DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1923 str. 36 <-- 36 --> PDF |
500 Projekat zakona o šumama i njegova šumarskospolitička osnovica. zimanje šumskog a tla. Svoje gledište obrazlaže kazneni zakon1 ovako: »Čl. 408. projekta od 1910. o bezpravnom zauzeću opštinske itd. zemlje, nije unet u projekat po mišljenju komisije zbog toga, što je komisija odustala od inkriminisanja ove mate= rije, pošto u kraljevini postoje dvojake — potpuno suprotne — prilike, koje se bolje i lakše mogu regulisati u unifikovanom zakonu o šumama, o čemu su odvojeno izvješćeni Ministar Pravde i Ministar Šuma.« Mi svi dobro znamo od kako velike je važnosti ovo pitanje. Bespravno zauzimanje općinske zemlje (uzurpacije, prikrčivanja), naročito kod naših općinskih šuma na dnevnom su redu. Nećemo ispitivati razloge, s kojih projekat novog kaznenog zakonika nije obuhvatio ovo važno pitanje. Mi vjerujemo, da je ova stvar od tako velike nacijonalno=ekonomske važnosti, da bi ona mogla značiti posvemašnju propast naših općinskih šuma, ako se tome zlu energičkim zakonskim propisom ne stane na put. Prepustiti ovo pitanje samo novom građanskom zakoniku značilo bi po našem shvatanju indirektno pomoći širenju ovoga zla. Jer postu* pak građanskog zakonika odviše se odugovlači a da bi se njime moglo suzbiti ovo zlo dovoljnom brzinom. Koliko znamo iz dosadanje judikature, i pravni razlozi govo* re zato, da se ovo pitanje ne prepusti samo u kompetenciju gra* danskih sudova. Pravna judikatura priklanja se shvatanju, da nema dosjelosti na onome zemljištu, na kojem neko lice ima neki idealni dio svojine. Svi dakle izneseni razlozi govore zato, da je potrebno u zakon o šumama —kad to nije učinjeno u novom kaznenom zakoniku — unijeti odredbe, koje bi bile kadre da spriječe bespravno zau* zimanje općinske odnosno zajedničke zemlje. Tu smo se prišlo* nili o čl. 408. projekta kaznenska zakonika za Kraljevinu Srbiju od god. 1910.1 Ministarski je nacrt posve pravilno shvatio i uvažio ovo gledište, koje je posvema saglasno sa našim. Tek se naš predlog razlikuje od ministarskoga nacrta u tome što smo mi svoje gle* dište — obzirom na njegovu načelnu važnost — iznijeli odmah na početku kaznenoga dijela (čl. 150.), dok je ministarski nacrt učinio to samo u tekstu (čl. 310, 323, 324, 325.) (čl. 150.). Vrst i kazn e (čl. 152.) razlučili smo zasebno dosljedno našem načelnom gledištu na dvije skupine prema tome, da li se radi o policijskom i administrativnom istupu ili šumskom´ pre* stupu. Ministarski je nacrt kumulovao obje skupine. I mi smo predviđeli prinudn i rad, kao što je to učinio Min. nacrt u čl. 291. Ne trebamo da dokazujemo potrebu prinud* 1 „........ ........ ........". .... 117. 1 „........ . ...... ........ ........ .. ......... ......". ....... 1910. .... 93. |