DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1923 str. 12 <-- 12 --> PDF |
476 Projekat zakona o šumama i njegova šumarsko^politička osnovica. Svakako se mora i specijalnim odredbama ove glave pred* vidjeti dužnost ne samo vještačkog već i prirodnog zašumljava* nja, jer i jedan i drugi način igra na krasu važnu ulogu. Napose je prirodni način osnivanja sastojina jednostavnim stavljanjem pod zabranu vrlo važan, jer se njim bez ikakovih posebnih tro* škova kultivisanja može podići prethodna kultura. Opću važnost zakonske ingerencije na dužnost prirodnog pošumljenja istak* nuli smo već kod člana 14. o. z. (Čl. 72.) Različno od općih odredaba o pošumljenju unosimo za kras striktnu odredbu o stepenu sklopa. Ondje (strana 341) smo izrično naglasili, da kod dužnosti redovnog pošumljavanja traži* mo toliki sklop, kojim je zagarantovana produkcijona snaga tla. Na krasu naprotiv moramo izrično tražiti što je moguće potpuniji sklop ne samo na prethodnu već za definitivnu kulturu. Potreba ovoga naređenja jasna je iz samoga značenja sklopa sastojina, po kraško tlo. Samo potpun sklop može da omogući stvaranje produkcijone snage tla na krasu. (Čl. 72.)1 I gledom na rok, ukojem sezašumljava nje mora provesti , razlikuju se odredbe za kras od onih općenitih pro* piša o pošumljenju. Ondje se rok mogao ili propisati u samome zakonu ili je dano u ruke ovlaštenje državnoj vlasti da ona takav odredi. Ovdje držimo da je ispravno omogućiti u ovom pitanju sporazum između sopstvenika i vlasti, koja će provoditi pošum* ljenje, jer se taj rok može utvrđivati samo prema danim prili* kama dakle od slučaja do slučaja. No ipak je potrebno utvrditi neku krajnju granicu, da se ne bi pošnmljenje zavuklo u nedo* gled. Ovu smo granicu utvrdili visinom odnosno brojem godina turnusa fizičke zrelosti. Ovoga možemo prosječno uzeti sa 80 godina. (Cl. 73.) Da se osigura što jača ingerencija zakona o šumama na pošumljavanje krasa no i bez ingerencije šumarsko policijske vlasti, potrebno je, da se svaka nova kultura i branjevina na krasu bez razlike te bez posebnog proglašenja i postupka sa strane vlasti ima smatrati zaštitnom šumom. (Čl. 74.) I gledom na privredna naređenja i ograničenja raz* likuju se propisi o krasu od onih sadržanih u dijelu trećem ovoga zakona. Najveće ograničenje, koje smo u dijelu III. tražili od pojedinog sopstvenika šume a gledom na iskorištavanje šuma, bila je prihodna potrajnost. No opravdano je, da to ograničenje za novo podignute šume na krasu ide još i dublje. Ono može, ako se ukaže potreba, da ograniči i potrajnost pa da snizi godišnji etat i da propiše sve druge potrebne gospodarske mjere, koje drži potrebnima, da se njima zagarantuje uspjeh buduće šume na krasu. Dok smo dakle u privrednim naređenjima za sve kategorije posjeda bez razlike dopustili da sopstvenik — pa i onaj, čije su 1 Rubhia, op. cit. Pag. 70. |