu na naše zemljoradničke produkte i traži, da se ova ukine, a u isto vreme da se ukinu i uvozne carine na zemljoradničke glavne potrebe kao što su to odela i obuća. U zadnjem poglavlju (Pojeftinjenje života i valutarni problem) govori pisac o sredstvima pojeftinjenja života, te traži povećanje proizvodnje dobara, koja |