DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 68 <-- 68 --> PDF |
450 Bilješke. Bilješke. Praktični drž. šumarski ispit. Prema oglasu Šumarskog odsjeka, Ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu, održan je praktični državni šumarski ispit, na koji je bilo pripušteno 18 kandi« data. Ispitnoj komisiji predsjedao je šef šumarskog odsjeka u Zagrebu zemaljs ski šumarski nadsavjetnik Ing. Vil i m Čm´elik, a ispitni povjerenici su bili za: I. skupinu kr. sveučilišni profesor Dr. Andrija Petračić. II. skupinu zemaljski šumarski nadsavjetnik Ing. Bogosla v Kosov i ć. III. skupinu inspektor »Krndije« d. d. za šumsku industriju Ing. Peta r Rohr. IV. skupina kr. šumarski nadsavjetnik Ing. Andrij a Perušić . Prije samoga ispita pregledavala je komisija dne 2. i 3. juna t. g. pismene domaće radnje t. j . opažanja o poslovima, kojima su se kandidati bavili teča* jem dosadanjeg službovanja. Dne 4. i 5. juna t. g. bili su pismeni ispiti u šumarskom domu za koje je komisija odabrala slijedeća pitanja: Zadatak iz I. skupine. (1. Iz uzgoja šuma.) Na kakovim stajalištima morate odgajati preborne šume? Opišite način sječe i s njom spojenog pomlađenja kod takovih šuma, da vam naravno po« mlađenje bude uvijek potpuno osigurano. Koje su prednosti a koje su mane ovakovog oblika pomlađenja spram naravnog pomlađenja pod zastorom oplodnom sječom. (2. Iz uporabe šuma.) Stavljeni ste pred konkretni zadatak, da provedete sa v ra d ok o pro * dukcije ogrije v n o g d . r e t a , potrebnoga za aprovizaciju nekoga grada. Radi se o iskorištavanju 80 godišnje čiste bukove sastojine, sposobne isključivo za ogrijev, sa drvnom masom 10.000 m3. Prikažite kronološki i detaljno sav prethodni i faktični rad oko organi* zacije, tehnike i administracije toga posla tako, da uprava grada, koja sastoji od nestručnjaka, a želi, da se rad provede u vlastitoj režiji, uzmogne stvoriti o tome radu i količini sortimenata jasnu sliku, te da na osnovi toga uzmogne uvrstiti u svoj proračun sve potrebne izdatke i primitke. Gradska se uprava obvezala, da će nabaviti potrebne oruđe i aprovizi* jonirati radnike živežnim namirnicama. Ovu okolnost treba napose osvijetliti. Zadatak iz II. skupine. (Iz uređenja šuma.) U jednom kompleksu bukove šume od 475 ha površine obavljene su vanjske predradnje te sastavljena skrižaljka dobnih razreda, koja se sastoji: |
ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Bilješke. 451 Čistine! 1—20 21—40 41—60 61—80 81—100 godina ha 50 60 76 115 42 132 ha. Šuma raste na I. razredu Grundnerovih prihodnih tabela za bukvu. Drvna masa dvaju najstarijih dobnih razreda ustanovljena je izbrajanjem stabala te iznosi u posljednjem dobnom razredu 350m* po ha, a u pretposljednjem razs redu 296 m3 po ha. Sastojine ostalih dobnih razreda jesu dobroga obrasta. Na osnovu ovih podataka provedite uređenje ove šume uz 100 g. ophodnju po onim propisima, koji vrijede za onu šumsku upravu kod koje služite. Ne ima li takvih osobitih propisa, odaberite sami najshodniju metodu. Naročito imate iskazati prihod za I. periodu i za svaku godinu toga razdoblja, te u kratko opišiti bitnost dotične metode gledom na izračunanje prihoda, te dijelove, iz kojih bi se gospodarska osnova imala sastojati. Prije same procjene trebalo je po Vama obaviti omeđašenje šume i iz» mjera nutarnjeg razdjeljenja. Opišite koji je način za to najshodniji. Zadatak iz III. skupine. 1. Neka kandidat opiše, što su popuzine (usjeline), kako nastaju, koji im uzroci mogu biti, kako se uređuju i uklanjaju? 2. 2 km ispod nekog šumskog objekta A, koji leži u brdskom terenu, pro» laži šumsko industrijska željeznica sa rastečinom od 76 cm vlasništvo trgo« vačke tvrtke »N«. Ova tvrtka stoji pred završetkom svojih opsežnih eksploitacionih radnja, te će i ovu svoju prugu najdulje za dalnjih godinu i pol maknuti. Cijeli položaj tog objekta gravitira toj željeznici. Obzirom na dobru konjunkturu na drvnom tržištu i gornju činjenicu odlučila je Vaša nadležna uprava toga šumskog objekta A, da ga eksploitiše u vlastitoj režiji, tim više što je sa t. t. »N« uta» načila vrlo povoljne uvjete za izvoz tih drva njenom željeznicom. Potrebna je ali izgradnja priključne krilne pruge do objekta A, koju će izvršiti sam vlasnik objekta, dok će t. t. »N« staviti uz neznatnu odštetu na raspolaganje sav za tu izgradnju potrebiti željezni materijal. Pruga će prolaziti u sam objekat još l1/» km daleko tako te će se parnim pogonom moći voziti svega Sfs .. duljine. Biti će potrebna izgradnja i jedne koturače u postrani jedan dol, u duljini od 500 m. Vama je povjeren nadzor i izvedba svih potrebitih radnja, a napose Vam je izdan nalog da ustanovite i obrazložite potrebu. a) Svekolikog potrebitog željeznog materijala koji će Vam prema spora* zumu ustupiti t. t. »N«. b) Svekolikog drvnog materijala koji će Vam staviti na raspoloženje Vaša uprava. c) Svega drvenog ili inog potrebitog materijala obzirom na činjenicu da bi Vam trača morala križati na 1 mjestu potok 3 m širok, 2 m dubok, obični bez ili sa tek malo vode. Visina velike vode 1 m. Nadalje što će Vam trača da pređe 3 uvalice. d) Navedite u kratko sve ostale tehničke radove koji Vam predstoje u terenu. 5» |
ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 70 <-- 70 --> PDF |
452 Bilješke. e) Ustanovite nagib pruge, ako je mjesto priključka na postojećoj pruzi 120 m nad morem a na kraju ../2 km duljine u objektu A a 190 m nad morem, i nagib trace za koturaču, ako je relativna visinska razlika između višeg i nižeg joj kraja 20 m. f) Ustanovite potrebitu količinu šljunka ili pijeska za stelište i navedite potrebite dimenzije zemljoradnja u tjemenu ispod stelišta bez obzira, da li se nalazi u otkopu ili nasipu. g) Kako se ima organizovati opseg izvoza obzirom na ograničenost vre* mena izvoza (18 mjeseci) ako je drvna masa objekta A označena sa 30.000 m3. h) Navedite sistematskim redom sve one radnje koje će biti potrebite kod izvedbe ove pruge, onako kako će se posao razvijati. j) Kako ćete zemljoradnje same trace odgurati od vlage i vode? Zadatak iz IV. skupine. Koja bi glavna načela zakonskih propisa o šumama valjalo zadržati u novom zakonu o šumama, a koja izmijeniti i na koji način s naročitim obzirom na onu kategoriju vlasništva gdje Vi služite? — Dne 7. i 8. juna t. g. održani su ispiti na terenu i to prvoga dana u fakuls tötskoj šumi kod Kraljevca sesvetskog, a drugog dana u fakultetskoj šumi Maksimiru .kod Zagreba. Svakog dana ispitano je po 9 kandidata. Dne 9. do 12. juna t. g. održani su usmeni ispiti u domu Jugoslavenskog šumarskog udruženja. Od kandidata 13 su bili apsolventi gospodarsko šumarskog fakulteta u Zagrebu, 3 su bili slušači visoke škole za poljoprivredu u Beču, a 2 apsolventi šumarskog kursa škole L´Ecole national des Eau et Forets u Nancysu. Uspjeh ispita je razmjerno slab. Samo dvojica kandidata su položili ispit s odlikom (Mihajlo Mujdrica šumarsko inžinirski pristav Zagreb i Josip Hers man šumarsko inžinirski pristav Sušak). 7 kandidata je proglašeno sposobnim jednoglasno, 4 kandidata većinom glasova, dočim 5 kandidata nije udovoljio zahtjevima te imaju ispit da ponove. Tečajem ispita je na žalost opaženo, ne samo da su nekoji kandidati došli na ispit potpuno nespremni, nego da su im unatoč dokaza o polasku nauka, nekoji važniji pojmovi šumarske nauke djelomice manjkavi i nejasni dapače i skroz nepoznati. Nadalje je ponovno utvrđeno, da jednogodišnja praksa propisana dosas dašnjom privremenom naredbom Ministarstva Šuma i Rudnika broj 15.462 — 1919. nije dovoljna, da kandidati mogu steći potrebno praktično znanje i sigur« nost, da teoretsku spremu stečenu na visokoj šumarskoj školi u pojedinim konkretnim slučajevima valjano upotrebljuju, a prema potrebi znadu i svoj rad jasno obrazložiti. Stoga bi se u buduće svakako moralo zahtjevati, da kandidati moraju bezuslovno imati potpunu dvogodišnju praksu, i to ne kakavu god pisarničku praksu, nego praksu pravog šumarskog stručnjaka. Prema tome se kandadati uopće ne bi smjelo po kancelarijama niti stalno niti privremeno dodjelivati pojedinim šumarskim nadleštvima, za kakove spes |