DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1923 str. 28 <-- 28 --> PDF |
342 Projekat zakona -o šumama i njegova šumarsko^politička osnovica. Vlast je, iz straha da posjednik ne će izvršiti pošumljenje sje* čista, činila smetnje kod prijava i dozvola sječe. A posjednik šume sve ako je imao i volju i sposobnost da prethodnim kulti* visanjem osigura produkcijonu snagu tla, nije mogao naći pot* pore ni u zakonu ni u šumama. Uostalom na važnost ovoga rao; menta upozorili snio već na drugom mjestu.1 IX. Na pošumljenje onih pašnjačkih površina (ispasišta), koja nisu potrebna i ne služe u ma koju drugu poljo* privrednu ili opću ekonomsku svrhu. Važno je pitanje pridržan vanja dosadanjih planinskih pašnjaka odnosno pitanje njihovog pošumljenja. U alpskim se krajevima opaža tendencija, da se planinski pašnjaci pridrže u onom obimu, u kojem danas postoje. Ovo je gledište našlo svoga konkretnoga izražaja u zakonima od* nosno zakonskim predlozima za zaštitu planina. O ovim ćemo pitanjima govoriti još i u glavi trećoj i četvrtoj. X. Medu mjere, koje ubrajamo u dužnost pošumljenja, uvr* štavamo i obavezno stavljanje pod zabranu paše onih dijelova, koji su određeni za pošumljenje (predzabrane) ili su već bilo prirodnim bilo vještačkim načinom pošumljene (branjevine). Potrebno je propisati rok za pošumljenje, no taj ne smije da bude odviše dug, jer je uspjeh pošumljenja to slabiji dakle i efekat ovih propisa to manji, što dulji je odnosni rok. Naročito ističemo, da ne nalazimo opravdanja, da se taj propis udešava prema kategorijama sopstvenosti. Ne možemo akcep* tirati propis člana trećega šumskoga zakona 1852., koji je veli* kom posjedniku osiguravao iznimni i znatno dulji rok nego li ostalim kategorijama sopstvenika. U tom je propisu očito bila skrivena nakana nedemokratske države, koja je išla za fa\orizo* vanjem izvjesne kategorije sopstvenika šuma. Vlasti treba osigurati pravo da u izvjesnim slučajevima može zatražiti kaucij u dakle neko jamstvo, da će se pošumljenje moći provesti po samoj oblasti ako to ne bi učinio sam sopstve* nik šume. Pitanje popusta porezaiprirezaza sva apsolutno šum* ska zemljišta (čl. 17.) svakako je opravdana i potrebna šumarsko* politička mjera. No njoj nažalost ne može da bude mjesta u za* kanu o šumama. Ona treba da uđe u zakon o porezima, jer samo onda može biti od pozitivne koristi po promicanje šumskoga gospodarstva. Posebno pitanje, koje je u vezi sa pitanjem pošumljenja te koje zadire i u naš poljoprivredni život, jest pitanje šumski h kultura u neposrednoj blizini poljoprivreda nog a z e m 1 j iš t a. Kako nam je dobro poznato, prilike koma* sacije i arondacije našeg šumskog i poljoprivrednog zemljišta ne* povoljne su. Na mnogo mjesta uslijed konfiguracije međašnih linija odnosno terena zadire poljoprivredno zemljište u šumu ili 1 Dr. Ugrenović: »Šumarska ekskurzija u Našice«. Šumarski list 1422. Pag. |