DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 35 <-- 35 --> PDF |
(.) iskorislin ;mju hobunsku hr:ist´)\inc. !^93 Ove su hrastove sastojine proredene u devedesetim jiodhnama, kako to g, Lukač navodi, od tvrtke Morpurgo & Parente, Kern ete., pa se danas nalaze kao faza nepravilne oplodne sječe, u kojoj su zastorno drveće ta stara, iza cijepanja duge. kao ne? sposobna preostala hrastova stabla i stari borovi, dok je pomla? dak dobar, u glavnome hrastov, sto se je podigao poslije ovoga iskorištavanja. Ovako po priUci izgledaju ovdješnji hrastici, osim onih mla? dih u nizinama i na dobroj stojbini, koji su naprijed spomenuti. Obzirom na ogromnu površinu, na kojo] su hrastovi rastr^ kani, te .^.... udaljenosti, vrlo teške terenske prilike i male drvne mase jasno je, da se ova vrsta drveta može iskorištavati samo sporedno uz glavne vrsti drveta, a to su bukva^ jelika i bor, među kojimLa zastupa hrastovina samo 5´ r; mase. Računajući s ovom okolnosti kao jedinom mogućnosti za iskorištavanje hrastovinc, koja nije bila ovdješnjoj tvrci po ugo? voru prodata, nego je ostala drž. eraru na raspolaganju, počelo se je u god. 1917. s iskorištavanjem hrastovinc u vlastitoj režiji od strane ove uprave. Prema ovom^e moglo se je raditi samo u onim područjima, gdje S:u već postojale transportne naprave, koje je ovdješnja tvrtka u svoje svrhe u redovitim sječama izgrađivala. (Ove su se tvrtkine naprave nuzgredno od strane šum., uprave upotrebljavale za izvoz hrastovinc s mnogo uzajamnoga snietanja pri poslu s tvrtkom i s dosta trzavica, a uz neke uzajamne kompenzacije.) Iskorištavanje hrastova izvan redovitih tvrtkinlh sječa ne bi se rentiralo, pošto male drvne mase ne hi mogle podnositi velikih troškova transportnih naprava, koje bi se niorale praviti radi otpreme materijala, pa se je s tom okolnošću računalo i radilo usporedo s t\^rtkom na jednim te istim napravama. Unatoč vrlo velikih poteškoća radilo se je ipak vrlo uspješno. Od hrastovih stabala izrađivali su se prema njihovoj kakvoći i dimenzijam.a trupci za piljenu robu^ željeznički pragovi i ostala tesana građa, a od otpadaka goriva drva i taninske gule, sve do konca 1920. god. Pokušalo se je i cijepati dužice, no ovaj posao nije uspio, pošto za ovu robu nema sposobnih stabala. Ni s trupcima se nije moglo polučiti željenoga potpunoga uspjeha, jer se je pokazalo, da ovo drvo kvalitativno daleko za:; ostaje iza onih hrastova iz nizina i to s razloga, što su skoro sva stabla puna raznih mana: usukana, trula, kvrgava i kri\´oga uzrasta. Na temelju podataka ustanovilo se je, da stabla daju pro:= sjcčno 55 % korisnoga i 45 % gorivoga drveta, U god. 1921. kada je saobraćaj počeo svuda zapinjati, uka:: zala se je velika potreba na želj. pragovima, pa se prešlo na izra^ đivanje cijelih stabala u ovu svrhu. |