DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1923 str. 18 <-- 18 --> PDF |
482 Projekat zakona o šumama i njegova šumarskospolitička osnovica. fizijokratskom sistemu, koji se u ono doba bio razmahao. Propao govala se sloboda u produkciji dobara tražila slobodna konku* rencija. Produkcija se posmatrala ovisnom samo od tla a ne i od rada, kapitala te saobraćaja. Ova se teorija izgrađivala samo držeći u vidu agrikulturu. Kako je zaonda šumarstvo bilo još u svojim zamecima a naročito nisu bili poznati oni momenti, po kojima se šumarska produkcija bitno razlikuje od poljopri* vredne, posve su krivo prenašani fizijokratski principi i na šume kao posjedovnu formu. Tvrdo se vjerovalo u to, da će samo indi* vidualna posjedovna forma spasiti šume od propasti, do koje to bože mora dovesti zajednička posjedovna forma. Posljedica toga shvatanja bila je, da je tadanja državna šu* marska politika stala naređivati diobu šumskih posjeda.1 Karakteristično je, da se upliv fizijokratskih ideja na šumar* stvu opaža sve do pod konac 19. vijeka. Wessely: zagovara diobu, već godine 1853.1 Od svog gledišta ne popušta niti godine 1877. tražeći spas kraškoga pitanja u indi* vidualnoj diobi kraških šuma. Pod uplivom ovih ideja donesen je za Sloveniju zakon od 26. X. 1887. a za Hrvatsku i Slavoniju zakon o diobi pašnjaka. Izlišno bi bilo da izbrajamo sve one loše strane, koje iz diobe rezultuju po šumsko*gospodarstvo. Moramo naglasiti, da je načelna zabrana diobe (čl. 145. ministarskog nacrta) p o* sve opravdana. Za tu zabranu a protiv diobe govore: 1. značajke šume i šumskoga gospodarstva (dugi vegetacijom i produkcijoni period, apsolutnost šumskoga tla, potreba velikih i suvislih površina). 2. štete ekonomske prirod e (konfiguracija međa, velik broj lomnih tačaka, tes* koća i skupoća uzdržavanja i čuvanja, velik broj sječina, njihova prostorna rasijanost, teškoća izvoza, potreba i teškoća policijskog uadzora, međusobna ovisnost posjednika.) 3. Pravn a pri * roda općinskih šuma, o kokoj smo već govorili. 4. Do« sadanje iskustvo. Mi bi si mogli stvoriti tačnu sliku o uplivu diobe na šumsko gospodarstvo, kad bi nam stajao na ras* položenje materijal, iz kojega bi se mogao uporediti uspjeh da* našnjeg malog šumskog posjeda u Sloveniji sa uspjehom zajed* ničkog odnosno nerasparčanog posjeda. No mi ne sumnjamo u to, da bi ovaj posljednji pokazivao prednosti. Najbolji dokaz tome, da se princip diobe šuma pokazao štetnim, daju nam one države, koje su počele da pogoduju diobi šuma pa su konačno, uvidjevši njihovu štetnost, donijele zakone protiv diobe.1 Pod pojmom diobe valja u pravilu podrazumjevati na* turalnu diobu privatnih i općinskih šumskih posjeda, a ne diobu suvlasništva ili naslijeđa, koja je regulisana općim građanskim zakonom. 1 Wcssely: »Alpenländer«. Wien 1853. 1 Graner: op. cit. Pag. 156. |