DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 37 <-- 37 --> PDF |
o iskorištuvaniu bosanske hrabtovine. 295 stova ne samo da se polučuje financijalna dobit, nego se i samoj sastojini mnogo pomaže sa šumsko uzgojne strane. U ono doba, kada su željeznički pragovi od hrasto^´ine OA^dje izrađivani, bio je g. Lukač, kao aktivni min. savjetnik ujedno i šefom za omi šumsku upravu, pa žalim, da se nije osobno osvje^ dočio, kakovi se hrastovi u svrhu izrade pragOA^a sijeku. Ovoliko u poj?ledu iskorištavanja hrastovine u drž. šumania na području tesličke šumske uprave, smatrajući da sam ovim u kratko prikazao općenito iskorištavanje hrastovine za bos. drž. šume u zadnje doba, a napose u pogledu izrade želj. pragova, pošto mi nije po-znato, da se je još igdje u Bosni hrastovina isko^ rištavala. Na temelju dosadanjega dugogodišnjega iskustva i raznih podataka mogu ust\^rditi, da pogibelj za boisanske drž. hrastove šume ne leži u ovome napred opisanom iskorištavanju hrastom vine, kako to g. Lukač prikazuje, nego na drugoj strani. Nema sumnje, da postoji u Bosni pogibelj od izrade želj. ...^ gova od hrastovine, ali ne one u državnim šumama, jer u ovima se gOiSpodari po planu i gospodarstvenoj osnovi, pa radilo se tu u vlastitoj režiji ili prodavalo se drvo kupcu na panju — nego u privatnim šumama, koje su u ovu svrhu u zadnje tri godine poh^.^ rane i poništene u cijeloj ovoj pokrajini. Ovdje leži velika pogibelj za budućnost drž. šuma sa kojom se mora ozbiljno računati. Svi vlasnici privatnih šuma u Bosni, iz straha pred agrarnom reformom i namamljeni visokom cijenom, prodali su SA^oje šume raznim trgovcima i preduzetnicima u svrhu izrade želj. pragova, telegrafskih stupaca, ogrevnih drva i ostaloga materijala. Ovi trgovci isjekli su šume u tolikoj mjeri, da su mno´ge sa^^ svim opustošili i da se danas može mirne duše reći, da u Bosni nema više za sječu ´Zrela hrastova stabla u privatnim šumama. Za ove sastojine se znade, da su o glavnome premlade isje== cene i da su vlasnici ovom prodajom sami sebe vrlo oštetili — no spriječiti ovo nije bilo moguće, jer je to općenito zlo išlo po cije== loj pokrajini poput bujice. U ovu sA´-rhu isječene su sve šume, bez razlike bile one be^ glučke, zajedničke, kmetovske, ili vlastite šume pojedinih težaka, dapače su isječena u vrlo mnogo slučaje\^a i pojedina hrastOA-a stabla u polju po živicama. Veliki broj naših seljaka podmirivao se je drvetom iz svoje ili ine koje privatne šume, u kojoj ima pravo poslužja barem djelomično, ako ne sasAdm, a nedostatak svoje potrebe potraživao je iz-državnih šuma. Uzrokom ovoga prekomjernoga sječenja privatnih šuma ostao je veliki dio seljaka bez šume. Uslijed uništenja OAih privatnih šuma padaju ovi ljudi sa cijelom svojom potrebom za budućnost držaAmim šumama na te^ ret, pošto je malo gdje ostalo šume, koja će se na prirodni način |