DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Literarni pregled. 297


T ti


Literarni pregled.


Upozorenje.


Dbštarapane su knjige Dr. Lcvaković: D c n d . o in c t . i j a i Dr. Ne^
nadio: Računanje A^rijednosti šuma, te se mogu naručiti kod Jugo^
slovenskog šumarskog udruženja u Zagrebu, uz cijenu od 78 Din (sedamdeset
i osam) po knjizi.


Udruženje šaJje knjige svakom preporučeno, ne računajući posebno
poštarinu.


Kako su ove knjige svojim sadržajem i obradbom potpuno postigle svrhu,
kojoj su namijenjene, to se preporuča Članovima, da ili Što prije naruče, jer je
naklada istih \rio malena, a potražba velika.


...^.. se šalje unapr´jed.


Umoljavaju se svi, koji budu knjige naručivali, da na doznačnici, kojom
Šalju novac, naznače točnu adresu kamo se knjiga ima poslati.
Ujedno´ valja naznačiti, za koju se knjigu novac šalje.
Adrese i dopise valja čitljivo pisati, da se izbjegne nepotrebnom dopi^


šivanju i troškovima.


Bilješke.


Masarykova akademija rada.


Dne 28. marta sastali su se izaslanici svih kulturnih i privrednih udruženja
u Zagrebu, da saslušaju izaslanika Masarykove akademije Pracc iz Praga, što
je poslan u našu domovinu, da nas upozna s idejama i ciljcAdma ove znanstA^ene
institucije.


Nakon predavanja razvila se debata, nastavljena i narednog dana i na
koncu se je prijavio dobrovoljni odbor sa svrhom, da prouči i pripremi sve,
Što je potrebno za osnutak ove institucije u našoj državi.


Odbor je sastavio proglas na sve kulturne i privredne institucije s pozivom,
da popovu svoje članove na pristup ovom odboru, koji drži svoje sastanke u
Udruženju jugoel. inžinjera i arhitekata sekcija Zagreb (Prciadovićcva uL 4,
IL kat), gdje se dobivaju potrebne informacije.


Glavna uprava J. Š. U. zaključila je, da se ovaj poziv otisne u S. L. i
poZ´OA´u svi članovi, koji imadu volje za suradnju u ovoj važnoj instituciji, da
se prijave ili izravno ili preko J. Š. U.


Poziv pripravnog odbora za osnutak Akademije rada glasi ovako;


»Najviši ciljevi čovječanstva sastoje se iz težnje za ..... i -općim ..^
pretkom pojedinih naroda, iz pridizanja i usavršivanja njegove kulture. Kulturni
lazvitak je moguć samo ondje, gdje je država gospodarski uređena.


Svjetski je rat na žalost bio uzrokom velikom gospodarskom poremećenju,
čime je u mnogim zemljama kulturni napredak zaustavljen ili onemogućen.
Radi toaa mora se kao preduvjet kulturnog napretka preduzeti sve. da




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 40     <-- 40 -->        PDF

298 Bilješke.


se ovo iiarO´dno?gospodarsko poremećcnje otstrani. u tu je jedino moguće ..


tcnzivnim radom i rucionalnim iskoriŠei\´anjem .\1. domaćih prirodnih bogastva


kao i fizičkih duševnih sposobnosti cijeloga naroda.


U tu y.vrhu mnoge napredne države kao: Amerika, Englesku, Njemačka,


Jap-an, Čehoslovaćka itd, privatnim i državnim sredstvima organizuje sav rad u


zemlji na naučnim temeljima. Nauka i naučna iztraživanja imadu biti osnovkom


i premoćnim sredstvom ´/a r´ješavanje svih tehničko?^ospodarskih problema v na=


rodnom životu. Sav tehnički rad, od radnika do nuučcnjaka, od traženja suro<


vma pa sve do proizvO´dnje i njene uporabe u životu, ima biti organiziran tako,


kako bi se u/ dane uvjete postigao najbolji i najsavršeniji uspjeh. Sav praktični


rad ima biti sistematski izgrađen na naučnom proučavanju.


Nama najbhža Čchosiovačka upo-znalu je osob:to za vrijeme rata. prouea=
vajući prilike u to vrijeme u Americi, zamašitost i važnost organizacije svega
rada na naučnim principima, pa je u tom cilju Oisnovana u Pragu (početkom
godine V)2i},) znanstvena, samo-stalna i samoupravna institucija pod imenom
»Masarvkova Akademija Rada«.


Zadatak ove ^Vkademije je organizovati sav tehnički rad u svrhu racio=^
nalnog iskorištavanja sposobnosti cijelog naroda i prirodnog bogatstva države na
najveću sveopću korist.


Ova je Akademija spojila zajedničkom radu tnnoge kulturne i privredne
institucije, radenike duha i ruku, te je time poistala duševnim središtem svih
državljana u zemlji i izvan nje. Masarykova Akademija Rada ne njeguje samo
znanost za čistu znanost, nego spaja teoriju sa praksom i veže sve radenike
i njihova nastojanja u jednu cjeHnu te tako Čistu znanost dopunjava i proširuje.


I kod na& se počelo razmišljati o sličnoj organizaciji za naše prilike, u
kojoj bi imale sudjelovati privredne i kulturne institucije, koje bi prema po*
trebi samostalno ili zajednički riješavalc mnoge nove probleme, koji nas oče=
kuju u industriji, poljoprivrecH, javnoj upravi, školstvu itd., i to načinom nu?
učnim i stručnjačkim, kao jedino ispravnim. Međusobna utakmica drugih ..^
prednih ostanemo sposobni za konkurenciju, jer ćemo inače ostati ovisni i izrabljivani.


Stoga je postalo neodgodivom potrebom, da se poduzme sve za osnutak
Akademija rada, koja bi združila na zajedničku suradnju već poetojccc pr´i^
vredne i kultiirnc institucije, radila na njihovoj izgradnji i osnivanju novih te
na traženju putcva, kako bi se sve tekovine njihova rada što bolje primjenile
xia praktični život.


To bi imala biti epča narodna, u stranačkom pogledu nepolitička institut
čija, u kojoj bi bila omogućena suradnja teoretičkih i praktičkih stručnjaka
raznih grana djelovanja, koje danas potisnute prilikama stoje neiskorištene i
poetrani, te hi na taj način b´lo omogućeno, da i oni svoje sile sposobnosti i
znanje upotrijebe gospodarskom unapređenju kao preduvjetu narodnog bla^
gostanja, a time i našeg kulturnog razvitka.


Rad duha i ruku, saradnja nauke i prakse ima se na ovaj način provesti
na korist cjelokupnoga naroda i na dobro čovječanstva.«