DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 40 <-- 40 --> PDF |
610 Literarni pregled. Sam je napisao članke »Gozdarstvo v Sloveniji« i »Lovstvo v Sloveniji« što iznosi oko 1/5 cijele knjige. U prvom se iznosi detaljna statistika šuma i šum. produkcije, iskorištavaš nje i pošumljenje, šum. prometala, personalna pitanja šum. osoblja, šum. štete, zakonarstvo itd. riječju sve, iz čega se može razabrati točna slika šum. prilika Slovenije. Naročito je detaljno obrađeno pitanje umjetnog pošumljenja i uzgoja biljki te pošumljenje krša. S velikom su pomnjom obrađene i prilike lovstva. Iz svakog se retka raža* bire šum. stručnjak, koji ne može da dijeli lov od svog zvanja te je isto tako dobar lovac kao što je dobar šumar. No on ga ne može da dijeli ni od svog naroda, jer je lovstvo u Sloveniji narodno i demokratizovano tako, da »tvori bivstven deo onih etičkih momenata, koji tako živo vezuju duh šireg naroda o rođenu grudu.« Glorifikacija slovenskog lovstva sabrana je u ovo par mars kantnih riječi: »To nam posvedočavaju mnoga ponajbolja dela naše literature te mnoge narodne priče i bajke, a nada sve i onaj topli život u prirodi, koji zavlada gorom i dolom u znatno jesensko doba, kad lovci privese pušku i lovački rog i pojure u prirodu. Zbog toga biti lovac u nas je časno, plemenito i otmeno. Tako možemo pravilno razumeti i ono sveopće oduševlenje i svečano ras* položenje, kad Njegovo Veličanstvo naš Kralj Aleksandar I. i Njeno Veličan» stvo Kraljica Marija sa svog čarobnog Suvobora u pratnji prostih lovaca polaze u »kraljestvo Zlatorogovo« u lov na divokoze i »na petelina«. Time su ljubav i poštivanje do Visokog Kraljevskog Doma i u Sloveniji dobili onaj srdačni značaj i sjaj, koji prati Njihova Veličanstva svagda i svuda diljem naše velike otadžbine.« — Ljubavi slovenskog «kmeta« prema lovu i šumi i budnom oku njihovih šumara, koji su svi i šumari i lovci, možemo danas da zahvalimo, da je ondje uzdržana divljač odlične kvalitete u takovom broju, kao nigdje drugdje diljem naše domovine, a to se vidi najbolje po prihodima, koje dobivaju vlasnici inače često neplodnog krša i vrleti za lovišta, dana u zakup. »Gamsi« su pres tvorili mrtve kapitale kamenitih litica u glavnice, koje odbacuju stalnu i zas vidnu rentu. Uz g. ing. Šivica nalazimo nestora naših šumarskih pisaca g. i n g. Pus t i c k a, koji na svoj običajni, vrlo originalani i zanimivi način opisuje geos grafske i geološke prilike Slovenije. Tajnik Saveza industrijalaca g. Danil o Goriu p prikazuje drvnu indus striju Slovenije, iz kojeg prikaza vidimo naročito utješne momente, da je slov. drv. industrija u domaćim rukama te da se je prerada drveta iza rata znatno popravila i u kvalitativnom pogledu. Pisac naglasuje nedostatak instalacija za preradu bukovine i drvnih otpas đaka, čemu se posvećuje još malo pažnje te potrebu što skorije veze s Jadras nom, da se Slovenija oslobodi ovisnosti svoje vanjske drv. trgovine od Italije. G. Ernes t Hien g opisuje drvnu trgovinu i eksport. Iz njegovih zani« mivih podataka vidimo, kako je ta grana narodne privrede važna za ekonomski život ne samo Slovenije već i cijele države. Pisac ističe, da se je šum. gospos darstvo u Sloveniji u produktivnom pogledu osovilo na vlastite noge, ali se to ne može reći i za komercialni dio. Stranu konkurencu moći će suzbiti samo onda, ako 1. unificira produkciju na podlozi međunarodnih standartnih tipova |