DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Da li je i u nas moguć i koristan liberalizam u šumskom gospodarstvu? 359


Ustav je naložio državi i samoupravnim telima snabdevanje
zemljoradnika i onih, koji se uzgred bave zemljoradnjom, građom
iz njihovih šuma, a ujedno se ograničio na regalno i komunalno
stanovište. Zemljoradnici i oni, koji se uzgred bave zemljorad*
njom, se množe, kažu, geometrijskom progresijom, dok se šuma
poprečno uopšte ne množi. Jasno je, da će se i potrebe na ogrevu
i gradi umnožavati geometrijskom progresijom i mi se istom pro*
gresijom bližimo času, kad sve drvo iz državnih i samoupravnih
šuma ne će đostajati samo za ovo. No Ustav je dao i nešto, čime
država odnosno samoupravna tela jošte ni ne raspolažu, to su pri*
vatni šumski veliki kompleksi, koji će preći putem ekspropri?
jacije u državno i samoupravno vlasništvo. Ovo snabdevanje ima
se dakle vremenom protegnuti na sve šumeu državi, izuzev
samo one male šume; na jednoj strani imamo dakle javni, n e*
ograničeno opterećeni beneficij (ne služnost!) za
sve one zemljoradnike i druge, koji nemaju vlastitih šuma, a na
drugoj strani male posednike šume. Jasno je po tome, da
nalazimo jedini put za rešenje naših šuma u onoj, u tom slučaju
sretnoj kombinaciji, to jest, da će se zakonom o šumama ozna=
čiti uveti, pod kojima, kada i gde će se to vršiti, da će dakle zakon
urediti ovu čisto gospodarstvenu stranu tog problema. Druga je
mogućnost, to jest ostvarenje što više onakvih malih posada, po
mojem tvrdom uverenju, pod strogim gospodarstvenim nadzorom,
još bolja, ali je zasada oduzeta spomenutim stanovištem Ustava.


0 tome će trebati voditi računa kod odredaba o prodaji i o deobi
šuma u zakonu o šumama.


U teoriji i u praksi imamo tu dve interesirane stranke, s
jedne strane državnog i samoupravnog upravitelja šume, s druge
strane vojsku zemljoradnika, Sukob interesa kulminiran je do
»krajnosti. U takvom položaju treba apsolutno nepristranog sus
dije sa neograničenom vlasti. Taj deo zakona dakle ne može biti
drugo nego naročito u tančine izrađeno poglavlje javnog zakona.
1 u tom je momentu upravo sreća, naročito po državne i samo«
upravne šume, to moram naglasiti, što> je javnoj vlasti prideljen
naš stručno potpuno kvalifikovan referenat, čije je nepristrano
stručno mnenje za sve vlasti obavezno! Slabija je strana bez
svake sumnje općenitost, interes na šumi, šumska uprava i njeno
osoblje, te će ovo i trebati u prvome redu one zaštite vlasti. U
tome moramo naći rešenje naših šuma.


No preuzimanjem dužnosti tog beneficija postaje za državu
apsolutno još jedna nova dužnost, to jest da točno motri i znade,
što i kako se radi i s onim šumama, koje su određene, da ovu
njenu dužnost regulišu. Ona je dužna i te kako starati se ne
samo oko izvr šivan ja t. z. polica jskih mer a u malim i drugim
privatnim šumama, nego, i to jednako intenzivno, i oko toga, što
se i kako se u tim šumama uzgaja i gospodari, jer je od toga
ovisan momenat, kad počinje ona dužnost za državu. Država