DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1923 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Projekat zakona o šumama i njegova šumarsko»politička osnovica. 499 Po našem shvatanju to je nesavremeni relikt onog vremena, kad još nije bio diferencovan pojam posjeda, kad je šuma bila božja i svačija. Na taj se način razvio, upravo uzgojio, zaseban pravni osjećaj za šumske, a zaseban za poljoprivredne produkte. Naravno da je dosadanje zakonodavstvo nesvjesno utvrđivalo taj osjećaj. I baš s tih razloga moramo se odlučno protiviti tome, da se slični propisi unose i u novi zakon o šumama. Jer kraj današnjeg stanja stvari moramo držati na umu uređeno šumsko gospodar* stvo i šumsku upravu i kod općinskih šuma. One stoje pod osobitim nadzorom vlasti dapače i u državnoj upravi. Tim su svima članovima neke općine ili zajednice zagarantovani svi oni prihodi, što ih taj član treba da iz šume dobije. Sve ostalo, što prelazi tu mjeru, bezuslovno je van kompetencije njegova prava. To je prisvajanje onih dobara, koja su svojina budućih genera* čija, koje se mora kažnjavati jednako kao prisvajanje ili ošteći* van je imovine drugoga lica. No ako se ipak prekršaji zakona o šumama tretiraju zasebno te izuzetno drukčije nego u kaznenom i građanskom zakoniku ne smije im da bude ciljem, kako bi se time omogućilo slabije ili blaže kažnjavanje krivaca, već kako bi se ubrzao i skratio sav postupak. Jer — kako smo spomenuli već napred — o toj brzini ovisi moralni učinak same kazne. A treba uvažiti da broj šumskih prestupa svojom frekventnošću nadilazi sve ostale prekršaje. Mi stojimo na načelnom gledištu, da sve ono, što spada pred kazneni zakon, mora biti kažnjavano po naređenjima kaznenoga zakona, te kao takovo ne može da uđe u zakon o šumama. Potreba ovoga izlučivanja poka* zuje se još i,većom usljed toga, što je projekat novoga kaznenoga zakona već izrađen, te po Ministarstvu pravde dostavljen na mišljenje udruženju. Prema tome je udruženje odnosno izrađivač projekta zakona o šumama dužan da se osvrne na projekat kaz* nenoga zakona. Za nas je najvažniji onaj dio, koji govori u glavi XXIX. o krivičnim djelimaprotivimovine. Iz propisa čl. 308., koji govori o krađi, razbire se, da je drvo u stojećem stanju isklju* čeno iz kompetencije kaznenoga zakona. Taj član kaže: »ko uzme tuđu pokretnu stvar iz tuđeg pritežanja u nameri da je protivu* zakono prisvoji, kazniće se kao kradljivac itd.«. Odavle se dakle vidi, da je zakonu bila na umu samo stvar, koja imade dvije značajke: da je pokretna te da se nalazi u tuđem posjedu. Iz toga se jasno razbire da pod kazneni zakon moraju biti supsumovane sve one pokretne stvari, koje potječu iz šume, a koje su već uzete u posjed (obrađivanjem, udarenjem žiga itd.). Ovamo dakle spada izrađena roba odnosno stabla, koja su obo* rena i pridjeljana. (čl. 151., 180.) Važno je da istaknemo da je projekat kaznenoga zakona od god. 1922. namjerice ispustio iz svoje materije bespravno zau* . |