DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. nivelira interese pojedinaca i podređuje ih probicima općeni= tosti, dolazimo do osvjedočenja, da će jedino iskorištavanjenaših drž. šuma u vlastitoj režiji, kao druga etapa u razvojunašeg gospodarenja sa šumama — dati državi onakove prihode, koji će biti u skladu tako s potrebama pojedinaca i drž. fiskusa kao i s općim zahtjevima za održanje produktivne snage šum: skog tla i svim ostalim zahtjevima, koji se vežu o šumu kao općenarodno dobro. III. U II. dijelu promatrana je režija u snošaju prama različitim faktorima, koji uplivišu na gospodarenje sa šumama. Dokazana je posvemašnja njezina teorijsk a opravdanost kao naravne posljedice razvojnog procesa u iskorištavanju šuma. Sada nastaje pitanje, kada, gdje i u kolikoj mjeri se može taj način iskorištavanja praktičk i primijeniti na naše državne šume? Promatrajući to pitanje po pojedinim pokrajinama vidimo najraznoličitije prilike. U nizinskim krajevima su izgledi za re* žiju mnogo povoljniji nego u brdskim krajevima, u kojima se režija već na prvom koraku spotiče o pitanje izgradnje komuni* kacijonih srestava. Tako u nizinskim šumama Slavonije i Vojvodine pitanje prometala ne čine gotovo nikakovu zapreku uvađanju režije; slično je i u drž. šumama Slovenije, gdje je prilično izgrađena mreža šumskih i javnih prometala. Veću poteškoću nalazimo u brdskim šumama Slavonije te u području zagrebačke i sušačke direkcije šuma, naročito u Lici, Gorskom kotaru i sjev. zapadnoj Hrvatskoj, gdje su šume ili posve zatvorene ili nedostaju priključci šum. komunikacija na javna prometala. U tim krajevima može se režija uvesti bez većih investicija samo u bliže krajeve. U Bosni je ogroman dio drž. šuma vezan 5—25 godišnjim ugovorima i u tim područjima može se prijeći na režiju tek nas kon izminuća dot. ugovora. U šumama, koje nisu vezane ugovo* rima, potrebne su gotovo posvuda veće investicije za izgradnju prometala. U tom pogledu osjeća se najveći nedostatak u Srbiji, gdje se je tek počelo sa otvaranjem šuma. Nažalost, ti prvi počeci osnovani su na privatnom kapitalu. Iz rečenoga slijedi, da je vrlo malo krajeva, gdje bi se moglo odmah početi s režijom bez većih investicija, a u ogromnoj ve= ćini slučajeva potrebne su velike investicije za otvaranje šuma pomoću mreže stalnih komunikacija. Posrijedi je dakle finan* sijsko pitanje — nestašica novca. Uza nj se nižu i druge zapreke administrativne i tehničke naravi, u pr= |