DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1923 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Projekat zakona o šumama i njegova šumarskospolitička osnovica. 487 Sve šumske uprave bez razlike kategorije posjednika dužne su — ukoliko im to dopušta redovna dužnost — podupirati rad rečenoga instituta. Troškovi rada u terenu naravno da padaju na teret rečenoga instituta. (Cl. 106.) Da se proširi obrazovanje šumarskih stručnih lica, koja posjeduju potpunu teorijsku i praktičnu spremu, orga* nizovat će se zasebni tečajevi primjerenog trajanja. Ne treba da ovu potrebu ovdje dokazujemo, jer je poznato, da se slične po« trebe javljaju i u drugim strukama, gdjegod nije moguće prak* tičnim radenicima da održe korak sa napredovanjem same nauke. Ova je potreba za šumare to veća, što su oni po prirodi svoje službe, živeći daleko od kulturnih centara, isključeni od moguć* nosti da prate savremenu literaturu i proširuju svoje obrazovanje. Da se obrazuje dovoljan broj specijalnih stručnih radenik a (na primjer za uređenje bujica, pošumljavanje krasa, živoga pijeska itd.) izašiljat će se prema potrebi izvjestan broj teorijski i praktično osposobljenih šurnarskih stručnjaka u ino* stranstvo. Za obrazovanje šumarsko*pomoćnih i čuvarskih lica osnivat će se prema potrebi škole i tečajevi. Podupirat će se nastojanja samoupravnih tijela, šumskih zadruga i svih drugih posjednika nedržavnih šuma, koje bi išlo za osnivanjem ovakovih škola i tečajeva. Pod šumarskom obukom ima se svagda podrazumjevati i obuka u lovarstvu kao dijelu šumarske privrede. (Cl. 108. do 110.) Govoreći o drugom dijelu ove glave t. j . o naređenjima, koja se odnose na opće prosvećivanje, ne ćemo se oko njih dugo zadržavati, već ćemo se pozvati na naše dosadanje pred* loge u tom smjeru.1 Jezgra i konačni cilj svega toga nastojanja jest prosvećivanje što širih slojeva naroda. I u tom pogledu valja razlikovati tri puta, kojima se može prići k tome cilju. Jedan je onaj, što ga mogu da provode same šumarske vlasti odnosno njihovi organi. Drugi je onaj, kojim čitava prosvjeta uopće ulazi u široke narodne slojeve. To je pro* svjetni rad školstva uopće. Treći je inicijativa i rad privatnika a naročito udruženja, koja su interesovana na šumarskoj privredi ili na šumama uopće. U prvu skupinu spadaju predavanja i publikacije u cilju po* pularizovanja šumarstva, davanje besplatnih poduka sa strane šumarskih organa. U drugu skupinu spada unošenje šumarske nastave u osnovne te učiteljske i bogoslovske škole. U treću sku* pinu spada podupiranje rada šumarskih udruženja, lovačkih udru* ženja, institucija za čuvanje prirodnih spomenika, planinarskih udruženja, te udruženja za promet stranaca. (Cl. 113.) 1 ......... : „.............. .........". ........ .... 1922. .... 401—404 |