DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 16 <-- 16 --> PDF |
274 Vrijednost drveta i ugljena za loženje. je za to žeravica probitačnija tamo, gdje mora vrućina biti ... centrirana na užem prostoru. 4. Najviše topline dobijemo prema tome iz svako^ga drveta^ ako zdraA^o, suho drvo cijepamo ne predebelo, dosta na kratko rezano, od plamena potpuna okruženo, pustimo da izgara ni pre? više polagano ni prebrzo, istom prilažemo dalnje komade drva tek onda, kad plamen počm^e popuštati, a na koncu kod zere vrata od peći zatvorimo. Gorivost jedne YTSti ..\. ovisi dakle u prvom redu o mno=: zini vode u njem. No i drvo od raznih vrsti drveća ima raznu gorivu vrednost uz istu množinu vode. Ovisi to u prvom redu od množine tvari u njem, koje mogu izgoriti, t. j . od množine temeljnih sastojina drva. Zato možemo kazati, da kod raznih vrsti drva oA-isi goriva vrednost njihova o n j i h o v o j s p e c i ^ ^^ fično j težini . Specifična težina drva je onaj broj, koji nam pokazuje za koliko puta je dotično drvo teže ili laglje o-d istoga volumena vode. Kako je specifično težije drvo u glavnom i tvrđe, to u praksi ima tvrdo drvo kao ogrevni materijal veću vrijednost negO´ mekano drvo. U tvrda drva ubrajamo od domaćih vrsti: bukvu, grab, hrast, brest, bagrem, klen, javor, jasen, pitomi kesten, kmšku, jabuku i brezu. Među mekane vrste ubrajamo: johu, divlji kesten, lipu, topolu, vrbe i sve četinjavo drveće. Osim o tvrdoći-oviisi gorivO´St raznih vrsti drveća i o gti s t o =; ći drva,l j. O´ njegovoj poroznosti. Kod vrsti drveća, koja su više porozna, t. j . imadu širje pro:^ vodne cijevi, je olakšan pristup zraka u nutrinu drva, takovo drvo potpunije izgara, dok gušće drvo, koje gori samo na povr^ šini, ostaA^lja jaču žeraA^icu. Pošto toplina plamena izno´si ^/i., a zere ^.^. razvijene topline, to moraju gušće i jednako teške \TSti drva kod istoga volumena razviti više topline od poroznijih \´rsti. Naravno je, da gnriN´ost raznih rvsti drva ovisi i o drugim faktorima, tako n. pr. povećava gorivost brezovog drva t. zv. bctulin, kojeg osobito ima u kori breze, ali iu clrvctu. Veća goriva vrednost smrekovcg drveta spram jelovog je jatnačno radi sadr^ žaja smole u smrekovom drvctu, kao sto ^. i veća goriva snaga drveta crnoga bora prema dr.^etu ariša ima pripisati većo] mno? zini smole. Za iskorišćenjc svojih gorivih sastojina su pojedine vrsti drva također različite. Drvo, ....^ kada gori pucketa, kao drvo pftom^>g kestena, ariša, smreke a donekle i hrasta, razvijaju^jaki plam.cn ali kratkotrajan; vrsti drva, koje polagano i mirno izgiu raju kao bukva, grab, breza, daju od sakupljene topline u^sebi najviše na svoju okolinu razmjerno spram svoje težine. Kod drvii, koje ]e previše zasm.o]jeno, ne izgara ugljik potpuno, nego pla^ men nosi mnogo čađe, a to znači, da jedan dio gori\"e snaiie izađe iz drveta neizrabljen. |