DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1923 str. 14 <-- 14 --> PDF |
478 Projekat zakona o šumama i njegova šumarsko*politička osnovica. gospodarenja. Sa tim osnovnim propisom u vezi su naređenja o broju stočnih grla, uvođenje izvjesnoga turnusa, namicanje brsta, uređivanje lisnika, koji se prislanjaju o propise o paši drugoga dijela ovoga zakona (čl. 77.). Ad b). Na prvom mjestu stoji pitanje individualne diob e šuma . Mi ćemo o ovome pitanju opširnije govoriti u narednoj glavi, pa se zato nećemo na ovome mjestu oko njega zadržavati. Naglasit ćemo samo, da u pogledu diobe stoje jedno nasuprot drugoga dva gledišta. Prvo je u našoj literaturi zastupao Wessely,1 koji je očito pod uplivom fizijokratskih ideja a vjero* vatno i protiv svoga najboljega uvjerenja — kako kaže Petrović, zagovarao individualnu diobu kraških površina u misli, da će na taj način biti u veliko pospjesen rad oko pošumljavarija krasa. Drugo gledište, posve oprečno Wesselyjevom, zastupao je Petro= vić2 tražeći da se zadrže zajednički pašnjaci i ustajući protiv diobe. Mi nećemo trošiti mnogo riječi da pokažemo, kako je gle= dište Wesselyjevo nemoguće, te kako je jedino pravilno miš* ljenje Petrovićevo, koje i mi u cijelosti prihvaćamo. Dakle ne individualna dioba pašnjaka na krasu, već njihova nedjeljivost . Učinili smo iznimku za ono zemljište, koje je potrebno za potkućnice i poljoprivredu (čl. 78.). Kako će se to viđeti u narednoj glavi, mi smo ovo načelo i proširili pa tražimo neđeljivost za sve šume na apsolutno^šumskom tlu. Među mjere, koje se odnose na izmjenu posjedovnih odnosa, valja ubrojiti i eksproprijaciju. Tu se prislanjamo na gle= dište, što smo ga iznijeli u pitanju agrarne reforme3 i šuma zaštit* nih, posmatrajući eksproprijaciju, kao krajnju mjeru, kojoj treba da prethode druga slabija ograničenja. (Vidi čl. 23. zakona i odnosno obrazloženje.) Potpunosti radi konstatujemo, da i Petrović posmatra eks* proprijaciju na krasu samo kao iznimnu mjeru (čl. 79.). Troškovi pošumljenja krasa ne smiju da padnu samo na teret današnjih vlasnika kraških goleti. Razloge tome iznijeli smo već napred pa je izlišno da ih ovđe ponavljamo. Ne možemo dakle prihvatiti gledište, da se staranje oko pošumljenja krasa, — kako to hoće nacrt ministarstva — pre= pusti jedino samoupravnim tijelima. Radi koristi, koje se očekuju od pošumljenja krasa po brojne generacije budućnosti dakle i po egzistenciju države, potrebno je, da državauzme živog 1 Wessely: .... cit. Š. 1. 1877/79—81, 105, 106, 250, 251. 2 Petrović: .... cit. Š. 1. 1910 162—167. 3 Ugrenović: »Agrarna reforma i šuma.« Šumarski list 1922. Pag. (gledište piščevo prihvaćeno je po glavnoj upravi »Jug. šum. udruženja« i prof. zboru gosp. šum. fakulteta u Zagrebu.) |