DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Projekat zakona o šumama i njegova šumarsko*politička osnovica. 343 obrnuto. A brojne su i one površine poljoprivrednoga zemljišta, koje su posvema ukloplj.ne (enklavirane) u šumi tuđoj. Važnost ovoga pitanja moći ćemo da rasudimo već time, ako »si dozovemo u pamet one brojne tužbe i borbe, koje im a du svoj začetak u takozvanom podbjeljivanju stabala na međi šume. Poljoprivred? nik, koji graniči sa šumom, često trpi od zasjenjivanja, što na njegovim usjevima izvodi šumsko drveće svojim krošnjama. On se protiv toga bori jednostavno tako, da stabla, koja uzrokuju zasjenu, privodi pogibanju. Ovo je pitanje, koje je važno te koje valja držati na umu kod propisa o pošumljavanju. Ono je važno i za to, što se o njemu vodi računa i u mnogom građanskom zakoniku. Poznato je, da je i u nas bilo propisa upravnih zakona, koji su s jedne strane ograničavali podizanje novih šuma u blizini poljoprivrednih kul* tura (vinogradski red1), dok su na drugoj strani građanski za? konici sopstveniku poljoprivrednog zemljišta priznavali pravo, da smije presjecanjem korijenja i kresanjem grana, koja vise na njegovo zemljište, odvratiti pogibao od svoga zemljišta. Dakle pitanje otstojanja pojoprivrednoga zemljišta od šume nije samo pitanje interesa poljoprivrednika, ono ne zahvata samo u pri* vatno pravo već ono zasijeca i u upravne zakone pa i u zakon o šumama. Danas je to pitanje doseglo dapače takovu važnost da je ono postalo u nekim državama i pitanjem socijalnim. Bilo je to ondje, gdje je izvjesni posjednik šume forsiranjem šumskih kultura i proširivanjem svoga šumskoga posjeda tako uklopio malog posjednika poljoprivrednoga zemljišta, da je ovaj uslijed prevelikog zasjenjivanja svojih usjeva morao napustiti svaku kulturu na tom zemljištu te bio prinužden da to zemljište proda. Taj problem, koji se javio u Bavarskoj, i kojemu su Njemci nadjeli karakteristično ime »U m f ors tu n g«, izazvao je dapače donošenje posebnoga zakona u obranu poljoprivrednika.2 Ana* logni se pojavi opažaju kod nas ondje, gdje pored raštrkanosti posjeda postoje i razlike u bonitetu tla, pa posjednik na lošijim bonitetima gaji šumu zasjenjujući njome poljoprivredno zem* ljište svoga posjeda. A ti se pojavi javljaju i ondje, gdje su obavljene individualne diobe pašnjaka pa se ispremješalo poljo* privredno zemljište sa šumom (diobe i kolonizacije u županiji požeškoj). Mi danas ne znamo kakvo će gledište u tom predmetu za= uzeti naš građanski zakonik i zakon o komasaciji. Nema izgleda da bi se pitanje komasacije moglo u dogledno vrijeme riješiti tako, da tim bude ujedno riješeno i pitanje ovoga zasjenjivanja. No moramo naglasiti, da je potrebno na ovo pitanje pomišljati 1 i)r. Goglia: op. cit. Pag. 12. - »Gesetz iiber die Aufforstung landwirtschaftlicher Grundstucke«. (22. XII. 1921.) Vidi: Loi sur le boisement des terrains agricoles«. Annuaire international de législation agricole. Rome 1922. Pag. 402—406. |