DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 65     <-- 65 -->        PDF

Šumska industrija i trgovina.
447


R. Amon u. Friedrich Trauth: Der Lainzer Tiergarten einst u. jetzt. A.
Haase 1923. 24.000 K.
J. Berccny u. J. Doležal: Zusammenstellung der Holzdeklaration u. Holz:
tarife auf den tschechoslov. Staatsbahnen. (U češkom i njemačkom izd.) J. Bes
îecny Prag 1923. 20 Kč.
Heubachs Tabelle über den Kubikinhalt des im Baugewerbe gebräuchlich:
sten Schnitt, Kant-- u. Rundholzes. Prez. Chr. Märkte. O. c. —.50.


Ing.
V. Jöbstl: Grundregeln für den Weichholzverschniti. C. 1.35 šv. fr.


E. Tewsen u. K. Schulze: Fährten und Spuren. 2 izd.
Fr. Sachs: Walutarechenschieber. Ein unentbehrliches Behelf für Kaufleute
u.
Landwirte etc. C. 5000 K.
Dr. Hans Dock: Photogrammetrie und Stereophotogrammetrie. 1923. 2. izd.
Dr. Otto Porsch: Schlüssel zum Bestimmen der für Österreich forstlich
nichtigen
Laubhölzer nach den Wintermerkmalen. C. Gerold´s Sohn, Wien 1923.
Schwiedland: Volkswirtschaftlehre, 43 Vorlesungen. 3 Bd. 3. izd. 1922.
Abeles: Die Technik der buchhalterischen Organisation im Sägebetriebe.


Šumska industrija i trgovina.


Uvozna carina na drvo u Španiji.


U Španiji postoji zaštitna carina za uvoz robe" iz država sa slabom
valutom. Ova je carina bila uvedena još prije 2 god. kad se je radilo o tome,
da se na taj način zaštite interesi španjolske industrije, koja radi visokog
stanja svoje vlastite valute nije mogla konkurisati industriji država sa slabom
valutom. Medu države sa slabom valutom ubraja se po tom zakonu i .Jugos
slavija tako, da roba jugoslavenske provenience plaća 80% višu carinu od robe
država s jakom valutom. Carina je udarena generalno na sve artikle, koji se
uvažaju iz tih država, bez razlike, da li isti faktično dolaze u sukob s´interesima
španjolske industrije ili ne.


Naš je glavni i jedini eksport za Španjolsku — drvo; u prvom redu buko«
vina, onda jelovina pa hrastovina. Španjolska, kako je poznato, nema skoro
nikakove drvne industrije, te mora drvo uvažati. Dakle zaštitnom carinom na
uvoz drveta iz država sa slabom valutom ne štiti se nikako njihova domaća
industrija, već naprotiv pogađaju se time vlastiti interesi španjolskih državljana,
koji moraju drvo za toliko skuplje plaćati.


Eksport našeg drveta za Španiju odvija se preko Trsta, Rijeke, Bakra,
Gruža itd. Italija na svakom koraku kuša dovesti našu državu na što veću
ekonomsku ovisnost od sebe. pa favorizirajući u svakom pogledu svoje trgovce
i eksportere na našu štetu, našla je puta i načina, da i ovu naredbu izigra.
Obzirom na to, da Jugoslavija plaća na svoje artikle 80% višu carinu od
Italije, izdaju trgovačke i obrtničke komore na Rijeci i u Trstu uvercnja, na
temelju kojih se dokazuje, da je drvo tovareno u tim lukama talijanskog
porekla. Takova uverenja tih trgovačkih i obrtničkih komora, očita je obmana,
jer sve drvo, koje: dolazi u Trst i na Rijeku isključivo je jugoslavenskog
porekla, a uverenja po kojima se dokazuje, da je drvo talijanske provenience,


/