DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. 365 Prema podacima te direkcije prodavana je u Psunj u (12 km od željezničke stanice) u oktobru 1921 i aprilu 1922 g. hrastova grada od 60 cm promjera i više po 150 Din, slabija po 125 Din. Režijom je postignuta ova cijena: 1 akov dužica prodan je u ljetu 1922. po 53-73 Din. Odbivši režijski trošak (15-85 Din + 20% ulož. kap. 2-40 Din = 18-25 Din) ostalo je za taksu 35-48 Din. Uzevši, da se iz 1 m?J vadilo 12 akova, ostaje taksa po m3 426 Din. Ako se uzme, da se je za isto drvo moglo polučiti, kao što je navedeno 125—150 Din, pa pretpostavivši dapače i 200 Din, ostaje u korist režiji 226 Din po 1 m´\ U Muratovici (8 km od ž. st.) je po istom računu polučeno po akovu 37-49 Din (13-52 + 2-03=15-55; 53-04—15-55 = 37-49 Din) ili po 1 .. 450 Din, dok bi se prodajom na panju polučilo najviše 200 Din. Ostaje dakle u korist režije 225 Din. Da se ne bi više polučilo prodajom na panju, dokazuje analogni slučaj pro= daje kod brodske i o., gdje je istodobno polučeno za šume bolje kvalitete i povoljnijeg položaja: na udaljenosti od 6 km 185, 194 do 300 Din, a na udaljenosti od 13-5 km 141 Din po 1 km1. Režijisko poslovanje na oba mjesta odbacilo je preko 2\5 mil. dinara čistog prihoda! Kod zagrebačke direkcije rađeno je u režiji ogrijevno drvo u Kostajnici oko 40.000 pr. m., a jelovo u Gorskom kotaru dije= lom za prodaju a dijelom za kolonističke kuće. Prvi počeci po« kazali su lijepe rezultate i naišli na odobravanje šum. industrije. Tako piše D. L.1 ». . . producenti jelovine primili su ovaj pothvat vrlo dobro sa željom, da se time nastavi u slijedećoj kampaniji u mnogo većem opsegu.« Da je i finansijski rezultat odgovarao, dokazuje izvješće drž. šumarije fužinske, po kojemu su već prvi počeci dali u jednoj godini 240.000 Din čisto g prihoda. U Vojvodini se radi tako reći isključivo u režiji uz vanredno povoljne finansijske rezultate. U Bosni je iza prevrata nastao velik zastoj u režijskom po« slovanju, ali se u nekim šumarijama ipak radi u većoj mjeri, na* ročito u Srednjem, Han Kumpaniji, Ilidži i Teslicu. U Srednjem je bilanca režijskog poslovanja u 1921/22 svršila s 465.011 Di n čistog dobitka, a preliminar za 1922/23 iznosi 2,062.643 Di n čistog dobitka; sudeći po dosadašnjim prodajama rezultat će biti još povoljniji. Slični su rezultati postignuti i kod ostalih šumskih uprava. Već iz ovo nekoliko na brzu ruku sakupljenih podataka vide se konture dimenzija, u kojima bi se kretalo povećanje prihoda državnih šuma, kada bi se režijski rad postepeno proširio na sve ili barem na veći dio drž. šuma. Povećanje čiste dobiti, koja kreće sada oko 70 mil. dinara2 za samih 25%, koje odbacuje u iskličnoj 1 Jugoslovenski Lloyd god. 1922. br. 255: »Izradba bukovih i jelovih sje* čina u drž. režiji.« 2 ... M. ..... ; ....... .. ........ ..... .... ....., ... XIV., ... 4. |