DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1923 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Projekat zakona o šumama i njegova šumarsko*politička osnovica. 473 Pojamkrašane uvrštavamo u zakon, jer ga je vrlo teško utvrditi ne samo sa naučne već i sa zakonodavne strane. Ta teškoća izvire odatle, što kras nije ni u geološkom ni u geo* grafskom ni u ekonomskom smislu za sva naša područja iden* tican pojam. Reći će tkogod, da bi kao osnovka za utvrđivanje toga pojma moglo poslužiti stanište. No tu valja upozoriti, da ni pojam apsolutno šumskoga tla a ni pojam zaštitne šume nije dovoljno jak ni potpun, da bi se njime mogao okarakterisati kras u današnjoj svojoj formi. Kras nije — ako ćemo strogo da uzmemo — u današnjoj svojoj formi ni apsolutno šumsko tlo ni zaštitna šuma. Apsolutno humsko tlo bio bi onda, kad bi na njemu šuma — kao jedina vrst kulture — već danas bila zaista moguća. Zaštitnom šumom mogao bi se smatrati onda, kad bi on već danas zaista mogao da vrši onaj zadatak, koji tražimo od zaštitne šume. Kras je u današnjoj svojoj formi nekulturno i neplodno tlo, koje treba tek učiniti kulturnim i plodnim, pa stoga mu razloga i pripada izuzetni položaj u zakonu o šumama, ko* jemu je kod svih ostalih njegovih naređenja u vidu kulturno tlo. Poznato je da najveći dio kraških površina sačinjavaju paš* njaci dakle zemljišta, koja po svom današnjem ekonomskom cilju nisu šuma. A ipak postoji neminovna potreba, da se na velik dio tih površina protegne pošumljavanje. Dakle i taj sada* nji ekonomski cilj jedne česti kraškog zemljišta zaprekom je, da je pojam kraSa teško definovati odnosno kodifikovati u zakonu o šumama. Konačno najbolje utvrđuje tu nemogućnost kodifikovanja činjenica da brojni zakoni o krasu (za grad Trst od god. 1881., za Goricu i Gradišku od god. 1883., Za Kranjsku 1885. i za Istru od god. 1886.) nisu našli potrebnim da kodifikuju pojam krasa, već su to prepustili nadležnim kraškim komisijama. No sve ako ni mi nismo našli potrebu da se kodifikuje pojam krasa ipak je potrebno, da se odredi cilj postupanja sa kraškim zemljištem. Taj cilj mogao bi se — kako su to učinili i citovani zakoni — označiti: da pošumljavanje treba provesti »a da pri tome ne budu poremećeni privredni interesi posjednika ili onih lica, koja imadu izvjesna prava na tim zemljištima «. Dakle kad već nije moguće unositi u zakon definiciju krasa, mogla bi ova oznaka cilja da posluži kao smijernica onoj vlasti, koja će u provedbi zakona utvrđivati pojam krasa. Unositi u zakon razloge , s kojih se ima provesti zašumljavanje krasa Rubbia: »Petindvajset let pogozdovanja Krasa na Kranjskem«. Ljubljana 1912. Pag. 18—2:1. 6 Šumarski list 1906/7. Šumarski list 1912/394—409. 8 Rubbia: op. cit. Pag. 21—27. |