DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Literarni pregled. 609 Među primljenim rezolucijama važan je zaključak za osnutak Među= narodnog saveza drvne trgovine. Zanimivo je, da je šumarstvo čsl. republike uzelo vidnog utjecaja kod ove konferencije pa se može reći, da je ono u glavnom i vodilo glavnu riječ sa strane čsl. šum. privrede. To je posve razumljivo, ako se uvaži, da drž. šum. uredi naročito u Slovačkoj nisu preuzeli u vlastitu režiju samo eksploataciju šuma, već i sve državne pilane te s njima skopčani komercijalni dio i prodaju prerađevine u inozemstvo be z posrednika. Ako i nismo prijatelji industrijalizacije drž. šuma u drž. režiji, držimo ipak da naše šumarstvo ne može kod sklapanja internac. saveza izostati već i zato, jer će se ondje odlučivati i o čisto šumarskim pitanjima (eksploatacija, Statistik a), pa da se ne dogodi, da se o nama odlučuje — bez nas. Marinović. Literarni pregled. Ing. Anton Šivic: Gozdarstvo v Sloveniji. Naša domaća privredna literatura je vrlo siromašna pa smo sretni kadagod dobijemo koje novo dobro djelo. To vrijedi još više za šumarskoeprivrednu književnost, koja se počela razvijati zapravo tek iza prevrata. Nedostatak se osjeća tako u pogledu naučnih stručnih djela kao i u pogledu statističkih prikaza, opisa itd. pa mnogi od nas mora priznati, da o nekim krajevima naše velike države nema ni pojma, jer ih ne samo da nije vidio, nego ih nije našao nigdje ni opisane. Ono malo mono* grafskih prikaza pojedinih krajeva rastureno je po listovima i časopisima ili po već rasprodanim knjigama tako, da je skrajnje vrijeme, da već jednom dobi* jemo valjan i detaljan prikaz šumarstva cijele naše države. Tome nedostatku htjela je udovoljiti Podružnica našeg udruženja u Ljubs ljani makar djelomično, donoseći detaljan prikaz i opis šumarstva svoje uže domovine, ubave Slovenije prilikom glavne skupštine J. Š. U. u Ljubljani. Bez oklijevanja moramo priznati, da je ova ideja svake hvale vrijedna i da se ova skupština nije mogla ljepše ovjekovečiti, nego li na odabrani način. Ideja, koju su potakli inžinjeri i arhitekti na sarajevskoj skupštni, donoseći privredni prikaz Bosne i Hercegovine, prihvaćena je evo i po našoj Podružnici s tom izmjenom, da je ona donijela prikaz samo onog dijela, koji nas šumare i šum. privrednike najviše zanima. Uspjeh ovog djela bio je potpuno osiguran onim momentom, kada je uređenje knjige povjereno šum. nadsavjetniku g. ing. Š i v i c u. U našoj je državi vrlo malo stručnih radnika, koji se mogu pohvaliti ovako plodnim i vrijednim stručnim radom kao naš odlični drug g. ing. Šivic. Skroman i tih u svom radu i saobraćaju, stekao je bez vike i reklame samo ustrajnim i neumornim radom glas i ugled, koji je već davno prije našeg narodnog ujedinjenja prešao granice njegove uže domovine. G. Šivic je vrsno organizovao literarnu stranu knjige, okupivši oko sebe najbolje stručne slovenske pisce. |
ŠUMARSKI LIST 10/1923 str. 40 <-- 40 --> PDF |
610 Literarni pregled. Sam je napisao članke »Gozdarstvo v Sloveniji« i »Lovstvo v Sloveniji« što iznosi oko 1/5 cijele knjige. U prvom se iznosi detaljna statistika šuma i šum. produkcije, iskorištavaš nje i pošumljenje, šum. prometala, personalna pitanja šum. osoblja, šum. štete, zakonarstvo itd. riječju sve, iz čega se može razabrati točna slika šum. prilika Slovenije. Naročito je detaljno obrađeno pitanje umjetnog pošumljenja i uzgoja biljki te pošumljenje krša. S velikom su pomnjom obrađene i prilike lovstva. Iz svakog se retka raža* bire šum. stručnjak, koji ne može da dijeli lov od svog zvanja te je isto tako dobar lovac kao što je dobar šumar. No on ga ne može da dijeli ni od svog naroda, jer je lovstvo u Sloveniji narodno i demokratizovano tako, da »tvori bivstven deo onih etičkih momenata, koji tako živo vezuju duh šireg naroda o rođenu grudu.« Glorifikacija slovenskog lovstva sabrana je u ovo par mars kantnih riječi: »To nam posvedočavaju mnoga ponajbolja dela naše literature te mnoge narodne priče i bajke, a nada sve i onaj topli život u prirodi, koji zavlada gorom i dolom u znatno jesensko doba, kad lovci privese pušku i lovački rog i pojure u prirodu. Zbog toga biti lovac u nas je časno, plemenito i otmeno. Tako možemo pravilno razumeti i ono sveopće oduševlenje i svečano ras* položenje, kad Njegovo Veličanstvo naš Kralj Aleksandar I. i Njeno Veličan» stvo Kraljica Marija sa svog čarobnog Suvobora u pratnji prostih lovaca polaze u »kraljestvo Zlatorogovo« u lov na divokoze i »na petelina«. Time su ljubav i poštivanje do Visokog Kraljevskog Doma i u Sloveniji dobili onaj srdačni značaj i sjaj, koji prati Njihova Veličanstva svagda i svuda diljem naše velike otadžbine.« — Ljubavi slovenskog «kmeta« prema lovu i šumi i budnom oku njihovih šumara, koji su svi i šumari i lovci, možemo danas da zahvalimo, da je ondje uzdržana divljač odlične kvalitete u takovom broju, kao nigdje drugdje diljem naše domovine, a to se vidi najbolje po prihodima, koje dobivaju vlasnici inače često neplodnog krša i vrleti za lovišta, dana u zakup. »Gamsi« su pres tvorili mrtve kapitale kamenitih litica u glavnice, koje odbacuju stalnu i zas vidnu rentu. Uz g. ing. Šivica nalazimo nestora naših šumarskih pisaca g. i n g. Pus t i c k a, koji na svoj običajni, vrlo originalani i zanimivi način opisuje geos grafske i geološke prilike Slovenije. Tajnik Saveza industrijalaca g. Danil o Goriu p prikazuje drvnu indus striju Slovenije, iz kojeg prikaza vidimo naročito utješne momente, da je slov. drv. industrija u domaćim rukama te da se je prerada drveta iza rata znatno popravila i u kvalitativnom pogledu. Pisac naglasuje nedostatak instalacija za preradu bukovine i drvnih otpas đaka, čemu se posvećuje još malo pažnje te potrebu što skorije veze s Jadras nom, da se Slovenija oslobodi ovisnosti svoje vanjske drv. trgovine od Italije. G. Ernes t Hien g opisuje drvnu trgovinu i eksport. Iz njegovih zani« mivih podataka vidimo, kako je ta grana narodne privrede važna za ekonomski život ne samo Slovenije već i cijele države. Pisac ističe, da se je šum. gospos darstvo u Sloveniji u produktivnom pogledu osovilo na vlastite noge, ali se to ne može reći i za komercialni dio. Stranu konkurencu moći će suzbiti samo onda, ako 1. unificira produkciju na podlozi međunarodnih standartnih tipova |