DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. 439 biti više razloga: stručni, finansijski, nacijonalno ekonomski, socijalni, a često puta mogu se umiješati pod vidom javnih intere* sa i privatni, političko=partijski interesi. Kao najvažniji stručni razlog spominje se propadanje sasto* jina uslijed starosti i preporuča se što skorija sječa. Po spomenu« tom načinu režijskog iskorištavanja odgodila bi se sječa tih šuma tek na kratko vrijeme, koje ne može proizvesti nikakovo bitno pogoršanje kvalitativne vrijednosti tih sastojina. Finansijski razlozi otpadaju onim časom, čim se uvaži, da su šume zatvorene, pa da one same moraju snositi tro* š k o v e za izgradnju prometala. Dokazali smo već opetovano, da je najlošije riješenje toga pitanja, ako se izgradnja prometala prepusti kupcu, jer se u tu svrhu mora žrtvovati toliko šume, da drž. fiskus ostaje kratkih rukava. Privatne i partajsko=političke interese ne trebamo pobijati stručnim dokazima i ostaju nam još samo nacijonalno ekonomski i socijalni razlozi. Ovi su i jedini, koji u danom momentu mogu zahtijevati veću brzinu u otvaraš nju šuma radi potrebe prometala u druge gospodarske svrhe, davanja zarade siromašnom žiteljstvu itd. Ti razlozi nastupaju u vrlo rijetkim slučajevima, no i onda se nalazi drugih načina, da se narodu pomogne, a u koliko je potrebna izgradnja prome* tala, pozvana je za to u prvom redu država. Lijepo veli M. Dr. Marković u spom. članku:1 »Kad privatni kapitali uloženi u ova* kovo preduzeća donese zavidnu rentu u eksploataciji ove vrste, onda zašto se ima plašiti, da se državni uloženi kapital u drž. pres duzeću, dakle u njenom malu, neće isto tako i još sigurniji renti* rati?« Po nama predloženi investicijoni fond bio bi realna pod* loga za podignuće većeg anuitetnog zajma, pomoću kojega bi se mogla pospiješiti brzina u i z g r a d* nj i prometal a u krajevima, gdje tu brzinu zahtijevaju nave* deni više, opći interesi. U državnom gazdinstvu nema lukrativnijih i sigurnijih investicija, nego li su one, uložene u otvaranje šuma. Samo treba s t r u č* njaka, koji će znati htjeti, da to dokažu m je* rodavnim faktorima! Ako je kod toga potrebno sudjelovanje priv. kapitala, onda je s gledišta, koje smo zastupali u ovoj raspravi, još najbolji izlaz takova kooperacija s privatnikom, kod koje država učestvuje s polovicom dionica i obavlja sve poslove u sječinama po svojim organima, kakova je kooperacija predviđana bila svojedobno za bosanske ugovore. Isto se tako može država radi podupiranja industrije, slabe prođe drveta itd. obavezati kratkotrajnim ugo* vorima na alimentaciju nekog preduzeća, ali sam o s goto* vim, iz šume izvezenim drvetom. Vrlo je štetno ali* mentiranje većih i manjih poduzeća na taj način, da poduzeća sama obavljaju eksploataciju. Potpuno se slažemo sa spomenu* 1 O. c. str. 17. |