DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1923 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Projekat zakona o šumama i njegova šumarskospolitička osnovica. 469


žanje i čuvanje produkcijone snage tla putem šumarsko*politič*
kih mjera.
Na prvom je mjestu po svojoj nacijonalnosekonomskoj važ*
nosti kras.
Mislimo da nije od potrebe, da opširno dokazujemo potre«
bu pošupljavanja krasa.


U prvom je redu njegova veličina. Kras se u dugom
lancu pružio od Gorice i Gradiške diljem obale Jadranskog
mora, pa sve do u Južnu Srbiju. Procenat, kojim kras uzima
učešća na ukupnoj površini šuma naše otadžbine, nažalost nije
do danas utvrđen. No mi vjerujemo i treba da budemo spremni
na to, da će nam statistika krasa donijeti iznenađenja — »in
peius«. Jer već sad možemo ustvrditi, da jedan dio naših šuma,
koje sačinjavaju ot prilike trećinu čitave naše otadžbine, valja
odbiti odnosno uračunati u kraške pašnjake i goleti.


Ako uvažimo da mi kao agrikulturna država trebamo sve
više poljoprivrednog zemljišta, koje će bezuslovno tražiti najs
plodnija tla u nizinama, onda je razumljivo, da će se u budućnosti
domena šume sve više potiskivati u planinu na
apsolutno šumsko tlo. Dakle je kras ogromni privredni faktor
naše otadžbine, o kojem ovisi od česti i razvoj naše poljopri«
vrede. Jer onoliko šume, koliko bude u nizinama privedeno poljoprivrednoj
kulturi, mora biti nadomješteno šumama na krasu,
ako ne želimo, da smanjimo procenat šumovitosti naše države.
O uspješnosti pošumljavanja krasa ovisan je — ma zvučalo to
kako paradoksno — od česti i uspjeh intenzivisanja
naše poljoprivrede.


Kras je u sadanjoj formi — ako apstrahiramo od posve
neracijonalnog iskorištavanja pašom — neplodno tlo, dakle
ogromni mrtvi kapital. Kako je na njemu šuma jedina
moguća vrst kulture, mora pošumljavanja krasa da znači i n t e n=
zivisanje naše šumarske privrede.


Neosporna je važnost krasa kao buduće zaštitne
šum e sa svim njenim poznatim korisnim učincima, a vjerojatno
je, da će pošumljenjem krasa biti izvršena izvjesna p obo l jošića
naših klimatskih prilika.


Konačno kad jednoć uspije da se na kraškom tlu podignu
šume i zavede normalno izkorištavanje tih šuma te razvije indus
strija, onda će i mogućnost zarade kraškog stanovnika,
koja danas gotovo i ne postoji, biti bar od česti riješenja. Dakle
je pošumljavanje krasa važno i sa socijalne strane.


Od važnosti je nadalje značenje šume na krasu u onom nje=
govom dijelu, gdje vlada poznata »bura«. Bura na nezašumljenim
mjestima silnom snagom svojih udaraca znači trajnu opasnost za
željezničke objekte i saobraćaj naročito na pruzi prama Sušaku.
Uslijed toga prinuždeno je ministarstvo saobraćaja da podiže
podržava zasebne građevine, koje na izloženim


i*