DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1923 str. 10     <-- 10 -->        PDF

560 Žica.


Težina željezne žice q od 1 mm2 debljine iznaša okruglo
0008 kg, tako da 100 m žice od 10 mm promjera teži oko 600 kg.


Jakost željezne žice T za jedinicu presjeka iznaša 70 kg/mm2.
Mjesto običnih željeznih žica mogu se dakako upotrebiti i čelične
žice, koje imadu mnogo veću jakost, tako da se na njima mogu
spuštati i mnogo teži tereti. Jakost čeličnih žica iznaša za jedinicu
presjeka 130 kg.


Napetost žica S jest ona težina u kg, koja drži napetu žicu
sa opterećenjem u ravnoteži.
Koeficijenat sigurnosti f iznaša za »žicu i —  . Za obične
kraće »žice« je dovoljan koeficijenat sigurnosti od -g-.


Pošto se žica prodaje u kolima od 25—30 m duljine, moraju
se žice pojedinih kola sastaviti, da dobijemo jednu neprekidnu
žicu. Sastavljanje žica pojedinih kola obavlja se na slijedeći na*
čin. Polazeći do donje stanice ostavimo na trasi »žice« svakih
25 m po jedno kolo sve do gornje stanice. Svako kolo prije nego
što će se upotrebiti mora se dobro okaliti, da žica postane gipkija
i žilavija. Željezo imade naime to svojstvo, da poprimi zrnatu
strukturu, ako je izvrženo udarcima, te tako gubi svoju gipkost
i žilavost. Tome se može doskočiti, ako se željezo okali. Obje
deblje žice na gornjoj i donjoj stanici ne smiju biti okaljene.


Kad je jedan kraj žice prvog kola pričvršćen na gornjoj sta=
nici, kako je gore opisano, tada radnici valjaju polagano kolo
do prvog donjeg kola, koje smo u udaljenosti od 25 m već prije
tamo ostavili. Kraj razmotane žice i jedan kraj još u kolu smo=
tane i dobro okaljene žice odrežemo u koso na duljinu od jedno
10 cm. Oba ovako u koso odrezana kraja se sastave, a između
njih se umetne tanka bakrena pločica. Ovaj se spoj dobro sveže
na cijeloj duljini tankom žicom i stavi u razplamtjelu žeravicu
od ugljena, gdje se oba kraja žice stale. Kad se žica ohladi, skine
se tanka žica, a staljena žica se turpijom na spoju lijepo izravna.
Smotano kolo, koje je jednim krajem već spojeno sa razmota=
nom žicom, valjaju sada radnici na niže opet do bližnjega kola,
gdje se opet spoje krajevi razmotanog i smotanog kola kao i prije
i tako redom, dok se ne dođe do donje stanice, gdje se onda cijela
spojena žica napinje. Ako bi žica pri napinjanju slučajno pukla
na kojem mjestu, tada se ista mora opet odmotati sa valjka na
donjoj stanici i krajevi žice staliti kao gore. Ova staljena mjesta
drže čvršće od same žice.


Žica se čekrkom na donjoj stanici nikada ne može tako jako
napeti, da obje stanice pravocrtno spoji. Ona će se uvijek uslijed
svoje vlastite težine i težine tereta nešto spustiti ispod pravo=
crtnog spoja. Ovo spuštanje žice ovisi o duljini žice — jer je
žica to teža, što je dulja — i o napetosti. U funkcionisanju »žice«
igra ovo spuštanje veoma veliku ulogu, jer se može dogoditi, da
se žica uslijed toga spuštanja previše približi zemlji, tako da teret
ne može proći. Zato se trasa »žice« mora tako odabrati, da je