DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Literarni pregled. 297 T ti Literarni pregled. Upozorenje. Dbštarapane su knjige Dr. Lcvaković: D c n d . o in c t . i j a i Dr. Ne^ nadio: Računanje A^rijednosti šuma, te se mogu naručiti kod Jugo^ slovenskog šumarskog udruženja u Zagrebu, uz cijenu od 78 Din (sedamdeset i osam) po knjizi. Udruženje šaJje knjige svakom preporučeno, ne računajući posebno poštarinu. Kako su ove knjige svojim sadržajem i obradbom potpuno postigle svrhu, kojoj su namijenjene, to se preporuča Članovima, da ili Što prije naruče, jer je naklada istih \rio malena, a potražba velika. ...^.. se šalje unapr´jed. Umoljavaju se svi, koji budu knjige naručivali, da na doznačnici, kojom Šalju novac, naznače točnu adresu kamo se knjiga ima poslati. Ujedno´ valja naznačiti, za koju se knjigu novac šalje. Adrese i dopise valja čitljivo pisati, da se izbjegne nepotrebnom dopi^ šivanju i troškovima. Bilješke. Masarykova akademija rada. Dne 28. marta sastali su se izaslanici svih kulturnih i privrednih udruženja u Zagrebu, da saslušaju izaslanika Masarykove akademije Pracc iz Praga, što je poslan u našu domovinu, da nas upozna s idejama i ciljcAdma ove znanstA^ene institucije. Nakon predavanja razvila se debata, nastavljena i narednog dana i na koncu se je prijavio dobrovoljni odbor sa svrhom, da prouči i pripremi sve, Što je potrebno za osnutak ove institucije u našoj državi. Odbor je sastavio proglas na sve kulturne i privredne institucije s pozivom, da popovu svoje članove na pristup ovom odboru, koji drži svoje sastanke u Udruženju jugoel. inžinjera i arhitekata sekcija Zagreb (Prciadovićcva uL 4, IL kat), gdje se dobivaju potrebne informacije. Glavna uprava J. Š. U. zaključila je, da se ovaj poziv otisne u S. L. i poZ´OA´u svi članovi, koji imadu volje za suradnju u ovoj važnoj instituciji, da se prijave ili izravno ili preko J. Š. U. Poziv pripravnog odbora za osnutak Akademije rada glasi ovako; »Najviši ciljevi čovječanstva sastoje se iz težnje za ..... i -općim ..^ pretkom pojedinih naroda, iz pridizanja i usavršivanja njegove kulture. Kulturni lazvitak je moguć samo ondje, gdje je država gospodarski uređena. Svjetski je rat na žalost bio uzrokom velikom gospodarskom poremećenju, čime je u mnogim zemljama kulturni napredak zaustavljen ili onemogućen. Radi toaa mora se kao preduvjet kulturnog napretka preduzeti sve. da |
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 40 <-- 40 --> PDF |
298 Bilješke. se ovo iiarO´dno?gospodarsko poremećcnje otstrani. u tu je jedino moguće .. tcnzivnim radom i rucionalnim iskoriŠei\´anjem .\1. domaćih prirodnih bogastva kao i fizičkih duševnih sposobnosti cijeloga naroda. U tu y.vrhu mnoge napredne države kao: Amerika, Englesku, Njemačka, Jap-an, Čehoslovaćka itd, privatnim i državnim sredstvima organizuje sav rad u zemlji na naučnim temeljima. Nauka i naučna iztraživanja imadu biti osnovkom i premoćnim sredstvom ´/a r´ješavanje svih tehničko?^ospodarskih problema v na= rodnom životu. Sav tehnički rad, od radnika do nuučcnjaka, od traženja suro< vma pa sve do proizvO´dnje i njene uporabe u životu, ima biti organiziran tako, kako bi se u/ dane uvjete postigao najbolji i najsavršeniji uspjeh. Sav praktični rad ima biti sistematski izgrađen na naučnom proučavanju. Nama najbhža Čchosiovačka upo-znalu je osob:to za vrijeme rata. prouea= vajući prilike u to vrijeme u Americi, zamašitost i važnost organizacije svega rada na naučnim principima, pa je u tom cilju Oisnovana u Pragu (početkom godine V)2i},) znanstvena, samo-stalna i samoupravna institucija pod imenom »Masarvkova Akademija Rada«. Zadatak ove ^Vkademije je organizovati sav tehnički rad u svrhu racio=^ nalnog iskorištavanja sposobnosti cijelog naroda i prirodnog bogatstva države na najveću sveopću korist. Ova je Akademija spojila zajedničkom radu tnnoge kulturne i privredne institucije, radenike duha i ruku, te je time poistala duševnim središtem svih državljana u zemlji i izvan nje. Masarykova Akademija Rada ne njeguje samo znanost za čistu znanost, nego spaja teoriju sa praksom i veže sve radenike i njihova nastojanja u jednu cjeHnu te tako Čistu znanost dopunjava i proširuje. I kod na& se počelo razmišljati o sličnoj organizaciji za naše prilike, u kojoj bi imale sudjelovati privredne i kulturne institucije, koje bi prema po* trebi samostalno ili zajednički riješavalc mnoge nove probleme, koji nas oče= kuju u industriji, poljoprivrecH, javnoj upravi, školstvu itd., i to načinom nu? učnim i stručnjačkim, kao jedino ispravnim. Međusobna utakmica drugih ..^ prednih ostanemo sposobni za konkurenciju, jer ćemo inače ostati ovisni i izrabljivani. Stoga je postalo neodgodivom potrebom, da se poduzme sve za osnutak Akademija rada, koja bi združila na zajedničku suradnju već poetojccc pr´i^ vredne i kultiirnc institucije, radila na njihovoj izgradnji i osnivanju novih te na traženju putcva, kako bi se sve tekovine njihova rada što bolje primjenile xia praktični život. To bi imala biti epča narodna, u stranačkom pogledu nepolitička institut čija, u kojoj bi bila omogućena suradnja teoretičkih i praktičkih stručnjaka raznih grana djelovanja, koje danas potisnute prilikama stoje neiskorištene i poetrani, te hi na taj način b´lo omogućeno, da i oni svoje sile sposobnosti i znanje upotrijebe gospodarskom unapređenju kao preduvjetu narodnog bla^ gostanja, a time i našeg kulturnog razvitka. Rad duha i ruku, saradnja nauke i prakse ima se na ovaj način provesti na korist cjelokupnoga naroda i na dobro čovječanstva.« |