DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 68     <-- 68 -->        PDF

450 Bilješke.


Bilješke.


Praktični drž. šumarski ispit.


Prema oglasu Šumarskog odsjeka, Ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu,
održan je praktični državni šumarski ispit, na koji je bilo pripušteno 18 kandi«
data.


Ispitnoj komisiji predsjedao je šef šumarskog odsjeka u Zagrebu zemaljs
ski šumarski nadsavjetnik Ing. Vil i m Čm´elik, a ispitni povjerenici su
bili za:


I. skupinu kr. sveučilišni profesor Dr. Andrija Petračić.
II. skupinu zemaljski šumarski nadsavjetnik Ing. Bogosla v Kosov i ć.
III. skupinu inspektor »Krndije« d. d. za šumsku industriju Ing. Peta r
Rohr.
IV. skupina kr. šumarski nadsavjetnik Ing. Andrij a Perušić .
Prije samoga ispita pregledavala je komisija dne 2. i 3. juna t. g. pismene
domaće radnje t. j . opažanja o poslovima, kojima su se kandidati bavili teča*
jem dosadanjeg službovanja.


Dne 4. i 5. juna t. g. bili su pismeni ispiti u šumarskom domu za koje
je komisija odabrala slijedeća pitanja:


Zadatak iz I. skupine. (1. Iz uzgoja šuma.)


Na kakovim stajalištima morate odgajati preborne šume? Opišite način
sječe i s njom spojenog pomlađenja kod takovih šuma, da vam naravno po«
mlađenje bude uvijek potpuno osigurano. Koje su prednosti a koje su mane
ovakovog oblika pomlađenja spram naravnog pomlađenja pod zastorom
oplodnom sječom.


(2. Iz uporabe šuma.)
Stavljeni ste pred konkretni zadatak, da provedete sa v ra d ok o pro *
dukcije ogrije v n o g d . r e t a , potrebnoga za aprovizaciju
nekoga grada. Radi se o iskorištavanju 80 godišnje čiste bukove sastojine,
sposobne isključivo za ogrijev, sa drvnom masom 10.000 m3.


Prikažite kronološki i detaljno sav prethodni i faktični rad oko organi*
zacije, tehnike i administracije toga posla tako, da uprava grada, koja sastoji
od nestručnjaka, a želi, da se rad provede u vlastitoj režiji, uzmogne stvoriti


o tome radu i količini sortimenata jasnu sliku, te da na osnovi toga uzmogne
uvrstiti u svoj proračun sve potrebne izdatke i primitke.
Gradska se uprava obvezala, da će nabaviti potrebne oruđe i aprovizi*
jonirati radnike živežnim namirnicama. Ovu okolnost treba napose osvijetliti.


Zadatak iz II. skupine. (Iz uređenja šuma.)


U jednom kompleksu bukove šume od 475 ha površine obavljene su
vanjske predradnje te sastavljena skrižaljka dobnih razreda, koja se sastoji:




ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Bilješke. 451


Čistine! 1—20 21—40 41—60 61—80 81—100 godina ha
50 60 76 115 42 132 ha.


Šuma raste na I. razredu Grundnerovih prihodnih tabela za bukvu. Drvna
masa dvaju najstarijih dobnih razreda ustanovljena je izbrajanjem stabala te
iznosi u posljednjem dobnom razredu 350m* po ha, a u pretposljednjem razs
redu 296 m3 po ha. Sastojine ostalih dobnih razreda jesu dobroga obrasta.


Na osnovu ovih podataka provedite uređenje ove šume uz 100 g. ophodnju
po onim propisima, koji vrijede za onu šumsku upravu kod koje služite. Ne
ima li takvih osobitih propisa, odaberite sami najshodniju metodu. Naročito
imate iskazati prihod za I. periodu i za svaku godinu toga razdoblja, te u kratko
opišiti bitnost dotične metode gledom na izračunanje prihoda, te dijelove, iz
kojih bi se gospodarska osnova imala sastojati.


Prije same procjene trebalo je po Vama obaviti omeđašenje šume i iz»
mjera nutarnjeg razdjeljenja. Opišite koji je način za to najshodniji.


Zadatak iz III. skupine.


1. Neka kandidat opiše, što su popuzine (usjeline), kako nastaju, koji im
uzroci mogu biti, kako se uređuju i uklanjaju?
2. 2 km ispod nekog šumskog objekta A, koji leži u brdskom terenu, pro»
laži šumsko industrijska željeznica sa rastečinom od 76 cm vlasništvo trgo«
vačke tvrtke »N«.
Ova tvrtka stoji pred završetkom svojih opsežnih eksploitacionih radnja,
te će i ovu svoju prugu najdulje za dalnjih godinu i pol maknuti. Cijeli položaj
tog objekta gravitira toj željeznici. Obzirom na dobru konjunkturu na drvnom
tržištu i gornju činjenicu odlučila je Vaša nadležna uprava toga šumskog
objekta A, da ga eksploitiše u vlastitoj režiji, tim više što je sa t. t. »N« uta»
načila vrlo povoljne uvjete za izvoz tih drva njenom željeznicom.


Potrebna je ali izgradnja priključne krilne pruge do objekta A, koju će
izvršiti sam vlasnik objekta, dok će t. t. »N« staviti uz neznatnu odštetu na
raspolaganje sav za tu izgradnju potrebiti željezni materijal.


Pruga će prolaziti u sam objekat još l1/» km daleko tako te će se parnim
pogonom moći voziti svega Sfs .. duljine.
Biti će potrebna izgradnja i jedne koturače u postrani jedan dol, u duljini
od 500 m.
Vama je povjeren nadzor i izvedba svih potrebitih radnja, a napose Vam
je izdan nalog da ustanovite i obrazložite potrebu.
a) Svekolikog potrebitog željeznog materijala koji će Vam prema spora*
zumu ustupiti t. t. »N«.
b) Svekolikog drvnog materijala koji će Vam staviti na raspoloženje Vaša
uprava.


c) Svega drvenog ili inog potrebitog materijala obzirom na činjenicu da bi
Vam trača morala križati na 1 mjestu potok 3 m širok, 2 m dubok, obični bez
ili sa tek malo vode. Visina velike vode 1 m. Nadalje što će Vam trača da
pređe 3 uvalice.


d) Navedite u kratko sve ostale tehničke radove koji Vam predstoje u
terenu.







ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 70     <-- 70 -->        PDF

452 Bilješke.


e) Ustanovite nagib pruge, ako je mjesto priključka na postojećoj pruzi


120 m nad morem a na kraju ../2 km duljine u objektu A a 190 m nad
morem, i nagib trace za koturaču, ako je relativna visinska razlika između
višeg i nižeg joj kraja 20 m.


f) Ustanovite potrebitu količinu šljunka ili pijeska za stelište i navedite
potrebite dimenzije zemljoradnja u tjemenu ispod stelišta bez obzira, da li se
nalazi u otkopu ili nasipu.


g) Kako se ima organizovati opseg izvoza obzirom na ograničenost vre*
mena izvoza (18 mjeseci) ako je drvna masa objekta A označena sa 30.000 m3.
h) Navedite sistematskim redom sve one radnje koje će biti potrebite
kod izvedbe ove pruge, onako kako će se posao razvijati.
j) Kako ćete zemljoradnje same trace odgurati od vlage i vode?


Zadatak iz IV. skupine.


Koja bi glavna načela zakonskih propisa o šumama valjalo zadržati u
novom zakonu o šumama, a koja izmijeniti i na koji način s naročitim obzirom
na onu kategoriju vlasništva gdje Vi služite? —


Dne 7. i 8. juna t. g. održani su ispiti na terenu i to prvoga dana u fakuls
tötskoj šumi kod Kraljevca sesvetskog, a drugog dana u fakultetskoj šumi
Maksimiru .kod Zagreba. Svakog dana ispitano je po 9 kandidata.


Dne 9. do 12. juna t. g. održani su usmeni ispiti u domu Jugoslavenskog
šumarskog udruženja.


Od kandidata 13 su bili apsolventi gospodarsko šumarskog fakulteta u
Zagrebu, 3 su bili slušači visoke škole za poljoprivredu u Beču, a 2 apsolventi
šumarskog kursa škole L´Ecole national des Eau et Forets u Nancysu.


Uspjeh ispita je razmjerno slab. Samo dvojica kandidata su položili ispit
s odlikom (Mihajlo Mujdrica šumarsko inžinirski pristav Zagreb i Josip Hers
man šumarsko inžinirski pristav Sušak).


7 kandidata je proglašeno sposobnim jednoglasno, 4 kandidata većinom
glasova, dočim 5 kandidata nije udovoljio zahtjevima te imaju ispit da ponove.


Tečajem ispita je na žalost opaženo, ne samo da su nekoji kandidati
došli na ispit potpuno nespremni, nego da su im unatoč dokaza o polasku
nauka, nekoji važniji pojmovi šumarske nauke djelomice manjkavi i nejasni
dapače i skroz nepoznati.


Nadalje je ponovno utvrđeno, da jednogodišnja praksa propisana dosas
dašnjom privremenom naredbom Ministarstva Šuma i Rudnika broj 15.462 —
1919. nije dovoljna, da kandidati mogu steći potrebno praktično znanje i sigur«
nost, da teoretsku spremu stečenu na visokoj šumarskoj školi u pojedinim
konkretnim slučajevima valjano upotrebljuju, a prema potrebi znadu i svoj rad
jasno obrazložiti.


Stoga bi se u buduće svakako moralo zahtjevati, da kandidati moraju
bezuslovno imati potpunu dvogodišnju praksu, i to ne kakavu
god pisarničku praksu, nego praksu pravog šumarskog
stručnjaka.


Prema tome se kandadati uopće ne bi smjelo po kancelarijama niti stalno
niti privremeno dodjelivati pojedinim šumarskim nadleštvima, za kakove spes