DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Da li je i u nas moguć i koristan liberalizam u šumskom gospodarstvu? 359 Ustav je naložio državi i samoupravnim telima snabdevanje zemljoradnika i onih, koji se uzgred bave zemljoradnjom, građom iz njihovih šuma, a ujedno se ograničio na regalno i komunalno stanovište. Zemljoradnici i oni, koji se uzgred bave zemljorad* njom, se množe, kažu, geometrijskom progresijom, dok se šuma poprečno uopšte ne množi. Jasno je, da će se i potrebe na ogrevu i gradi umnožavati geometrijskom progresijom i mi se istom pro* gresijom bližimo času, kad sve drvo iz državnih i samoupravnih šuma ne će đostajati samo za ovo. No Ustav je dao i nešto, čime država odnosno samoupravna tela jošte ni ne raspolažu, to su pri* vatni šumski veliki kompleksi, koji će preći putem ekspropri? jacije u državno i samoupravno vlasništvo. Ovo snabdevanje ima se dakle vremenom protegnuti na sve šumeu državi, izuzev samo one male šume; na jednoj strani imamo dakle javni, n e* ograničeno opterećeni beneficij (ne služnost!) za sve one zemljoradnike i druge, koji nemaju vlastitih šuma, a na drugoj strani male posednike šume. Jasno je po tome, da nalazimo jedini put za rešenje naših šuma u onoj, u tom slučaju sretnoj kombinaciji, to jest, da će se zakonom o šumama ozna= čiti uveti, pod kojima, kada i gde će se to vršiti, da će dakle zakon urediti ovu čisto gospodarstvenu stranu tog problema. Druga je mogućnost, to jest ostvarenje što više onakvih malih posada, po mojem tvrdom uverenju, pod strogim gospodarstvenim nadzorom, još bolja, ali je zasada oduzeta spomenutim stanovištem Ustava. 0 tome će trebati voditi računa kod odredaba o prodaji i o deobi šuma u zakonu o šumama. U teoriji i u praksi imamo tu dve interesirane stranke, s jedne strane državnog i samoupravnog upravitelja šume, s druge strane vojsku zemljoradnika, Sukob interesa kulminiran je do »krajnosti. U takvom položaju treba apsolutno nepristranog sus dije sa neograničenom vlasti. Taj deo zakona dakle ne može biti drugo nego naročito u tančine izrađeno poglavlje javnog zakona. 1 u tom je momentu upravo sreća, naročito po državne i samo« upravne šume, to moram naglasiti, što> je javnoj vlasti prideljen naš stručno potpuno kvalifikovan referenat, čije je nepristrano stručno mnenje za sve vlasti obavezno! Slabija je strana bez svake sumnje općenitost, interes na šumi, šumska uprava i njeno osoblje, te će ovo i trebati u prvome redu one zaštite vlasti. U tome moramo naći rešenje naših šuma. No preuzimanjem dužnosti tog beneficija postaje za državu apsolutno još jedna nova dužnost, to jest da točno motri i znade, što i kako se radi i s onim šumama, koje su određene, da ovu njenu dužnost regulišu. Ona je dužna i te kako starati se ne samo oko izvr šivan ja t. z. polica jskih mer a u malim i drugim privatnim šumama, nego, i to jednako intenzivno, i oko toga, što se i kako se u tim šumama uzgaja i gospodari, jer je od toga ovisan momenat, kad počinje ona dužnost za državu. Država |