DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 16     <-- 16 -->        PDF

274 Vrijednost drveta i ugljena za loženje.


je za to žeravica probitačnija tamo, gdje mora vrućina biti ...


centrirana na užem prostoru.


4. Najviše topline dobijemo prema tome iz svako^ga drveta^
ako zdraA^o, suho drvo cijepamo ne predebelo, dosta na kratko
rezano, od plamena potpuna okruženo, pustimo da izgara ni pre?
više polagano ni prebrzo, istom prilažemo dalnje komade drva
tek onda, kad plamen počm^e popuštati, a na koncu kod zere
vrata od peći zatvorimo.
Gorivost jedne YTSti ..\. ovisi dakle u prvom redu o mno=:
zini vode u njem. No i drvo od raznih vrsti drveća ima raznu


gorivu vrednost uz istu množinu vode. Ovisi to u prvom redu
od množine tvari u njem, koje mogu izgoriti, t. j . od množine
temeljnih sastojina drva. Zato možemo kazati, da kod raznih
vrsti drva oA-isi goriva vrednost njihova o n j i h o v o j s p e c i ^
^^
fično j težini . Specifična težina drva je onaj broj, koji nam
pokazuje za koliko puta je dotično drvo teže ili laglje o-d istoga
volumena vode. Kako je specifično težije drvo u glavnom i tvrđe,
to u praksi ima tvrdo drvo kao ogrevni materijal veću vrijednost
negO´ mekano drvo. U tvrda drva ubrajamo od domaćih vrsti:
bukvu, grab, hrast, brest, bagrem, klen, javor, jasen, pitomi
kesten, kmšku, jabuku i brezu. Među mekane vrste ubrajamo:
johu, divlji kesten, lipu, topolu, vrbe i sve četinjavo drveće.


Osim o tvrdoći-oviisi gorivO´St raznih vrsti drveća i o gti s t o =;
ći drva,l j. O´ njegovoj poroznosti.


Kod vrsti drveća, koja su više porozna, t. j . imadu širje pro:^
vodne cijevi, je olakšan pristup zraka u nutrinu drva, takovo
drvo potpunije izgara, dok gušće drvo, koje gori samo na povr^
šini, ostaA^lja jaču žeraA^icu. Pošto toplina plamena izno´si ^/i.,
a zere ^.^. razvijene topline, to moraju gušće i jednako teške \TSti
drva kod istoga volumena razviti više topline od poroznijih \´rsti.


Naravno je, da gnriN´ost raznih rvsti drva ovisi i o drugim
faktorima, tako n. pr. povećava gorivost brezovog drva t. zv.
bctulin, kojeg osobito ima u kori breze, ali iu clrvctu. Veća goriva
vrednost smrekovcg drveta spram jelovog je jatnačno radi sadr^
žaja smole u smrekovom drvctu, kao sto ^. i veća goriva snaga
drveta crnoga bora prema dr.^etu ariša ima pripisati većo] mno?
zini smole.


Za iskorišćenjc svojih gorivih sastojina su pojedine vrsti
drva također različite. Drvo, ....^ kada gori pucketa, kao drvo
pftom^>g kestena, ariša, smreke a donekle i hrasta, razvijaju^jaki
plam.cn ali kratkotrajan; vrsti drva, koje polagano i mirno izgiu
raju kao bukva, grab, breza, daju od sakupljene topline u^sebi
najviše na svoju okolinu razmjerno spram svoje težine. Kod drvii,
koje ]e previše zasm.o]jeno, ne izgara ugljik potpuno, nego pla^
men nosi mnogo čađe, a to znači, da jedan dio gori\"e snaiie
izađe iz drveta neizrabljen.