DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1923 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Projekat zakona o šumama i njegova šumarskospolitička osnovica. 481 I uređivanje bujica jest pitanje, koje je nerazdruživo vezano o pitanje pošumljenja krasa i goleti.1 Zato o njemu i govorimo na ovome mjestu. Konstatujemo, da ministarski nacrt o ovom važnom pitanju uopće ne govori. Bit će da je to prirodna posledica onoga načelnoga gledišta, na koje je stalo Ministarstvo šuma i rudnika, kad je prepustilo uređivanje bujica u resor Ministarstva Poljo* privrede i Voda. Nećemo se upuštati u to, da ovdje dokazujemo, kako je to gledište posve nepravilno te kako uređivanje bujica bezuslovno spada u kompetenciju Ministarstva šuma. Dovoljno je da se pozovemo na gledište, što ga je u tom predmetu zauzeo najširi stručni forum, »Jugoslovensko šumarsko udruženje.«2 U ispravnosti našega gledišta najbolje nas utvrđuje činjes nica, da je Francuska u jednom zakonu (onome od 4. aprila 1882.) riješila ujedno pitanje pošumljavanja goleti i uređenja bujica.3 Po svom položaju unutar zakona o šumama vezuje se pitanje uređivanja bujica s jedne strane o šumarsku policiju (zabrana paše, šume zaštitne i šume zabrane) a s druge strane o nare* đenja o unapređivanju kulture tla. Iz toga se razbire, da se u zakonu o šumama ne smije mučke preći preko ovoga pitanja, kako to čini Ministarski nacrt. No to se pitanje mora vezati i o specijalni zakon ili uredbu, koja je predviđen za pošumljavanje krasa. Budući dakle smatramo potrebnim, da se detalj ovoga pitanja prenese u specijalni zakon, ne ćemo se na njemu ovdje dulje zadržavati (čl. 87.-89.). II. Dioba šuma i šumske zadruge. (Vidi čl. 90. do 103. našega predloga.) Mi namjerice kumulujemo ova dva pitanja u jednoj te istoj glavi. Činimo to s razloga, jer su ona u tijesnoj međusobnoj vezi. To je lice i naličje istoga šumarsko=političkoga lista. Zadru* garstvo je samo protivnost razparčavanja — diobe. I. Dioba šuma. Posve je pravilno, da je ministarski nacrt i ovo pitanje uneo u zakon. Ono je za nas — istina — bilo od veće važnosti u prošlosti nego što će biti u budućnosti. No po* trebno je da baš na tim iskustvima prošlosti izgradimo svoje poglede u budućnost. Šumarska politika naše otadžbine imat će dosta posla sa takovim šumama, koje su nastale putem diobe. To su sitni i rasparčani šumski posjedi u Sloveniji. Postanak ovog malog posjeda pada u drugu polovinu 18. vijeka. Začetak tome rasparčavanju valja tražiti u tako zvanom 1 Graner: op. cit. Pag. 60. 2 »Bujičarstvo.« Šumarski list 1923. Pag. 157—164. 3 »Loi sur la restauration et la conservation des terrains en´ montagne.« |