DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1923 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Projekat zakona o šumama i njegova šumarskospolitička osnovica. 483 Važni su uslovi, pod kojima se izuzetno može dioba dozvoliti. To su ovi: 1. Vezanje diobe o dozvolu državne vlasti. Ne možemo prihvatiti gledište ministarskoga nacrta (čl. 145.), koji ovlaštenje za podjeljivanje te dozvole daje u ruke sreskoj vlasti. Držimo da je pitanje diobe i suviše važno, a da bi se mogli zado* voljiti kompetencijom sreske vlasti. Tu je kompetenciju potrebno dati u ruke oblasnoj vlasti, ako se radi o površini do 100 hektara, a Ministarstvu Šuma, ako ta površina premašuje iznos od 100 hektara (čl. 90.). 2. Minimum, koji je nedjeljiv, mora da bude pre* pušten rasuđivanju policijske vlasti. On ne smije nikako da bude prepušten samoupravnim tijelima, kako to propisuje Ministarski nacrt (čl. 145.). Pitanje minimuma čisto je šumarsko=stručno pitanje, kod kojega treba da posluži kao osnovka stručno mišljenje šumar* skog stručnjaka, a ne nestručno gledište samoupravnog tijela. (Cl. 91.) 3. Ekonomski interes. Kod prosuđivanja toga eko= nomskog interesa treba konačno uvažiti, da li je stepen prosvi* jctljenosti sopstvenika tolik te način ekonomisanja takav, da neće štetovati intenzitet samoga gospodarenja na onim dijelo* vima šume, koji su nastali diobom. (Čl. 92.) Svi diobom nastali dijelovi treba da daju mogućnost, da se njima može valjano ekonomisati. Naročito valja voditi računa o tome, ne će li se isti cilj moći polučiti već šumarsko=policijskim mjerama (n. pr. pretvaranjem šume u drugu vrst kulture). U tom slučaju otpada potreba diobe. (Čl. 93.) 4. I stepen apsolutnosti šumskoga tla odlučan je po veličinu minimuma. Leži u prirodi zaštitne šume, da ona može izvršavati tu funkciju samo onda, ako zaprema izvjesnu površinu. Dakle što veći je stepen apsolutnosti tla, to manja je mogućnost diobe na tom tlu odnosno to veći mora da bude mi* nimum. S ovoga smo razloga unijeli u zakon propis o nedjeljivosti kraškoga zemljišta. (Čl. 94.) Ovoga važnoga momenta nema u ministarskom nacrtu pa smo smatrali potrebnim da ga u zakon unesemo. 5. Uračunavanje uzurpacija u diobenu površinu napose je važno kod općinskih šuma. O tome nacrt ministarstva uopće ne govori. A ipak su uzurpacije najveća rak rana naših malih općinskih šuma. (Čl. 95.) II. Šumske zadruge. Propisi o šumskim zadrugama za naše su prilike zakonski novum. Sličnih propisa nije sadržavao nijedan od naših dosadanjih zakona o šumama. Po svojoj prirodi šumske su zadruge protivnost diobi šuma. To su one mjere šu* marske politike, koje idu za paralisanjem štetnih posljedica dije* lenja šuma. |