DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 58 <-- 58 --> PDF |
440 Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. tom rezolucijom J. Š. U., koja je uopće protiv ovakovih ugo* vora, a ukoliko ipak dođe na dnevni red koji ovakav slučaj, da se uz službene organe saslušainepristranomišljenje nezavisne javnosti, u prvom redu J. Š. U. Time sam se približo kraju ove rasprave, u kojoj sam želio dokazati, da država može povećati prihode svojih šuma uz izgrade nji prometila još i prelazom na drugu etapu iskorištavanja, na vla* štitu režiju. Pokušao sam dokazati, da režija ne samo da nije na štetu pojedinim društvenim klasama, nego da odbacuje najveću moguću korist državnoj kasi bez štete za ostale gane šumske pris vrede, kojima je samo u režiju omogućen pravi razvoj i procvat. Nadamo se, da će naša šumska trgovina i industrija uočiti sve te koristi te će i sa svoje strane podupirati režijsko poslovanje nas stojeći, da se sporazumnom suradnjom uklone one štete, koje mogu nastajati iz poteškoća svakoga početka. Iznesavši i sve one zapreke, koje su danas na putu proširenju režijskog rada, uvjere* ni smo, da će ih državna vlast u vlastitom interesu što prije uklo* niti te poduzeti sve sile, da naše šumarstvo iz svog primitivnog stadija krene za korak napred i dostigne one narode, koji su samo u toliko pred nama, što su im prilike omogućile nesmetan razvoj u vrijeme, dok smo se mi borili za opstanak. Nije ni tamo sve išlo glatko i bez poteškoća. I ondje je bilo borbe protiv režije, dok ih nije rđavo stanje šuma prisililo na režijsko gazdo* vanje. Vrlo dobro opaža to M. Dr. Marković riječima: »Posma* trajući, dakle, ovo vreme u prošlosti na Zapadu, gde su principi savremene šumarske nauke već davno odomaćeni i privedeni u delo, doći ćemo do sledećih rezultata. Da je faza, u kojoj se nalazi danas naše šumarstvo, bila pre izvesnog niza godina i na Zapadu označena tada kao akutna kriza u šumarstvu. Protivit toga i tak* vog stanja moralo se tada i na Zapadu ratovati. Principe savre* menog i modernog šumarstva morali su i tamo, isto kao i danas kod nas, nesavremene i neprilagodne, a u isto vreme nepraktične ideje, sejane od ljudi slabe spreme i vrlo kratke uvidavnosti po* mračavati, dokle kroz prorešetano zelenilo tamošnjih šuma nije najzad prodrla jaka svetlost šumarske istine, prave istine gazdo* vanja po principu trajnog i rentabilnog gazdinstva. I ako prilično dockan, Austrija, a najpre Nemačka, posle dosta rđavog iskustva i veoma zlih posledica po njihovu državnu šumu, datu u eksploa* taciju privatnicima, izbacuju do tada uobičajni sistem gazdova* nja i neposrednog uvođenja privatnih kapitalista u državnu šumu i preduzimaju eksploataciju u sopstvenoj režiji.« Veli se, da je prošlost učiteljica budućnosti. Hoćemo li se naučiti čemu iz prošlosti šumarstva drugih naroda? |