DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 13 <-- 13 --> PDF |
\ rijcUnost dx\ eta i ugljcDu 7. loženje. 271 Frof. dr. Andriju Pelraćić (Zagreb): Vrijednost drveta i ugljena za loženje.´ (3sim mnogih iuih probitaka, koje daju šume za blagostanje naroda, leži svakako najveća vrijednost šuma u prihodima na dr^ vetu, koje svake godine iz njih dobiva-mo. U prijašna vremena, kada je bilo šuma svuda u obilju, sjekli su ih ljudi bez ikakvoga reda. No na taj način nerazumnog gO:= spodarenje ponestajalo je šuma posvuda u tolikoj mjeri, da su države stavile uživanje šuma pod svoju kontrolu^ kojom hoće osjegurati potrajnost u uživanju tih šuma, t. j . da se površine, na kojima je šuma posječena, u određeno vrijeme opet pošume. Tako se razvila šumarska služba i počela razvijati šumarska zna^^ nost, i to ponajprije u onim zemijam.a, gdje je šuma ponajviše uzmanjkalo i gdje su šumski proizvodi usljed toga znatno posko^ čili u eijeni, jer su se iz drugih država morali uvažati Mi doduše u Jugoslaviji imademo još dosta šuma, koje će se morati u nekim predjelima znatno popraviti, no cijene su šum? skira proizvodima, a prema tomu i ogrijevndm drvetu uslijed prilika, nastalih svjetskim ratom tako poskočile, da mi svi teško taj teret u našim kućnim proračunima osjećamo. Pošto je drvo danas radi te svoje cijene takova roba, o kojoj mi vodmio ra^^ čuna, odlučio sam u današnjem predavanju prikazati, od čega se drvo sastoji, kakvu ulogu igra simee za produkcije drva i za sakupljanje topline u njem, u koliko ovisi gorivost drva o množini organskih tvari i vode u njem, opisat ću vam proces izga? ranja, navesti načine prodaje ogrevncg drva, te ću usporediti ogrevnu vrednost drva s vrednošću ugljena. Drvo je u kemijskom ppigledu sastavljeno iz ugljika C oko 50%, kisika O oko 44%, vodika .,... 6% i po prilici oko 1% pepela. U nastajanju t. j . u posve mladom stanju sastoji se drvo iz celuloze C^Hio O5, u koju se odmah počinju inkrustirati razne substance, od kojih isu glavne; drvne gume, treslovine, koniferin, vanilin. Celuloza nastaje u lišću drveta t. zv. asimilacijom, t. j . procesom, kod kojega nastaje iz ugljične kiseline iz zraka i vode utjecajem sunčanog svjetla i top Ime ponajprije škrob (GHio Oo). koji je kako vidimo u svom kemičkom sastavu jednak sa ćelu? lozom, u koju se lahko pretvara. Ja sam ovdje naročito napo== menmo utjecaj sunčanog SA^jetla i topline na nastajanje celuloze i uopće organskih tvari u drvetu, da tim upozorim, da SArjetlo, ^ Predavanje održano na Pučkom sveučilištu u Zagrebu dne 11. I. 1922. Op. p. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 14 <-- 14 --> PDF |
272 .´.1...1.<>..1 drveta i ugljena za loženje, koje prolazom kroz lišće dijelom iščesne, ohavi u lišću neki ..^ mijski rad. Kod svakoga kemijskog rada pretvara se kemijska energija u energiju topline ili obratno. Energija sunčanog -svjetla i s njom spojena toplina, koja prividno nestaje u lišću, ostaje u lišću i drvu sakupljena u nastalim spojevima kao kemijska energija i biva u drvu čuvana, dok se jedanput ne provede kod izgaranja drva obratni proces, t. j . da ee pretvori ta u drvu sakupljena kemijska energija nazad u toplinu i svjetlo. Eto iz oA´-oga kratkoga razlaganja vidimo, da sunce, kojemu zemlja zahvaljuje svoj opstanak kao planet, da je to sunce i na:= dalje izvor i uzdržavatelj života na cijeloj zemlji. Sunčane zrake, uslijed nejednako brzog ugrijavanja zemaljske površine t, j . kopna i mora prouzrokuju vjetrove, sunčana toplina ishlapljuje vodu iz mora, koju vjetrovi no^se na kopno, gdje daju kišu i nužnu vlagu, sunčane zrake rastavljaju u lišću bilina ugljičnu ki^ selinu i stvaraju tim za ljude i životinje ne samo hranu, jer se lišćem, izbojcima i sjemenom bilja hrane ljudi i životinje, nego nam sunčane zrake sakupljaju u drvu uslijed toga kemijskog procesa svjetlo i toplinu za razne naše uporabe, bez kojih si mi život ni zamisliti ne možemo. -. Osim ove čvrste substance t j, celuloze i u njoj uloženih tvari ima u svakom drvetu i znatna količina vode, koja ima vrlo veHk utjecaj na gorivO´St drva, U svježem, t. j . pred kratko vri^ jeme posječenom drvetu ima popreko uzeto oko 45% vode od njegove težine. Sto je drvo mlađe i poro-znije, to- je u njemu više vode. Zato ima drvo, koje je zadnjih godina nastalo, dakle drvo, koje jou stablu O´dmah do kore i koje je kod svega našeg drveća svjetle boje, radi čega je nazvano´ »bijel« ili »bijelik« to> ima daleko više vode nego drvo u unutarnjosti debla, tako zvana »srčeviiia ili srža«, koja je kod većine drveća tamnije boje, radi veće množine napred pomenutih tvari, koje se u stijene stanica toga drveta 1. kustiraju. Čim dulje leži posječeno drvo na zraku i što je tanje cijepano, tim će se bolje osušiti, naročito, ako je zaštićeno od kiše, a tim bolje gori. No i ono drvo, koje je posve dobro na zraku isušeno, ima još uvijek vode oko 10—15% njegove težine. Izgaranje drva počiva u tome, da se njegove izgorive sasto^^ jine, a to su ugljik i vodik, vežu sa kisikom zraka i izlaze kao plinoviti produkti, koji gore, a čvrste neizgorive sastojine ostaju u pepelu. Tvari, koje ostaju u pepelu, su mineralno^metalne sa^ stojine drva, od kojih su glavne kalij, natrij, magnezij, željezo, vapno, fosfor, sumpor itd. Sam proces gorenja možemo podijeUti u tri faze naime: upa^ lenje, plamen i žeravicu. 1. Up a len je. Da se drvo upali, mora se sa posebno pri;^ doslom toplinom ugrijati do stanovitog stupnja. Ovo prvo ugri^ |
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 15 <-- 15 --> PDF |
N´rijcdno^t tlr\ ctii j u;.:ijcnri /. Jo/enJL´. 273 javanje djcliije ponajprije nn ishlapJienje vode iz drva, a to isparivanje veže znatnu množinu to]>]ine.. koja se tim gubi, posve hezkorisno za ugrijin´unje susjcunih predmeta. Cim je dakle dr\´o vlažnije, tim većit množinu topline treba /a svoje osusenje. Osim toga, osobito ako se plamen ne može istodobno preko cijele površine drva raširiti, je izgaranje nej^otpuno, jer znatni dio iz? gorivih djelova drvu izlazi neipotpuno izgoren kao dim; ti se dijc:; lovi kao Čada slegnu, a pošto je eada sitno razdijeljen ugljik, to tim jedan dio drva ne izgori potpun^o, nego izlazi s dimom neiz^^ rabljen, za razvijanje topline. Osim toga je goriva s^naga mokroga drva i radi toga slabija, jer takovo drvo polaganije izgara nego suho drvo. AkO´ uspo´re.đujemo gorivu vrijednost mokroga i suhoga drveta po težini, onda je svježe drvo za ^Z-;—% manje vrijedno^ od suhoga. U prostornoj mjeri kupljeno drvo, n. pr. u hvatovima, jednaiko je vrijedno^ svježe kao i suho, ...^ ga konsumenat pusti, da se dobro osuši. Svježe drvo mješano sa suhim drvom daje razmjerno više topline nego samo ..^.... drvo, jer se u ovom slučaju razbukti plamen preko eijele površine drva, a vodene pare što izlaze ne isamo da ne priječe gorenja, nego mu joŠ i pom.ažu, jer vodene pare budu od ugljika upaljenih suhih komada drva rastvorene tako, da se vodik iste spaja u ugljikovodik, a tim. se masa gorivih plinova povećava. 2. Kada upaljeno drvo poeme goriti plamenom , daje kroz gorenje izlazećih plinova, osobito lahko gorivog vodika, najviše vrućine, a treba za to gorenje pristup zraka. Ako zrak u tom stas diju gorenja drva nema dovoljno pristupa, to je izgaranje nepot? puno, jer izlazi mnogo t\^ari neizgorenih sa dimom, a zaostaje i više neizgoreinih ostataka, a jedno i drugo je spojeno sa gubite kona topline. Kod prejakoga pristupa zraka, dakle kod prejake promaje u pećima, ne daje se plamenu dosta mira za razvijanje topline i za prenošenje te topline na susjetstvo, a mnogo se topline izgubi neizrabljeno, Najač e djeluj e plamen samo kod zgodno ograničenog pristupa zraka, nesmetanog gorenja, kod istodobno-g rasprostra^ njenja vatre preko cijele površine drva, naročito, ako je drvo vlažno. Zato je najbolje, da se za loženje upotrebe ne predebeli, a što kraći.komadi drva, a kod toga je dobro, ako se dalje prilaže drvo, nakon što Je prvo drvo u peći prestalo plamenom goriti. Kod toga je probitačno, ako se na zeru ne stavljaju novi komadi drva ,sa onom stranom gdje je kora, jer je ista loš vodić topline i priječi brzo upalenje komada i potpuno izgaranje njego.^o. 3. Iza plamena pretvori se drvo užeraviou , koja daje još preostalu toplinu i to najtrajniju kod što manjeg pristopa zraka. Što je^drvo sa manje plamena gorilo, tim je ostala .^... množina zere. Zera drži toplinu rekao bi više sakupljenu nego plamen, te |
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 16 <-- 16 --> PDF |
274 Vrijednost drveta i ugljena za loženje. je za to žeravica probitačnija tamo, gdje mora vrućina biti ... centrirana na užem prostoru. 4. Najviše topline dobijemo prema tome iz svako^ga drveta^ ako zdraA^o, suho drvo cijepamo ne predebelo, dosta na kratko rezano, od plamena potpuna okruženo, pustimo da izgara ni pre? više polagano ni prebrzo, istom prilažemo dalnje komade drva tek onda, kad plamen počm^e popuštati, a na koncu kod zere vrata od peći zatvorimo. Gorivost jedne YTSti ..\. ovisi dakle u prvom redu o mno=: zini vode u njem. No i drvo od raznih vrsti drveća ima raznu gorivu vrednost uz istu množinu vode. Ovisi to u prvom redu od množine tvari u njem, koje mogu izgoriti, t. j . od množine temeljnih sastojina drva. Zato možemo kazati, da kod raznih vrsti drva oA-isi goriva vrednost njihova o n j i h o v o j s p e c i ^ ^^ fično j težini . Specifična težina drva je onaj broj, koji nam pokazuje za koliko puta je dotično drvo teže ili laglje o-d istoga volumena vode. Kako je specifično težije drvo u glavnom i tvrđe, to u praksi ima tvrdo drvo kao ogrevni materijal veću vrijednost negO´ mekano drvo. U tvrda drva ubrajamo od domaćih vrsti: bukvu, grab, hrast, brest, bagrem, klen, javor, jasen, pitomi kesten, kmšku, jabuku i brezu. Među mekane vrste ubrajamo: johu, divlji kesten, lipu, topolu, vrbe i sve četinjavo drveće. Osim o tvrdoći-oviisi gorivO´St raznih vrsti drveća i o gti s t o =; ći drva,l j. O´ njegovoj poroznosti. Kod vrsti drveća, koja su više porozna, t. j . imadu širje pro:^ vodne cijevi, je olakšan pristup zraka u nutrinu drva, takovo drvo potpunije izgara, dok gušće drvo, koje gori samo na povr^ šini, ostaA^lja jaču žeraA^icu. Pošto toplina plamena izno´si ^/i., a zere ^.^. razvijene topline, to moraju gušće i jednako teške \TSti drva kod istoga volumena razviti više topline od poroznijih \´rsti. Naravno je, da gnriN´ost raznih rvsti drva ovisi i o drugim faktorima, tako n. pr. povećava gorivost brezovog drva t. zv. bctulin, kojeg osobito ima u kori breze, ali iu clrvctu. Veća goriva vrednost smrekovcg drveta spram jelovog je jatnačno radi sadr^ žaja smole u smrekovom drvctu, kao sto ^. i veća goriva snaga drveta crnoga bora prema dr.^etu ariša ima pripisati većo] mno? zini smole. Za iskorišćenjc svojih gorivih sastojina su pojedine vrsti drva također različite. Drvo, ....^ kada gori pucketa, kao drvo pftom^>g kestena, ariša, smreke a donekle i hrasta, razvijaju^jaki plam.cn ali kratkotrajan; vrsti drva, koje polagano i mirno izgiu raju kao bukva, grab, breza, daju od sakupljene topline u^sebi najviše na svoju okolinu razmjerno spram svoje težine. Kod drvii, koje ]e previše zasm.o]jeno, ne izgara ugljik potpuno, nego pla^ men nosi mnogo čađe, a to znači, da jedan dio gori\"e snaiie izađe iz drveta neizrabljen. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 17 <-- 17 --> PDF |
\´rijcdnost drveta i ugljena za loženje. 275 No ne samo da razne vrsti drva imaju raznu gorivu vred^ nost prema tome, da li su to teške ili lagane vrsti drveća, da li imadti u sebi više ili manje zraka, smole i drugih sastojina, nego mi znademo, da drvo i od iste A^rsti drveća nema uvijek jednaku gorivu vrednost. Drvo iz šume na brdu iii od stabla, koje je na samo raslo, ima veću gorivu snagu nego drvo raslo u nizinama ili u sklopu. Drvo debla ima veću gori\m snagti od drva grana, no za nas u gradu, koji kupujemo drvo na skladištima, nema ..^. praktičnog značenja, jer mi ne možemo^ kod naručbe tražiti brd^ sko drvo. U predjelima, gdje se drvo otprema iz šume tako, da se baca u tekuću A^´odu šumsfcili potoka, dakle plavljenjem, ima takovo plavljeno drvo- manju izgarnu snagu, koja može biti i 20%´ manja, jer se u vodi rastope neke izgorive tvari. Ništa toliko ne škodi gorivoj jakosti drva koliko to, ako je isto od gljiva napadnuto, te prema tome natrulo, jer glji\^e za svoju hranu troše organske substance, a drvo je kroz to laglje i ima manju gorivu snagu. ´ Akolikaje goriva snaga drva uopće? Ustanoviti je možemo na razne načine. .. zv. t e h n i č k a m e t o d a usta:= novljenja sastoji u tom, da u peći izgorimo jednake množine raznog drva, te mjerimo na termometru za koliko je stupnjeva prostorija toplija. Kod ovoga ustanovljenja se pokazalo, da je u našim običnim pećima za podržanje vatre potrebna tako snažna promaja zraka, da p. p. 50% topline ode kroz dimnjak u zrak. Kod toga se pokazalo, da ako najbolju goriAai snagu bukve označimO´ sa 100, da su gorive snage: I. Grab, klen, javor, hrast ca 90—100. IL Jasen, mladi hrast, brest, kruška, breza 75—85. III. Staro hrastoA^O´ drvo, bor, smreka, jela, ariš, lipa, joka, topola, vrba 50—70. Fizikalna´ metoda ustanovljenja gorive snage .-... sastoji u tom, da se mjeri koliko A^ode naravno u posebnim spra= vama, možemo ugrijati za 1^´ C sa 1 kg drva. Onu množinu topline, koja je nužna, da se 1kg ili što je isto 1 litra vode ugrije za V C nazivamo kalorij o m. Zato mjerimo ogrevnu snagu drA^a (a isto i drugog gorivog materijala) u kalorijama. Pronašlo se, da 1 kg suhog drva ima oko 3000—4000 kalorija, t j . 1 kg drva može ugrijati oca. 3000—4000 litara vode za P C. Načini prodaje og revno g drveta. OgrCAmo se drvo prodaje ili na vagu ili na prostornu mjeru. Od prostornih ...... je kod nas najobičajnije prodavati drv^o na hvate. Jedan hvat je složaj cjepanica 1 meter dugih 2 metra u širinu i 2 metra u A^sinu složenih ili 4 metra u širinu i 1 metar u Ansimi. Prema tome je 1 h\"at drva isto što i 4 prostorna metra diA^a. 2 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 18 <-- 18 --> PDF |
276 Vrijednost drveta i ugljena za loženje. Kod tO´ga. slaganja nam prodavači slože cjepanice u 2 ...^ storna metra unakrst, a u 2 prostorna metra su cjepanace složene sve n jednom mjeru. Sve se cjepanice moraju slagati jedna uz drugu, da što manje praznog prostora bude među njima. Čim više prostora među njima, tim manje cjepanica ide u 1 hvat, a to je na štetu kupca, a za probit trgovcu. Razumije se, da ima u 1 prostornom metru, u kom su redovi cjepanica unakrst složeni manje cjepanica, nego u prostornom metru, gdje su cjepanice u jednom smjeru složene. U trgovini se sortira ogrevno drvo prema običaju ili usan^ čama u tri razreda, U I. i II. razr. spadaju cjepanice i polutke. Cjepanice i p o 1 u t ke I. razr. moraju biti potpuno zdrave i ravne, bez kvorga, jer se takove cjepanice mogu bolje slagati u prostorne mjere, te je u takovom hvatu nešto veća drvna masa, nego kod goriTOg drva II. ili III. vrsti Radi lagljeg i boljeg cijepa=^ uja smije biti popreko na svakoj cjepanici po 1—2 grane, koje moraju biti glatko odrezane, a ne smiju imati veći promjer od 5 cm. Cjepanice i polutke za L r. moraju biti nešto deblje nego one za II. r. t. j . cjepanice 10 cm ispod kore, a 16 cm u cijepu a polutke 18 cm kod tvrdih, dok kod mekanih vrsti drva umanjuju se ta mjera za sve dimenzije za 2 cm. Što su cjepanice deblje, to je u slo´zaju veća drvna masa. Naši seljaci to dobro znadu i to cesto iskorišćuju, pa kada izrađuju u šumi ogrevna deputatna drva za ..... zavode, cijepaju u šumi debele cjepanice, a ih ne voze direktno kamo spadaju, nego najprije u. svoje dvorište, tamo svaku, cjepanicu raskole na 2—3 cjepanice, a tim naprave od 1 postavnog metra krupnih cjepanica 114—1.> postavno^ metra sa tanjim cjepanicama, odvezu 1 meter ovih tanjih .....^ nica tamo kuda mora voziti, a njemu u dvorištu ostane suvišak. ^ € j e p a n i c e i o b 1 i c e V IL r. moraju hiti izrađene također IZ zdravog dreveta, no dozvoljava se, da ^/^o od cjelokupnog obja. ma smije biti natrula. Osim toga je dopušteno više glatko od^ rezanih grana. Dimenzije su, što se debljine i širine cijepa tiče nešto manje od onih L r. t. j . širina cijepa 12 cm, debljina ispod kore 9 cm a polutke U cm. Za mekane vrsti drva su sve ove di. menzije za 2 cm manje. Oblic e su okrugli komadi, izrađeni od tanjeg drva i arana. Na tanjem kraju ne smije ni promjer biti manji od 8 cm, a"smiie biti 1 nešto natrula drva. Vrlo grbavi komadi ne smiju se ni kod ove treće klase drva trgovati, jer priječe dobro sla^anje ovih onhca a prostorne mjere, ^ Drvna masa 11 jednom hvatu je kod drva L razreda najveća, nešto jc manja kod drva 11. r., a još manja kod drva [[I. r.´ Jedan hvat srednie suhoa bukovoL^ drva I r je težak ^^.) k<^ U. r. 2080 feg, a III. r. 1920 kg, a hvat zagrebačkih tn^ovca, Vdjc su cjepanice onako slabo slo/ene, jedva je težak i 2000/ci^. Jedan hvat bukovih drva rascjepan u podrumu stoji danas 1600 kruna |
| ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Vrijednost drvota i tigljeiia .. ložei^.Jc. ili 100 kg 80 krima, ili ! kg 80 filera. Prodavači na malo prodaju 5.. 100/ kupuju. Osim s drvom ložimo naše peći i sa kamenim ugljenom. Kameni ugalj potiče također od bilina> a nastao je vrlo laijanom rastvorbom drvnih ili inih biljnih tkanina, ako su te biline došle pod nepropusni ili teško propusni sloj zera,lje ili kamenja tako, da zrak nema pristupa. Kod mrkog drvenkastog u.^ljena t. zv. li|:^:= nita vidi se struktura drva još ..... jasno. U predjelima, gdje ima dosta treseta, loži se i s njim. l´reset se sastoji također od raznovrsnih nagomilanih bilinskih ostataka, koji su se počeli ..^ ugljenjivati. Uspoređujemo li gorive \Tednosti drva i kamenog uglja i dru^: gog gorivnog materjaia u kalorijama, dobijemo slijedeće brojeve: Drvo sa 20 % vode ..... . 2500—2800 kalorija Zračno suho drvo sa 10—15%. vode . . 3000—4000 «. Mlađi treset 2500—4000 « Stariji treset 3000—4800 « Lignit . 2500--4000 Trifaljski kameni ugljen 40(X)—4400 « Krajinski kameni ugljen 4800—5000 « Antracit 7500—8000 Koks 6500—7500 « Alkohol 7100 Petrolej 9600—11000 Iz ovih kaloričnih vrijednosti se lahko jednostavnim računom izračuna, koja količina ugljena odgovara jednakoj gorivo] vred^^ nosti 1 hvata drva, N. pr.: 1 hvat bukovih drva važe oko 2000 fcg. Vrednost toi^a hvata drva je 5,000.000 kalorija, t. j . 2500 X 2000 = 5 miljuna. .. j . 2500X2000 ^ 5 miljuna. Tima kalorijama odgovara 5,000.000 ~ 1250/cg trifaliskog ug^ Ijena ili okruglo 12*5 metri. Jedan hvat drva stoji u podrimiu 1600 ., 12 metri ugljena 1250 ., dakle je loženje ugljenom jeftinije nego sa drvom. Da ljudi radije kupuju skuplje drvo nego ugljen razlog je, da je sa dobrim, srdiim drvom vrlo ugodno i zdravo ložiti, jer drvo razvija najmanje plinova, zato ne daje neugodan vonj,^ a čisto je i ne daje prašine kao ugalj. Naravno, da siromašniji slo^ jevi mnogo računaju sa većom gorivom snagom, a manjom cije^ nom ugljena, pa kupuju jeftiniji ugljen, s kojim se također lože sve velike peći i parni kotlovi. 2* |