DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 34 <-- 34 --> PDF |
292 O i^koriUavji]tju hoSiiU-^ko hraj,to\inv Milan Knežević, šamarnik (TesUč): O iskorištavanju bosanske hrastovine. u broju 8. o\iy2,´d lista od ^ 8. ]922., uz kratak opis izrade hrastova u Bosni na dužice u devedesetim godinama prošloga stoljeća, zauzima min. savjetnik u m. g. Stevo Lukač stanovište protiv izrade hrastovih željezničkih pragova u vhistitoj režiji na području tesiičke šumske uprave. Kao upravitelj tesiičke šumske uprave osjećam se ponukanim da objasnim iskorištavanje hrastovine, a napose izrade hrastovih željezničkih pragova na povjerenom mi području šum. uprave i cijenjene čitaoce bar površno upoznam s ovdješniim hrasticim.a i prilikama, pod kojim.a su se iskorištavale, odnosno pod kojima su se mogle iskorištavati ovdašnje hrastove sastojine. Pošto su hrastovi iskorištavani samo u uređenom dijehi pod== ručja ovdješnje šum. uprave, to ću se u ovom opisu ograničiti sam^o ua taj diO´ područja. Naši ovdješni hrastici, što leže na uređenom području ove šum- uprave, a predviđeni su prema gospodarstvenoj O´snovi za iskorištavanje, ne sačinjavaju nigdje prostranih i čistih hrastika poput onih posavskih i slavonskih sastojina. Stojbina ovih hrastika je vrlo loša, pošto je tlo, na kojem rastu, sasma mršavo, negdje obraslo vrijeskom (Erica), a negdje sasvim golo, puno oštrobridna šljunka i pijeska bez i najmanje naslage humusa ili stelje. Stabla su kratka, većinom kržljava i boležljiva, sasvim sla? boga prirasta, te nemaju ni malo izgleda 2a bolju budućnost. U ovim sastojinama jedino je zastupan hrast kitnjak (Quer? cos sessilifloTa), dok lužnjaka (Quercus pedunculata) nema nigdje. Sastojine nisu nigdje čiste hrastove, nego su miješane sa bijelim i crnim borom, te se prema terenskim i stojbinskim pri;^ likama postotak ove mješavine mijenja tako, da je u sastojini negdje više borovine, a negdje više hrastovine. Čistih hrastovih sastojina imade samo u nizinama i to n Dubravi kod Snjegotine, no ove su još mlade i ne dolaze kod iskorištavanja u obzir. One stoje na dobroj stojbini i vrlo dobro uspjevaju. " " Na površini od okruglo 52.000 ha između bukovih i jelovih sastojina nalazi se oko 100.000 .^´ s borom pomiješanih hrastova, obično na hrptu gorskih kosa između 400—1000 m nad morem, na najlošijem tlu, dok u glavnome u dolinama i po kosama na boljem tlu, bujno uspijevaju bukve i jele. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 35 <-- 35 --> PDF |
(.) iskorislin ;mju hobunsku hr:ist´)\inc. !^93 Ove su hrastove sastojine proredene u devedesetim jiodhnama, kako to g, Lukač navodi, od tvrtke Morpurgo & Parente, Kern ete., pa se danas nalaze kao faza nepravilne oplodne sječe, u kojoj su zastorno drveće ta stara, iza cijepanja duge. kao ne? sposobna preostala hrastova stabla i stari borovi, dok je pomla? dak dobar, u glavnome hrastov, sto se je podigao poslije ovoga iskorištavanja. Ovako po priUci izgledaju ovdješnji hrastici, osim onih mla? dih u nizinama i na dobroj stojbini, koji su naprijed spomenuti. Obzirom na ogromnu površinu, na kojo] su hrastovi rastr^ kani, te .^.... udaljenosti, vrlo teške terenske prilike i male drvne mase jasno je, da se ova vrsta drveta može iskorištavati samo sporedno uz glavne vrsti drveta, a to su bukva^ jelika i bor, među kojimLa zastupa hrastovina samo 5´ r; mase. Računajući s ovom okolnosti kao jedinom mogućnosti za iskorištavanje hrastovinc, koja nije bila ovdješnjoj tvrci po ugo? voru prodata, nego je ostala drž. eraru na raspolaganju, počelo se je u god. 1917. s iskorištavanjem hrastovinc u vlastitoj režiji od strane ove uprave. Prema ovom^e moglo se je raditi samo u onim područjima, gdje S:u već postojale transportne naprave, koje je ovdješnja tvrtka u svoje svrhe u redovitim sječama izgrađivala. (Ove su se tvrtkine naprave nuzgredno od strane šum., uprave upotrebljavale za izvoz hrastovinc s mnogo uzajamnoga snietanja pri poslu s tvrtkom i s dosta trzavica, a uz neke uzajamne kompenzacije.) Iskorištavanje hrastova izvan redovitih tvrtkinlh sječa ne bi se rentiralo, pošto male drvne mase ne hi mogle podnositi velikih troškova transportnih naprava, koje bi se niorale praviti radi otpreme materijala, pa se je s tom okolnošću računalo i radilo usporedo s t\^rtkom na jednim te istim napravama. Unatoč vrlo velikih poteškoća radilo se je ipak vrlo uspješno. Od hrastovih stabala izrađivali su se prema njihovoj kakvoći i dimenzijam.a trupci za piljenu robu^ željeznički pragovi i ostala tesana građa, a od otpadaka goriva drva i taninske gule, sve do konca 1920. god. Pokušalo se je i cijepati dužice, no ovaj posao nije uspio, pošto za ovu robu nema sposobnih stabala. Ni s trupcima se nije moglo polučiti željenoga potpunoga uspjeha, jer se je pokazalo, da ovo drvo kvalitativno daleko za:; ostaje iza onih hrastova iz nizina i to s razloga, što su skoro sva stabla puna raznih mana: usukana, trula, kvrgava i kri\´oga uzrasta. Na temelju podataka ustanovilo se je, da stabla daju pro:= sjcčno 55 % korisnoga i 45 % gorivoga drveta, U god. 1921. kada je saobraćaj počeo svuda zapinjati, uka:: zala se je velika potreba na želj. pragovima, pa se prešlo na izra^ đivanje cijelih stabala u ovu svrhu. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 36 <-- 36 --> PDF |
294 O iskorištavanju bosaaskc hrastovinc. Izrađeno je u svemu n prošle dvije godine oko 100.000 ... pragova, od toga 70.000 kom. za normalne i vicinalne pruge, a 30.000 kom. za usko==tračne bos. prtige i oko 10.000 kom. pragova .. rudnike od l´20m duljine iz najtanjih ovršaka. Za pragove je računata Min. Saobraćaja odnosno Želj. Di^ rekcijama uz naknadii faktičnih troškova samo minimalna šum. taksa, pa iz ovoga razloga ne može ovdješnja šum, uprava u svo? joj bilanci pokazati onoga uspjeha, koji bi imala, da je mogla drvo prodati putem ja^vne dražbe poput ostalih produkata, koje u vlastitoj režiji izrađuje, te je doista, kako to i g. Lukač navodi s ove strane zatajen uspjeh ovdješnjega režiskoga poslovanja i to u korist Min. Saobraćaja. U ostalom je s ovim ražiskim poslovanjem polučen ipak ´sli^ jedeći uspjeh: 1. U nužnom momentu, kada je radi nedostatka pragova sa? obraćaj svuda zapinjao, pomoglo .se je državi i općoj stvari od ove strane brzo izrađenom, jeftinom i dobro^m robom, pa ako su pragovi dati za 30—35 % jeftinije, nego li ih država mora plaćati privatnicima, ne može se to smatrati u ovome slučaju neracijo?; nalnim gospodarenjem. 2. Ovim, u vlastitoj režiji izrađenim pragovima^ koji su. za 30 ^"c bolji od onih. što ih privatnici prodaju, dato je želj, upravi mjerilo u ruke, kako u pogledu cijene, tako i u pogledu kvaliteta <;ve robe za preuzimanje pragova od privatnika. Osim toga se je ovim poslom dokazalo, da i drž. šum. uprava m.ože uspješno voditi posao u vlastitoj režiji, ako za to ima osob? Ija, koje ima sposobnosti i dobre .^.1.. za rad. Uzme li se sada u obzir, da su za sječu doznačivana samo stara, bolesna i kržljava stabla, koja su iza redovite sječe pre;:: cstala kao neuporabiva, to se ovo proredivanje ima smatrati ne^^ kom vrston-i njege sastojine, a nikako ne neracijonalnim gospo? darenjem. Pročišćene hrastove sastojine ocl starih i bolesnih, stabala u područja Ladjevca, Zelenike i Inove pokazuju već dana,s lijepu .... buduće sastojine, kojoj je ovom proredom pospješen i osi? guran napredak. Znajući, da su ove sastojine izkorištavane prije 25—30 god. u svrhu cijepanja duge i da su do danas prirodnim, putem potpuno pomlađene, te da danas stoji u potpunom sklopu pod zastorom ovih starih InvaHda. lijepa mlada sastojina, to smatram, potreb? nim čišćenje ovih sastojina na taj način, da se ova stara i bolesna stabla posijeku i iskoriste na način, koji nam pruža momentana situacija na tržištu ih državna i opća potreba nalaže, kao što je to bilo u ovome slučaju. Iz ovoga razloga bio bih za to. da se iskorištavanje hrasto^ vine na području ... uprave prema gospodarstvenoj osnovi dalje nastavi, a da se ne obustavlja, jer iskorištavanjem ovdješnjih hrr.? |
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 37 <-- 37 --> PDF |
o iskorištuvaniu bosanske hrabtovine. 295 stova ne samo da se polučuje financijalna dobit, nego se i samoj sastojini mnogo pomaže sa šumsko uzgojne strane. U ono doba, kada su željeznički pragovi od hrasto^´ine OA^dje izrađivani, bio je g. Lukač, kao aktivni min. savjetnik ujedno i šefom za omi šumsku upravu, pa žalim, da se nije osobno osvje^ dočio, kakovi se hrastovi u svrhu izrade pragOA^a sijeku. Ovoliko u poj?ledu iskorištavanja hrastovine u drž. šumania na području tesličke šumske uprave, smatrajući da sam ovim u kratko prikazao općenito iskorištavanje hrastovine za bos. drž. šume u zadnje doba, a napose u pogledu izrade želj. pragova, pošto mi nije po-znato, da se je još igdje u Bosni hrastovina isko^ rištavala. Na temelju dosadanjega dugogodišnjega iskustva i raznih podataka mogu ust\^rditi, da pogibelj za boisanske drž. hrastove šume ne leži u ovome napred opisanom iskorištavanju hrastom vine, kako to g. Lukač prikazuje, nego na drugoj strani. Nema sumnje, da postoji u Bosni pogibelj od izrade želj. ...^ gova od hrastovine, ali ne one u državnim šumama, jer u ovima se gOiSpodari po planu i gospodarstvenoj osnovi, pa radilo se tu u vlastitoj režiji ili prodavalo se drvo kupcu na panju — nego u privatnim šumama, koje su u ovu svrhu u zadnje tri godine poh^.^ rane i poništene u cijeloj ovoj pokrajini. Ovdje leži velika pogibelj za budućnost drž. šuma sa kojom se mora ozbiljno računati. Svi vlasnici privatnih šuma u Bosni, iz straha pred agrarnom reformom i namamljeni visokom cijenom, prodali su SA^oje šume raznim trgovcima i preduzetnicima u svrhu izrade želj. pragova, telegrafskih stupaca, ogrevnih drva i ostaloga materijala. Ovi trgovci isjekli su šume u tolikoj mjeri, da su mno´ge sa^^ svim opustošili i da se danas može mirne duše reći, da u Bosni nema više za sječu ´Zrela hrastova stabla u privatnim šumama. Za ove sastojine se znade, da su o glavnome premlade isje== cene i da su vlasnici ovom prodajom sami sebe vrlo oštetili — no spriječiti ovo nije bilo moguće, jer je to općenito zlo išlo po cije== loj pokrajini poput bujice. U ovu sA´-rhu isječene su sve šume, bez razlike bile one be^ glučke, zajedničke, kmetovske, ili vlastite šume pojedinih težaka, dapače su isječena u vrlo mnogo slučaje\^a i pojedina hrastOA-a stabla u polju po živicama. Veliki broj naših seljaka podmirivao se je drvetom iz svoje ili ine koje privatne šume, u kojoj ima pravo poslužja barem djelomično, ako ne sasAdm, a nedostatak svoje potrebe potraživao je iz-državnih šuma. Uzrokom ovoga prekomjernoga sječenja privatnih šuma ostao je veliki dio seljaka bez šume. Uslijed uništenja OAih privatnih šuma padaju ovi ljudi sa cijelom svojom potrebom za budućnost držaAmim šumama na te^ ret, pošto je malo gdje ostalo šume, koja će se na prirodni način |
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 38 <-- 38 --> PDF |
O iskorištavanju bosanske hra>stovine« U dogledno vrijeme opet pridići, dok o umjetnome pošumljivanju u privatnim šumama u Bosni za sada nema još ni govora. Evo u ovome leži pogibelj za drž. šume od izrade hrastovih želj. pragova, a ne xi iskorištavanju hrastovine u vlastitoj režiji u drž. šumama. Uzme . se u račun još i ta okolnost, da je veliki dio privat? nih šuma u ovu svrhu iskrčen, to se potreba pravo^užitnika i sa ovim znatno povećaje na štetu državne šume. Osporavati za budućnost ovima ljudima pravo drvarenja u drž. šumama biće vrlo teška stvar, jer će biti nemoguće dokazati svakome pojedincu, u kolikoj je mjeri on sam ili vasnik poništio neku šumu, u kojoj je imao´ pravo drvarenja, da mu se prema toj mjeri uzmogne priznati pravo drvarenja iz drž, šume. Kome su poznate bosanske prilike, gdje pravoužitmćko pi= tanje nije nikako sređeno, lako će razumjeti, na kolike će se ..^ teškoće udariti kod ovoga pitanja. Do riješenja ovoga pitanja najnužnije nam je očuvati od požara i^kozareve sjekire naše sastojine, koje razni uzurpatori drž. zemljišta šum-C na hektare uništuju, te pripaziti na one bez? dušne trgovce, koji neukome težaku otim.lju uz neznatnu cijenu 1 posljednje hrastovo stablo, upućujući ga na drž. šumu, koja aa nna vječito podmirivati drvetom, S ovim sam želio svratiti pažnju naše stručne javnosti na pravu pogibelj, koja nam prijeti u Bosni i odbiti sumnjičenja g. ing. i^ukača od iskorištavanja hrastovine u vlastitoj režiji u drž. šumama. Pitanje privatnih šuma i servitutnih prava u Bosni je od pre? velika zamašaja, te će ovo morati prigodom riješavanfa agrarne reforme prvo doći na dnevni red, a dotle će se naći koji naš stručnjak, što će na ovome mjestu o tome opsežnije progovoriti. |