DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 17     <-- 17 -->        PDF

\´rijcdnost drveta i ugljena za loženje. 275


No ne samo da razne vrsti drva imaju raznu gorivu vred^
nost prema tome, da li su to teške ili lagane vrsti drveća, da li
imadti u sebi više ili manje zraka, smole i drugih sastojina, nego
mi znademo, da drvo i od iste A^rsti drveća nema uvijek jednaku
gorivu vrednost. Drvo iz šume na brdu iii od stabla, koje je na
samo raslo, ima veću gorivu snagu nego drvo raslo u nizinama
ili u sklopu. Drvo debla ima veću gori\m snagti od drva grana,
no za nas u gradu, koji kupujemo drvo na skladištima, nema ..^.
praktičnog značenja, jer mi ne možemo^ kod naručbe tražiti brd^
sko drvo. U predjelima, gdje se drvo otprema iz šume tako, da
se baca u tekuću A^´odu šumsfcili potoka, dakle plavljenjem, ima
takovo plavljeno drvo- manju izgarnu snagu, koja može biti i
20%´ manja, jer se u vodi rastope neke izgorive tvari.


Ništa toliko ne škodi gorivoj jakosti drva koliko to, ako je
isto od gljiva napadnuto, te prema tome natrulo, jer glji\^e za
svoju hranu troše organske substance, a drvo je kroz to laglje i
ima manju gorivu snagu.


´ Akolikaje goriva snaga drva uopće? Ustanoviti
je možemo na razne načine. .. zv. t e h n i č k a m e t o d a usta:=
novljenja sastoji u tom, da u peći izgorimo jednake množine
raznog drva, te mjerimo na termometru za koliko je stupnjeva
prostorija toplija. Kod ovoga ustanovljenja se pokazalo, da je
u našim običnim pećima za podržanje vatre potrebna tako snažna
promaja zraka, da p. p. 50% topline ode kroz dimnjak u zrak.


Kod toga se pokazalo, da ako najbolju goriAai snagu bukve
označimO´ sa 100, da su gorive snage:
I. Grab, klen, javor, hrast ca 90—100.
IL Jasen, mladi hrast, brest, kruška, breza 75—85.
III. Staro hrastoA^O´ drvo, bor, smreka, jela, ariš, lipa, joka,
topola, vrba 50—70.
Fizikalna´ metoda ustanovljenja gorive snage .-...


sastoji u tom, da se mjeri koliko A^ode naravno u posebnim spra=
vama, možemo ugrijati za 1^´ C sa 1 kg drva. Onu množinu topline,
koja je nužna, da se 1kg ili što je isto 1 litra vode ugrije za V C
nazivamo kalorij o m. Zato mjerimo ogrevnu snagu drA^a (a
isto i drugog gorivog materijala) u kalorijama. Pronašlo se, da
1 kg suhog drva ima oko 3000—4000 kalorija, t j . 1 kg drva može
ugrijati oca. 3000—4000 litara vode za P C.


Načini prodaje og revno g drveta. OgrCAmo se
drvo prodaje ili na vagu ili na prostornu mjeru. Od prostornih
...... je kod nas najobičajnije prodavati drv^o na hvate. Jedan
hvat je složaj cjepanica 1 meter dugih 2 metra u širinu i 2 metra
u A^sinu složenih ili 4 metra u širinu i 1 metar u Ansimi. Prema
tome je 1 h\"at drva isto što i 4 prostorna metra diA^a.


2