DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Iskorištavanje šuma u vlastitoj režiji. te im je kirija više manje nuzgredna zasltižba; iznimke su kiri:= jaše bez zemljišta i dragog posjeda, kojima je kirija — obrt. Iz toga ne slijedi, da šumski rad imade za našeg seljaka tek neku neznatnu vrijednost. I u niziinskim šumama, gdje je dosta poljoprivrednog zemljišta te seljak u šumskom poslu učestvuje samo kao kirijaš, — zaslužuje on kod toga svote, koje nisu od malog značenja. Ipak vrijednost toga posla po svojoj ekonomskoj važnosti iščezava pred šumskim po´slom u brdskim krajevima, gdje je tlo mršavo i oskudnO´ te sezonski i sporadični šumski posao daje žiteljstvu veću zaradu od cjelokupnog prihoda, što mu daje neracijonalno obrašteno zemljište i ekstenzivan uzgoj blaga. Naravski, da je najveća važnost šumskog posla na ....^ stima, gdje je žiteljstvo tako´ siromašno, da mu je šumski rad jedinO´ vrelo prihoda, pa ako takovog ne nalazi kod kuće, mora za njim u tuđinu. Tu dobiva šumski rad pored ekonomskog još i veliko socijalno značenje. Kad je tome tako, onda s gledišta općenitosti ne može biti svejedno, da li se šumski radnik zaposluje i u kojoj mjeri, kako se plača itd. Mjera zaposlenja ovisi o intenzivnosti gospodarenja. Pretpostavka za intenzivnost je u jednu ruku izgradnja pro^met^ nih naprava, a u drugu ruku odabiranje valjanog načina tmo´v^ čenja šumskih produkata. Vidjeli smo, da samo velikim ulaganjem kapitala izgrađena prometna srestva omogućuju upotrebu mnogo rada, t. j . provedbu onih radova, koje isključuje ekstenzivno gospodarenje. Ekstenzivno gospodarenje s dugotrajnim ugovorima, čistim sječama, prodajom starih sastojina na spanju zahtijeva, svakako manji i jednostavniji posao, nego li intenzivno gospodarenje, koje pretpostavlja oslobađanje, čišćenje, proredu, razne stup^ njeve oplodne ili preborne sječe, potpuno iskorišćenje sječina, izgradnju za sve to potrebnih prometila, upravnih i obrtnih zgrada i naprava, racijonalno iskorištavanje nuzgrednih užitaka, naročito sjemena, uređenje planinskih pašnjaka, lova i ribolova itd., jednog riječju zaposluje radnika kroz čitavu godinu. Sve je to moguće samo onda, ako vlasnik šume zadrži eks^ ploataciju u svojoj ruci te je ne prepušta kupcu-sječina, koji ovakove poslove ne će i ne može provađati. Osim povišenja količine posla u stanju je vlasnik šume da taj po^sao i bolje nagradi. Kupac, što uzima neporušena stabla i računa s visoko plaćenom takso>m, promjenom valute i tržišta, visokim kamatama obrttioig kapitala, eventualnim nepogodama vremenskim i sa sijaset nepredviđenih neprilika, a konačno želi i da nešto´ zaradi, — nastojat će na svaki način, da na račun te dobiti snizi visinu proizvodnih troškova na štetu radnika i vo= zača. To će postići tim lakše, što je veća ponuda radne snage; u takovim slučajevima kod većih eksploatacija monopoUzuje eksploatator radnu snagu i sva mu je okolica tako reći prepuštena na milost i nemilost. |