DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Literarni pregled. lognih, višeg ili boljeg pojasa. Tako je potpuno ispravna konstatacija na 259. strani, da su »otštcte po cijcniku u boljim vrijednosnim pojasima redovno veće a u lošijim manj e od troškovnih vrijednosti«, jer troškovi pošumljenja, a prema tome i troškovna vrijednost sastojina i pojedinih biljaka, u glavnom rastu sa udaljenosti od naselja. U drugom dijelu raspravlja se o Šumskoj statici, kao nauci, koja pro» učava ravnotožu u šumskom gospodarstvu između prihoda i izdataka. Ta je dis» ciplina isto važna, jer ispituje gospodarske momente proizvodnje i pokazuje onaj način gospodarenja, koji prolazno ili trajno daje najviše prihode. Šumska statika raspravlja o rentabilnosti gospodarenja sa raznim vrstama drveća, načinu pošumljenja, smjesi, pa je i za praktično gospodarenje od veli» kog zamašaja. Statičkim ispitivanjima pojedinih elemenata šumskog gospoda» renja posvećuje se u stranim zemljama naročita važnost, pa je H. Martin 1918. izdao posebno djelo o šumarskoj statici. Toj disciplini posvećuje se u nas premalena, gotovo nikakova pažnja. Na I. bonitetima ostavljaju se da rastu čiste bukove sastojinc, a da ništa ne poduzimamo, da ih pretvaramo u mješo» vite sa hrastom. Uz takovo gospodarenje veliki nam kapitali, koji leže u tlu, odbacuju malene kamate. Bilo bi uopće od interesa, kad bi pojedina naša šumska gospodarstva statički ispitivala svoj rentabilitet; uvjereni smo, da bi u tom pogledu došli do rezultata, koji nas ne bi baš zadovoljili. Statika proreda je opširno obrađena, što je potpuno na mjestu, jer to pitanje zaslužuje najveću pažnju. Sastav mnogih naših gospodarskih jedinica je potpuno abnormalan, jer manjkaju stariji i najstariji dobni razredi. Glavno vrelo prihoda jesu prorede, pa na istraživanja o postotku zrelosti i na statiku proreda treba polagati veću važnost. Promatramo li čitavo djelo kao cjelinu, to moramo priznati, da ono svakako znači dobit, ne samo za stručnu literaturu, nego i za čitavo šumarstvo. Računanje vrijednosti šuma je bila jedna od onih disciplina, koja je šumar» stvu otvorila vrata univerze i koja ga je digla sa nivcau»a običnog zanatstva i empirije na visinu, u kojoj se operišc znanstvenim metodama. Stoga nam je drago, što i na našem jeziku imamo knjigu takovog smjera. Kod prosuđivanja vrijednosti ovog djela, moramo naročito istaknuti, da se konzekvencije ove disciplino ne smiju shvaćati odviše tjesnogrudno i doktrinarski. Školastičko shvaćanje i provađanje ideja ove nauke, ne bi vodilo pravom cilju; njene konzekvencije treba da smatramo više kao neki putokaz i regulator kod-prosuđivanja ostalih gospodarskih mjera. S toga sasma dobro navada g. pisac, da je kod prosuđivanja vrijednosti ove nauke odlučan duh, koji proizlazi iz njenih principa, pa nalazimo, da slije» doći navodi toga djela na strani 342., potpuno odgovaraju njenim namjerama: »Nema toga šumskog stručnjaka, na kojega ne bi učinilo nikakova dojma upoređenje rezultata sadanjeg gospodarenja o rezultatima idealnog stanja, a da on ne bi u prosuđivanju različnih gospodarskih pitanja bio savjesniji i oprezniji. Zbog toga je od velike koristi svako istraživanje u financijalno1 gospodarskom smislu, bilo ono ma kako jednostavno. Gdje želimo gospodarenje voditi u finan» eijalnom ravnotežju, tu moramo računati. Ako se istraži samo postotak pri» rasta vrijednosti pojedinih stabala ili sastojina, već se time dobije sigurno uporište za prosuđivanje uspjeha gospodarenja u bliskoj budućnosti. Odre» divanje financijalne ophodnje i ondje, gdje se u njoj s različnih razloga ne |