DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 58     <-- 58 -->        PDF

440 Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji.


tom rezolucijom J. Š. U., koja je uopće protiv ovakovih ugo*
vora, a ukoliko ipak dođe na dnevni red koji ovakav slučaj, da
se uz službene organe saslušainepristranomišljenje
nezavisne javnosti, u prvom redu J. Š. U.


Time sam se približo kraju ove rasprave, u kojoj sam želio
dokazati, da država može povećati prihode svojih šuma uz izgrade
nji prometila još i prelazom na drugu etapu iskorištavanja, na vla*
štitu režiju. Pokušao sam dokazati, da režija ne samo da nije na
štetu pojedinim društvenim klasama, nego da odbacuje najveću
moguću korist državnoj kasi bez štete za ostale gane šumske pris
vrede, kojima je samo u režiju omogućen pravi razvoj i procvat.
Nadamo se, da će naša šumska trgovina i industrija uočiti sve te
koristi te će i sa svoje strane podupirati režijsko poslovanje nas
stojeći, da se sporazumnom suradnjom uklone one štete, koje
mogu nastajati iz poteškoća svakoga početka. Iznesavši i sve one
zapreke, koje su danas na putu proširenju režijskog rada, uvjere*
ni smo, da će ih državna vlast u vlastitom interesu što prije uklo*
niti te poduzeti sve sile, da naše šumarstvo iz svog primitivnog
stadija krene za korak napred i dostigne one narode, koji su
samo u toliko pred nama, što su im prilike omogućile nesmetan
razvoj u vrijeme, dok smo se mi borili za opstanak. Nije ni tamo
sve išlo glatko i bez poteškoća. I ondje je bilo borbe protiv
režije, dok ih nije rđavo stanje šuma prisililo na režijsko gazdo*
vanje.


Vrlo dobro opaža to M. Dr. Marković riječima: »Posma*
trajući, dakle, ovo vreme u prošlosti na Zapadu, gde su principi
savremene šumarske nauke već davno odomaćeni i privedeni u
delo, doći ćemo do sledećih rezultata. Da je faza, u kojoj se nalazi
danas naše šumarstvo, bila pre izvesnog niza godina i na Zapadu
označena tada kao akutna kriza u šumarstvu. Protivit toga i tak*
vog stanja moralo se tada i na Zapadu ratovati. Principe savre*
menog i modernog šumarstva morali su i tamo, isto kao i danas
kod nas, nesavremene i neprilagodne, a u isto vreme nepraktične
ideje, sejane od ljudi slabe spreme i vrlo kratke uvidavnosti po*
mračavati, dokle kroz prorešetano zelenilo tamošnjih šuma nije
najzad prodrla jaka svetlost šumarske istine, prave istine gazdo*
vanja po principu trajnog i rentabilnog gazdinstva. I ako prilično
dockan, Austrija, a najpre Nemačka, posle dosta rđavog iskustva
i veoma zlih posledica po njihovu državnu šumu, datu u eksploa*
taciju privatnicima, izbacuju do tada uobičajni sistem gazdova*
nja i neposrednog uvođenja privatnih kapitalista u državnu šumu
i preduzimaju eksploataciju u sopstvenoj režiji.«


Veli se, da je prošlost učiteljica budućnosti. Hoćemo li se
naučiti čemu iz prošlosti šumarstva drugih naroda?