DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1923 str. 20     <-- 20 -->        PDF

484 Projekat zakona o šumama i njegova šumarsko«politička osnovica.


Budući da u nas faktično ima mali šumski posjed, koji je
nastao dijelenjem šuma, budući da je nesumnjivo, da bi se uza*
druživanjem mogao dići intenzitet gospodarenja na tom posjedu,
potrebno je da propisi o šumskim zadrugama udju u zakon o
šumama.


Dakle je ministarski nacrt, koji unosi u zakon propise o šum«
skim zadrugama (čl. 135.—141.), načelno posve ispravno shvatio
važnost ovoga pitanja po našu šumarsku privredu.


Mi tek sumnjamo, da postoji među današnjim sopstvenicima
malog šumskog posjeda tolika sklonost stvaranju zadruga, da
bi se mogli polučiti oni ciljevi, za kojima idu šumske zadruge.


Oblik zadruga, što ih predviđa ministarski nacrt u čl.
135., pokazuje neke nepravilnosti.


Ministarski nacrt predviđa dva oblika zadruga, »privredne
zadruge« i »zadruge za prodaju itd.«, no ove nije tačno diferen*
covao. Ispravnije je razlikovati privredne zadruge na jed*
noj, azadrugezačuvanjei upravu na drugoj strani. Onima
prvim a zajednički je cilj: gospodarenje šumom i njeno iskori*
štavanje uključivši ovamo i transport šumskih produkata. Ovo je
gledište potpuno saglasno sa onim, što smo ga iznijeli u glavi


. trećoj, ustvrdivši, da je iznošenje ekonomska mjera. Drugim a
zajednički je cilj: što uspešnije čuvanje i uprava šuma. Unutar
ovoga cilja može da padne i osnivanje stručnih škola i tečajeva
po tim zadrugama u svrhu obrazovanja čuvarskog i pomoćnog
personala.


Neispravno je nadalje ograničavati postanak zadruga,
koje pridržavaju individualnu vlasnost, samo na privredne za*
druge. To je pitanje ispravnije shvaćeno u Ružićevom predlogu
(čl. 65.). Ovaj predviđa, da se zadruge mogu obrazovati ili na
osnovu zajedničkog vlasništva ili uz pridržanje privatnog vlas=
ništva. Tu se naše gledište poklapa sa Ružićevim. (Čl. 96.)


Posve je ispravno propisana pravna sposobnost z a =
drug a time, što su one po zakonu smatrane pravnim licima.
U tom je ministarski nacrt bolji od poznatog pruskog zakona
(1881.), koji je ovo propustio unijeti u zakon. No upozoravamo,
da ova pravna sposobnost mora biti u skladu sa propisom čl. 6.,
koji govori o privatnim šumama odnosno o dobrovoljnim zas
drugama.


Unutarnju organizaciju šumskih zadruga pre*
pušta ministarski nacrt oblasnim skupštinama. Naprotiv reguli*
sanje odnosa zadrugara upravu i raspolaganje za prinudne za*
druge (čl. 138.) prepušta nacrt zadružnim pravilima.


Mi držimo da je bolje i ispravnije za sva tri tipa urediti or=
ganizaciju zadružnim pravilima, za koje je potrebno odobrenje
državne vlasti. (Čl. 97.)


Glede pogodnosti i povlastica, što ih predviđa čl.


142. ministarskog nacrta, prema kojemu su šumske zadruge iz*
jednačene privrednim zadrugama, primjećujemo ovo. Po shva*