DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1923 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Projekat zakona o šumama i njegova šumarskospolitička osnovica. 477 šume pod osobitim javnim nadzorom ili u državnoj upravi — odlučuje o najvažnijim gospodarskim momentima (turnus, izbor vrsti uzgoja, izbor vrsti drveta itd.), tražimo ovdje da za šume na krasu otomodlučujenadležnakraškakomisija. Potrebno je ovu odredbu unijeti u zakon polazeći sa uvjerenja, da je samo na taj način moguće osigurati potpunu ingerenciju državne vlasti na uspješno pošumljavanje krasa, koje je i sa šumarsko=tehničke strane komplikovano. Ovo je to opravdanije, što država snosi najveći dio tereta oko zašumljavanja krasa, pa je ispravno da ona uzme učešća i na rješavanju tih pitanja. (Cl. 75.) Budući da je rad oko pošumljavanja krasa zapravo rad šu* marsko=uzgojne prirode, te btidući da se i kasnije mjere u dobi* vanju drveta (prorede, čišćenje, okresivanje) mora da osvrću samo na uzgojnu stranu, budući da smo predvidili i mogućnost sužavanja potrajnosti, ne smatramo potrebnim, da se za novo podignute šume na krasu izrađuje odnosno propi* su je gospodarska osnova. Smatramo dostatnim, da se utvrde samo načela, po kojima će se gospodariti, a napose ras* pored, po kojemu će se vršiti kulturni radovi (ogojni program.) (Cl. 76.) Nakon što smo ovako prikazali rad oko pošumljavanja, treba da se iznova vratimo na ishodište našeg razmatranja, a to je pašnjačko pitanje. Ustvrdili smo, da je pašnjačko pitanje nerazdruživo vezano o pitanje pošumljavanja krasa, pa da zato i mora zakon o pošum* ljenju krasa da obuhvati i ovo pitanje. No nije dovoljno samo prostorno izlučivanje i odjelivanje onih površina, koje su određene za pašu. Od važnosti je i stepen intenziteta, kojim se gospodari na toj površini. Što intenzivnije i racijonalnije je pašarenje, što potpunije su namirene stočarske potrebe kraškog stanovnika, to lakše će se moći pregoriti i naknaditi gubitak onih površina, koje su pri* vedene zašumljavanju. Time smo dakle dokazali usku vezu, koja postoji između intenziteta pašnjačkog gospodarenja i mogućnosti podizanjašumanakrašu. Logično je dakle, da je pitanje melijoracije pašnjaka u uskoj vezi sa pitanjem pošum* ljavanja. Zato i treba da ove odredbe o melijoraciji pašnjaka uđu u zakon, a ne da se ne prepuste tek uviđavnosti onih vlasti, koje će provoditi zakon. Melijoracija pašnjaka može da se provodi na dva načina, aj dizanjem intenziteta pašnjačkog go» spodarenja. b) mijenjanjem posjedovnih od* nosa. Ad a).´ Među mjere, kojima bi se imao održati i dić i intenzitet pašnjačkog gospodarenja na krasu uvrštavamo na prvome mjestu propis o potrajnosti pašnjačkog |