DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1923 str. 46 <-- 46 --> PDF |
428 Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. cije od rušenja do izvoza, zatim prerad u sirovina na vlastitim obrtnim postrojenjima i prodaj u prerađenih produkata. Višu etapu gospodarenja karakteriše već podjela posla tako, da šumari vrše sve poslove oko proizvodnje i oduzimanja sirovina od prirode, a šum. industrija dot. trgovina njihovu preradbu i prodaju. Ova je diferencijacija posala naravna posljedica osjećaja potrebe za racionaliziranjem rada. Sve tri grupe gospodarstvene djelatnosti šum. privrede zahtijevaju takovu množinu naročitog stručnog znanja i spreme, da njihovo miješanje mora biti na štetu tako svake pojedine grupe kao i cjelokupnog gospodarstve* nog uspjeha. Podjela posla donosi mogućnost usavršavanja u vlastitoj struci i iskorištavanja svih momenata, koji će povećati efekat rada. Takova podjela rada moguća je u šum. produkciji samo onda, ako se eksploatacija šuma i s njom skopčano stvaranješuma odijeli od ostalih gospodarstvenih djelatnosti šum. prU vrede, koje zasijecaju u djelokrug preradbe i prometa šum. pro: dukata t. j . ako se šume iskorišćuju u vlastitoj režiji. Samo na taj način osiguran je potpun gospodarstveni uspjeh tako poje* dinoj grupi kao i cjelini, promatranoj s općeg narodno gospo* darskog gledišta. S tog gledišta govore za režiju osim principa racijonalne podjele rada još i mnoge druge okolnosti. Nacijonalni ekonomi svih škola priznaju iznimni položaj šuma u narodnom gospodarstvu. Naročito se to priznaje u novije vrijeme, kada je dokazana velika uloga šuma u čuvanju tla. Uslijed te velike važnosti šuma daje državna vlast naročitu za* štitu šumskom gospodarstvu te i šume privatnih lica podvrgava naročitim zakonskim stegama. Ako dakle država postavlja pri* vatnim licima stanovite uslove u gospodarenju s njihovim šumama, onda se nadaje sama od sebe dužnost, da to gospodarenje bude uzorno i u svakom pogledu besprikorno u državnim šu* mama to više, što su zakonski propisi za gospodarenje s drž. šumama daleko stroži, propisujući za njih prihodnu potrajnost, koja već involvira u sebi produkcijonu potrajnost, propisanu za privatne šume. Unatoč toga vidjeli smo, da je eksploatacija državnih prašuma svagdje, gdje je otvaranje šuma prepušteno kupcima sjezčina — vođena na način, koji je ugrožavao dapače i samu pro: dukcijonu potrajnost. Ako dakle državne finansije ne dozvolja* vaju, da sama država otvara svoje šume, nego to prepušta pri* vatnoj inicijativi, onda zahtijeva nacijonalno--ekonomski principodržanja i zaštite šuma, da taj prolazni period ekstenzivnoggazdinstva bude što kraći, da se šum. uzgojni momenti što boljeosiguraju i da se čim prije prijeđe na višu etapu gospodarenja na — režiju, u kojoj jedinoj ima država jamstvo za osiguranjeprodukcijone snage šumskog tla. |