DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina. 447 R. Amon u. Friedrich Trauth: Der Lainzer Tiergarten einst u. jetzt. A. Haase 1923. 24.000 K. J. Berccny u. J. Doležal: Zusammenstellung der Holzdeklaration u. Holz: tarife auf den tschechoslov. Staatsbahnen. (U češkom i njemačkom izd.) J. Bes îecny Prag 1923. 20 Kč. Heubachs Tabelle über den Kubikinhalt des im Baugewerbe gebräuchlich: sten Schnitt, Kant-- u. Rundholzes. Prez. Chr. Märkte. O. c. —.50. Ing. V. Jöbstl: Grundregeln für den Weichholzverschniti. C. 1.35 šv. fr. E. Tewsen u. K. Schulze: Fährten und Spuren. 2 izd. Fr. Sachs: Walutarechenschieber. Ein unentbehrliches Behelf für Kaufleute u. Landwirte etc. C. 5000 K. Dr. Hans Dock: Photogrammetrie und Stereophotogrammetrie. 1923. 2. izd. Dr. Otto Porsch: Schlüssel zum Bestimmen der für Österreich forstlich nichtigen Laubhölzer nach den Wintermerkmalen. C. Gerold´s Sohn, Wien 1923. Schwiedland: Volkswirtschaftlehre, 43 Vorlesungen. 3 Bd. 3. izd. 1922. Abeles: Die Technik der buchhalterischen Organisation im Sägebetriebe. Šumska industrija i trgovina. Uvozna carina na drvo u Španiji. U Španiji postoji zaštitna carina za uvoz robe" iz država sa slabom valutom. Ova je carina bila uvedena još prije 2 god. kad se je radilo o tome, da se na taj način zaštite interesi španjolske industrije, koja radi visokog stanja svoje vlastite valute nije mogla konkurisati industriji država sa slabom valutom. Medu države sa slabom valutom ubraja se po tom zakonu i .Jugos slavija tako, da roba jugoslavenske provenience plaća 80% višu carinu od robe država s jakom valutom. Carina je udarena generalno na sve artikle, koji se uvažaju iz tih država, bez razlike, da li isti faktično dolaze u sukob s´interesima španjolske industrije ili ne. Naš je glavni i jedini eksport za Španjolsku — drvo; u prvom redu buko« vina, onda jelovina pa hrastovina. Španjolska, kako je poznato, nema skoro nikakove drvne industrije, te mora drvo uvažati. Dakle zaštitnom carinom na uvoz drveta iz država sa slabom valutom ne štiti se nikako njihova domaća industrija, već naprotiv pogađaju se time vlastiti interesi španjolskih državljana, koji moraju drvo za toliko skuplje plaćati. Eksport našeg drveta za Španiju odvija se preko Trsta, Rijeke, Bakra, Gruža itd. Italija na svakom koraku kuša dovesti našu državu na što veću ekonomsku ovisnost od sebe. pa favorizirajući u svakom pogledu svoje trgovce i eksportere na našu štetu, našla je puta i načina, da i ovu naredbu izigra. Obzirom na to, da Jugoslavija plaća na svoje artikle 80% višu carinu od Italije, izdaju trgovačke i obrtničke komore na Rijeci i u Trstu uvercnja, na temelju kojih se dokazuje, da je drvo tovareno u tim lukama talijanskog porekla. Takova uverenja tih trgovačkih i obrtničkih komora, očita je obmana, jer sve drvo, koje: dolazi u Trst i na Rijeku isključivo je jugoslavenskog porekla, a uverenja po kojima se dokazuje, da je drvo talijanske provenience, / |