DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1923 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Projekat zakona o šumama i njegova šumarskospolitička osnovica. 505 uopće a stočarstva napose u nekome kraju (ostavljanje zemlje na ugaru, uzgoj krmnog bilja, stajsko timarenje stoke, itd.). Svakako je dakle u uskoj vezi utvrđivanje ovoga minima zemljoradničkih potreba sa čitavim načinom njegova životasistemom naše poljoprivrede. Razumna državna ekonomska i prosvjetna politika uopće a šumarska politika napose treba da zajednički porade oko toga, da se ovaj minimum zemljo? radnika svede na pravu mjeru te da zakon o š u = mama vodi računa samo o ovim pravim, L a k t i .* kkim potrebama. (Podržavanjem otvorenih ognjišta te upotrebom pretežno sirovog drveta troši se u nas gotovo 4 puta veća količina ogrijevnog drveta, nego što bi se trošila kod za* tvorenih ognjišta. Naše nastojanje u cilju ekonomskog i pro* svjetnoga pridizanja treba da ide za tim, da se narod postepeno privikava na podizanje zatvorenih ognjišta. Na taj ćemo način izbjeći opravdanom prigovoru naših potomaka, da smo neracijo* nalnim iskorištavanjem drveta otštetili njihove interese. Slično je sa podizanjem ograda, gradnjom drvenih kuća i zgrada itd.) Baš s tih smo razloga sav detalj postupanja i provođenja ovih zakonskih naređenja prepustili pravilniku, koji će se izraditi ovome zakonu. Zaključujući ovaj naš prikaz zakona o šumama, osvrnut ćemo se i na neke misliipredloge, koji su stigli udruženju povodom izrađivanja zakona o šumama. Slobodan R. Baranac traži što širu saradnju i drži, »da je Jugoslox ensko udruženje najkompetentnije da dade svoje mišljenje« o zakonu o šumama. Izradom ovoga predloga ispunila se i želja predlagačeva. Prof. dr. Andrija Petračić upozorio je glavnu skup* stinu udruženja na »loše posljedice oprosta dosuđenih kazni.« Uviđamo načelnu ispravnost ovoga mišljenja, no u zakonu o šumama ne može se donijeti ovakovo naređenje, jer bi se njime derogirao propis čl. 50. ustava, prema kojemu pravo amnestije spada među prerogativa krune. No ispravno bi bilo kod amnestija voditi računa o posijednoj alineji čl. 50. Ustava, prema kojemu se ne mogu vršiti amnestije za kazne, koje su izrečene na osnovu privatnih tužbi, dok se ne donese odnosni zakon. Gaš o Va c iznio je niz predloga, koji su našli uvaženja u našem projektu. Ovamo spada: neubiranje otšteta za šumske prestupe (čl. 245.—249. našega predloga), ulaženje novčanih kazni u šumski fond (čl. 115. tačka I.), vođenje evidencije o šumskim prestupima (čl. 245.), unapređivanje šumarstva (čl. 116.). »Zavod za šumarske pokuse u Zagrebu« tražio je zakonsku zaštitu za pokusne objekte na taj način, da se nov« čana otšteta i kazna početverostruči. Ovom smo predlogu udo= voljili (čl. 181.) te ga proširili i na objekte, koji služe taksator* skim ciljevima. |