DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 1     <-- 1 -->        PDF

Br. 5. šumarski lisL God. 47.


ProL di\ Aleksandar IJ^ircnović:


Projekat zakona o šumama^ i njegova
šumarsko - politička osnovica.


V^ od.


Naše je ujedinjenje izbacilo na površinu i mnoga privredna
pitanja. Medu ovima je u prvoj vrsti i šuniarsko pitanje. Iako
šumsko gospodarstvo u nas po svojoj važnosti i po obimu dolazi
iza poljoprivrede, ipak je potreba donošenja novo g a
i jedinstven o fi a z a k o n a o š u m a m a daleko veća, nego
li je pitanje zakona za poljoprivredu.


Ovu važnost valja tražiti u nacijonalno^ekoncmskim osobit
nama šumskoga gospodarstva uopće a u našim šumarskim i naeijonalno^
ekonomskim prilikama napose.


Dok se poljoprivredno zakonarstvo ograničava na u.ski obim
poljoprivredne policije (poljsko redarstvo), dotle šumarsko zakonarstvo
obuhvata daleko veće pdračje (šumarska policija, eko=^
nomisanje šumiom, nadzor nad ekonomisanjem, uprava šuma,
kažnjavanje)^ Dok u poljoprivredi nema sa strane vlasti gotovo


.......^. zalivatanja u samo ekonomisanje posjednika, dotle je
kod šumskoga gospodarstva to zahvatanje jos i kako duboko.
Dok u poljoprivredi susrećemo isključivo jednostavnu indivi^dual^
nu posjedovnu formu (fizička lica), dotle u šumskom gospodarst^
vu prevladava savršenija kolektivna posjedovna form^a (......
lica). Problem poljoprivrede više je problem generacije, koja
danas živi, dok je šumsko gospodarstN"o problem, na kojemu su
interesovani i nizovi generacija, koje će tek doći.


Prošlo je doba kad je šuma bila samo sklonište u borbi protiv
narodnog neprijatelja, spremište oružja,- bogodano ispasište bez
kraja, nepresušno vrelo dobara: drveta. paše i kulturnoga tla..
Danas je njen zadatak posve drugi. Danas se šuma kao stup naše
ekonomske snage i čuvarica našeg općeg blagostanja, treba tii^^
kovom da održi živom i zajedničkom saradnjom države, sopstve^^
nika i stručnjaka.


Prirodno je dakle, da je pitanje, koje je nošeno ovako broj=
nim, jakim i dubokim motivima, moralo roditi i potrebu, da se


^ .-..... .....?! o 1]|.....". ..................... ...;.1 ........ .... lol.
....... 1922.


^ ... ......... ....: ,,Hoii ........ ...-... o ......", ....... 1911. (.... 205.


1




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 2     <-- 2 -->        PDF

260 Frujckat zakona o sumauia i njegova šumarsko^oiitička osnovica.


Što prije pristtipi izgradnji zakcna o sumama, koji bi uredio sva
ova važna pitanja.


Svakako služi na čast ministarsh"u šuma i rudnika, ako je
ono pokrenulo pitanje zakona o šumama zanoseći se rečenim
motivima. Potomstvo će sa blagodarnošću moći da pribilježi či:=
njenicu, da je zakon o šumama bio među prvima spremljen da
bude iznesen pred parlamenat no-ve države.


A i nama je želja, da tu činjenicu donošenja novoga zakona


o šumama ovdje istorijski utvrdimo i predamo^potomstvu. No
ujedno hoćemo da istaknemo, da je i Jugosl. Šum. Udruženje
potpuno i u pravi čas shvatilo- zamašaj ovoga pitanja te je sta^
vilo u službu svoje sile kao i sile svojih članova.
Ne smijemo da smetnemo- s uma, da je onim časom, kad je
pokrenuta saradnja našega udruženja u radu oko stvaranja za^^
kona o šumama, učinjeno tek ono, što nam je kao tradicija
O´Stalo O´d našili predaka.


Kadgod se u prošlosti našega šumarstva javila potreba, da
se donose novi zakon o šumama, svagda su prednici naše da^
našnje jake organizacije dizali svoj glas, da skrenu pažnju
državne vlasti na sve one momente, što ih valja uvažiti kod ...^
savan j a ovako zamašnog pitanja. Bilo je to u nekoliko^ navrata
za poslijednjih 50 godina. O tome radu živo nam svjedoči lite*
ratura, koja je tim povodom donošena u tadanjim organima
udruženja: »Šumarskom listu« u Zagrebu i „................."
u Beogradu, A svjedoče nam i brojni zaključci uprave tadanjih
organizacija, koji su se stvarali te predloži, koji su se donosili
u tome predmetu.^ ^


Kad dakle danas Jugoslo.^eIlsko Šumarsko Udruženje kao
cjelina bilo po svojim članovima zauzima gledište u pitanju za?
kona o šumama, ono vrši samo svoju tradicijsku dužno´St.


No ova je dužnost danas daleko veća i teža negO´ li je igda
prije bila. Nigda prije nas nisu preci naši dono-sili zakona o su*
mama za tako .^.... i prostranu otdžbinu kao´ mi danas, Nigda
nije ovaj zadatak u našoj prošlosti bio tako^ komplikovan, kao
što je danas. Nigda nije za taj po-sao´ trebao toliki broj radenika
kao danas.


Spoznaja važnosti samoga zakona o šumama, spo´znaja što
šire saradnje i koristi, što je otadžbina i narod očekuje od toga
zakona i od te saradnje — to su bili motivi, koji su pokretali naš
rad. Na toj osnovci ..1..^... smo se saradnje oko izgradnje ..^
voga^ zakona o šumama. Mi se dadoemo na posao svjesni, da-se
radeći na ovom predmetu nismo ni načas odaljivali od tih inte?


1 ,,Šumarski list", Zagreb. Godina / stranica: 1877/7, 110, 19?8/27, 1861/277,
291, 1882/238, 254-279, 1883/43 70, 1884/9- 13, 135-141, 152, 183 204, 1885/175179,
223, 330, 331, 1886/61-63. 22, 1887/352, 1891/395, 1900/522. 523.


´%,.1....... .......". ........ ...... / ........: 1909/40, 95, 164, 139, 291,
322, 367, 373, 1910/101-117, 165, 1911/34.




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Pi´ojck´.ii: /..... . ^.... . j lijc^uva iun"iarr,k();pijlilic!\;i M^ncvk´-.u 2bl


resa pa se zato nismo ni z-dcaVi stvarne i otvorene kritike, gdje--;
god jc to bilo od potrebe.


č)vo smo smatrali potrebnim da reknemo kao orijentaciju
svakome, kome dopane ruku ovaj naš projekar i obrazloženje.


Naše je udruženje budno pratilo razvoj pitaj a o d o=:
nošenju zakona o šumama. Chn je upravi Udruženja dc^šlo
do znanja, da ministarstvo izrađuje projckat toila zakona, ona
sa svoje sjedniee u Zagrebu (1. IV, 1922, sjednički zapisnik
tačka VIL) donosi zaključak, kojim predlaže ministarstvu šuma
i rudnika »da se ne pristupi izradi zakona, dok se na užoj anketi
ne slože stručnjaei u glavnim principima,«^ Na sjednici u Sara^
jevLi (20.—-23. \´\i. 1922, sjednički zapisnik tačka \\ ) snova se vraća
na ovo pitanje te predlaže šuma.rske i pravne stručnjake u ovom
pitanju/-^ Konačno udruženje prima poziv ministarstva (od 1. XII,
1922. broj 33.362) da prouči izrađeni projekat i da svoje pri^
mjedbe predloži do 20. XiL 1922. Međutim raspravlja anketa
stručnjaka u Beogradu pitanja zakona u razdoblju od 12. do 20.
Xli. 1922.


Kad je Jugoslovensko Šumarsko Udruženje po svojoj L sek:;
čiji rada proučilo nacrt zakona o šumama, što ga je izradilo mi:=
nistarstvo šuma i rudnika u Beogradu, steklo je uvjerenje, da u
nacrtu ima i dobrih i loših dijelova. Prirodno je bilo. da je iznijeti
svoje mišljenje o zakonu značilo tačno označiti, koji se dijelovi
smatraju dobrima, a koji lošima. Ko sad je nastalo pitanje, kako
da se tehnički provede iznošenje onih primjedaba, koje hi trc^
bale da sadrže konkretno gledište Udruženja naprama samom
nacrtu. Bilo je na prvi mah jasno, da je nelojalno ustvrditi, da
neka stvar nije dobra, a da se u isti čas ne kaže. zašto ona i u
čemu ona nije dobra, te kako bi ona morala izgledati da bude
uistinu dobra. Jednako je bilo jasno, da bi tehnički nemoguće
bilo u elaboratu, koji obasiže 39 glava, 394 člana a 131 stranu,
iznijeti sve primjedbe, ispravke, dopune i izmjene, kojima bi
se moglo potpuno označiti gledište udruženja. A iznijeti zasebno
same gole primjedbe ne bi bilo samo nepregledno i nepotpuno,
već i bez prave vrijednosti. Na taj bi se način sakupila .^....
hrpa detalja, koji ne bi bio medu se dovoljno, povezan. Iz tih se
ulomaka ne bi nikako^ dala stvoriti prava i potpuna slika zakona,
koji bi odgovarao gledištu Udruženja,


Sa svih ovih razloga odlučio je upravni odbor na predlog
svoje prve sekcije rada, da sve svoje primjedbe i predloge ..^
veže u cjelinu tako, da izradi nov nacrt zakona o šumama uz
valjano obrazloženje, te da ovoga predloži ministarstvu šuma i
rudnika. Ovo smO´ morali to prije učiniti, što je ministarstvo-u
citovanom riješenju tražilo od udruženja, da se donesu »pri=^
mjedbe, predloži i . i š i j e u j e.«


^ Spis J. ..Udruženja broj 127/1922. »Šumarski list«, god. 1922. str. 347,
2 Spis J. S. Udruženja broj 191/1922. »Šumarski list«, god. 1922. str.620.




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 4     <-- 4 -->        PDF

262 Projekat zako-na o šumama i njegov-a šum-arsko^politička oenovica.


Posve je dakle neispravno tvrđejije, što su ^. iznijeli neki


naši listovi, kao da je Jugoslovensko Šumarsko Udruženje prosto


»zabacilo projekat ministarstva bez ikakova pretresa«.^ Napro^


tiv mi smo zadržali sve dobre dijelove toga nacrta, kako će se


to mo-ći da vidi iz našega predloga i obrazloženja. Naravno da


smo neke dijelove nadopunili neke izmijenili a neke opet po?


&.^... preradili.


Prije nego udjemo u konkretni na-š predlog, iznijeti ćemo
neke općenite primjedbe o ministarskom nacrfcu zakona
0 šumama.


Pored svih nedo´Stataka, koje ćemo detaljno izložiti u na?
šemu obrazloženju, valja ipak priznati, da je ministarski nacrt
u mnogom dijelu posve dobar. ....´ već rekosmo, sve njegove
dobre strane pridržali smo i u našem predlogu, što se m^aže da
razbere iz upoređivanja ministarskog nacrta sa našim predlogom.
Suvišno bi dakle bilo, da ovdje ponavljamo sve te dobre strane.


No potrebno je, da upO´ZorimjO´ na ovome mjestu nai gene?
ralne nedostatke ministarskog nacrta u sadanjem njegovo-m
obliku.


1. Prvi i osnovni nedostatak ministarskog nacrta jest ne?
i s p . a V n a m e t 0 d i k a i n e z g 0´ d n a t e h n i k a . a d a.. Kako
razbiremo iz izvještaja delegata ministarstva šuma i rudnika na
anketi u Sarajevu,^ nije se uža komisija, koja je izrađivala nacrt,
mogla da ni u dvije sjednice (6, III. i 21, IIL 1922.) sporazumije
o osnovnim načelima. I tehniJca rada mijenjana je dva puta. Naj?
prije je (21. IIL 1922.) određeno- da osnovnih dvanaest dijelova
zakona razradi uži odbor a zatim (25. IV. 1922.) zaključeno, da
izrađivanje pojedinih dijelova preuzmu po dva člana komiisije.
Ovaj bi poslednji način tehnike rada biO´ vrlo^ dobar, sa:mo da
su prethodno utvrđena bila osnovna načela, da je obavljena is?
pravna podjela materije te da je komisiji dano više vremena.
Ovako´ je ona osnovna griješka .....1. za sobom još i neke
druge.


Drugi vrlo važni defekat nacrta je taj, da uzanj nema ni?
kakov a o-brazlo-ženja, iz kojega bi se mogle razabrati os?
novne misli, koje su rukovodile zakonodavca kod stvaranja za?
kona. Na taj je način napušten osnovni princip, poi kojemu se
Izrađuju projekti i .nacrti zakona uvijek zajedno, sa motivama.


Bez takovih je motiva ne samo nemoguće stvoriti sud o
valjanosti zakona, već je nemoguće zamisliti i tehnički provesti
raspravu ovako komplikovanoga zakona ui parlamentu, koji sa?
stoji isključivo^ od nestručnjaka. Samo uz pomoć obrazloženja, a
nikako na osnovu krutog slova zakona, moći će narodno pred?
stavništvo odnosno zakonodavni odbor, uzimajući u pretres ovo
pitanje, da dokuči i obuhvati onu važnost veze interesa države i


´ >^-Trvatski drvotržnc«, Zagreb 1922. broj 548 str. 2.
^ ^^Sumurski list<´ ´|<>^l^r^ii ^^^22. str. (>19—620.




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Projckat zakona o šumama i ...^^..^. šumarsko^olitićka osnovica. 263


Šume na jednoj sa ostalim nacionalno ekonomskim pitanjima na
drugoj strani-


No pored tehničke nemogućno-sti raspravljanja zakonskoga
projekta bez motiva, rezultuje odavle još i izvjesna teškoća ...^
A^ođenja takovog zakona u praksi, kad on stane na snagu.


Poznato je, da je baš obrazloženje zakona važno pomagalo
kod tumačenja i primjene njegove na praksu, Jer se iz zakonskih
motiva vrlo često može da razbere intencija zakonoda\^ca, koja
se ne da uvjek zbiti u kratke zakonske članove.


3. Zakon je neo´Sporno svojim opsegom prevelik. Nije
on prevelik zato, štO´ je nastojao da obtihvati sva područja ..
marske zakonodavne djelatnosti, već zato, što- se on u nekim
pitanjima suviše upušta u detalj, koji je stvar pravilnika i ure^
daba, što- ih treba da razrađuje egzekutiva a ne legislativa.
Naročito se preživilo gledište, da se kodifikuju gospodarsko^
tehničke, detaljne administrativne i stručne mjere, koje su stvar
stručnoga znanja i provođenja zakona. O tom ćemo opširnije
govoriti u samom obrazloženju.


4. U nacrt su ušla i neka pitanja, koja prema našem svatanju
i prema prirodi same st.^ari unj ne spadaju. Ovakovo´ je glaA^a
.^., gradnja željeznica, ...^....., splavljanje, glava VIIL o stru^
garama (pilanama). To sui isključivo* stvari gradjevno policijske i
obrtno^policijske, a ne šumarsko^olicijske vlasti. U tim je pita?
njima neki posjednik šume samo stranka, koja može biti interes
sovana na pitanju provenijencije šumskih produkata te na pita^:
njima vodnoga prava´i građevno-^olicijskih propisa
Ne spada u zakon o šumama niti pitanje šumskih radenika
(Glava XVI,). To je danas široko šaci jalno pitanje, koje obuhv^ata
sve privredne grane te kao takovo ne može da bude predmetom
kodifikacije propisa samo jedne priA^redne grane.


Ne spada u nacrt zakona o šumama niti pitanje činovničko
(glava XXXIL), jer se ono mora rješaA^ati zajedno sa cijelim či=
novničkim pitanjem. Zato govore iskustva, koja smo- stekli STag^^
da, kadgod je pitanje šumarskih .1....1.. tretirano zasebno.


Konačno bez efekta je ako u zakon o šumama uđu takovi
propisi, koji po svojoj prirodi spadaju u drugi resor (popust ....^
za čL 36., prosvećivanje čl. 142). Oni treba da uđu u odnosne
zakone.


5. Nacrtu manjka jedinstvenost i cjeloA^tost,
te i s p r a .^ n O´ g r u p i s an je ipodjela materije.
Po´Sve je prirodno, da se od prve redakcije zakona ne može
očekivati dotjeranost u tome smjeru. Tu nastaje baš dužnost onih,
koji sarađuju na donošenju zakona dakle i našega udruženja —
da ispoinognu donošenje jedinstA^ene i cjelovite obrade te is?
pravnu podjelu materije.


Necjelovitost mora da izbija napose onda, kad za izradi?
vanje ovako A^elikoga zakona stoji na raspoloženje kratko raz?




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 6     <-- 6 -->        PDF

264 Projekut zakona o šumuma i njegova šumucsko-političk-a osnovica.


dobije, koje sili na angažovanje većega broja saraclnika, kako
je to očito bilo kod ministarskogu nacista. Tek postepenoim redakcijom
može da se dotjera ova nejedinstvenost te zakon izgradi
u potpim-u cijelost Ova nejedinstveno-st ukazuje se još razum^
Ijivijom, oko se uoči, da svaki zakon o šumama sadržava u glav=
... dvije skupine elementa: stručno^šumarske i stručno:=pravne,
koje treba razraditi po stručnjacima obiju skupina te ih dovesti
u sklad.


Naročito se opaža:
a) Da pojedina poglavja nacrta nisu razrađena jednakom
širinom odnosno da stepen širine u obradi ne odgovara uvijek
važnosti pitanja,
b) I logično i stvarno nepotpuno i neispravno udešena je pb:=
djela gradje. U I. dijelu izmiješane su opće odredbe (glava L) sa
šumarsko^policijskima (II. HL XVIIL ilV.), sa ekonom^skima (IV.
VIL X. XL XIL XI1L XIV.) sa šumarska (agrarno) političkima
(XV1L XIX. XX.) sa administrativnima (V. VI. XVO socijalno^
političkima (XVL) građevno (obrtno) policijskima (XVIIL). U


II. djelu izmiješane su ekonomske odredbe sa šumarskO´=^politič==
kima u IIL administrativne sa kaznenima.


c) Neke se stvari ponavljaju bez potrebe.


d) Neke stvari stoje u direktnom nrotuslovju (nužna odbra^


na ČI. 133 i ČL 367).


Kako se iz ovih načelnih prigovora vidi, osnovni je defekat u
tome, što je metodika/ kojom je ministarstvo izrađivalo svoj
nacrt, neispravna, a tehnika rada nedostatna. Umjesto deduktiv=^
noga puta t. j . silazeći od utvrđenih o-snovnih misli do konkret^
nih zakonskih ustanova, ministarstvo je odabralo obrnuti induk:^
tivni put, polazeći od konkretnih mjera, koje treba kodifikovatL
No i kod toga je napo puta zastalov jer uz nacrt nije izrađeno
nikakovo obrazloženje. A zakonski nacrti bez obrazloženja nisu
nikad potptmi.


Naprotiv smo izrađujući naš predlog odsbrali put
deduktivni za koga držimo, da je metodički ispravniji. To će reći
mi smo, korakajući iz širega u uže, postupali ovako:


L Prije svega uglavili smo osnovne principe, na kojima treba,
da počiva zakon.
2.Na osnovu toga utvrdili smo glavne hrpe materije


3. Zatim smo izradili oko´Snicu zakona (na sjednici I, sekcije
u Zagrebu), te ovu proširili (na sjednici upravnoga odbora u ..^
riboru).
4. Zatim smo nai osnovni te proširene okosnice detaljno raz^
radili osnovne misli, upo-ređujući pri tome ministarski nacrt sa
našim predlogom.
5. Konačno smo redigovali sam tekst zakona.
Da prikažemo postanak našega predloga, treba da´´ovdje
prođemo još jednoć sve one faze, koje smo netom snomenulL




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Projekut /ukomi o šumama i njegova suimtrsko-politička (....^... 265


Osnovnu načela. Tlo, na kojemu stoje šume —´ bez
ikakova obzira na današnjeg njegovo´g sopstvenika ili posjednika
tih šuma — opće je dobro´ sviju generacija sadašnjice i buduća
nosti. Sa tlom. valja postupati tako, da od toga bude jednaka i
trajna korist svima generacijama. Tlo će se održati u trajnoj vri=
jednosti, ako se trajno^ održi njegova produkcijona snaga. Na
2z\ijesnim tlima (apsolutno šumsko tlo) može taj zadatak trajno
da izvrši samo šuma.


Kod šuma, koje su svojina javnopravnih lica, i jedan diO´ drv:^
ne mase (nepotrošivi drvni kapital, normalna drvna zaliha) za?
jedničko je dobro sviju generacija. I s njom se mora postupati
tako, da od toga bude jednaka i trajna korist svima generacijama.


Svojina je nepovrediva, no nitko ne smije postupati tako da
upotreba bude na štetu cijeline (ustav cl. 37.).


Šumsko gospodarstvo´ i poljoprivreda dva su Jednako vri?
jedna faktora našega života, koji se mo-raju mcđuse ispomagati
Ne smije se favorizovati jedan na štetu drugoga.


Konačni cilj svih agrarno^olitičkih mjera jest dizanje inte^
niziteta produkcije tla, a u cilju dizanja općega blagostanja.
Budući da smo- mi eksportna zemlja, potrebno je da šumar?
ska proizvodnja podupire trgovinu i industriju.


Grupacija . Ako obuhvatimo jednim pogledom svu ma?
teriju, koja ulazi u zakone O´ šumama, onda već na prvi mah udara
u O´či, da se ona može grupisati u ove zasebne cijelo vite grupe:
šumarska policija (čuva javne interese, ograničava i služi se pri?
silnim mjerama), ekonomisanje (služi privatnim interesima sopst?
venika, sloboda raspolaganja no kod izvjesnih kategorija traži
nadzor nad tim raspolaganjem), šumarska (agrarna) potitika (slu?
ži interesu javnom i privatnom, no država ne poprima prisilnih
mjera, već samo unapređuje i potiče), uprava i kažnjaA^anje
(svaka od posljednih dviju grupa veže se o prve dvije).


Da te grupa zaista Čine zasebne cijeline, najbolje se razbire
iz činjenice, da se one kao takove nalaze u brojnim zakonima o
šumama, te da se donose često puta za te grupe posebni zakoni.


Dispozicija (podjela) građe nadaje se sama po
sebi, a na osnovu gornje grupacije. Osnovne su grupe pridržane te
iz njih u našem predlogu sačinjeni zasebni dijelovi (II. do uklju^
čivo IV.). Njima je sprijeda dodan dio prvi, u kojemu su obra^
đeni osnovni pojmovi (pojam Šume i kategorisanje šuma prema
sopst.^enosti). Straga je priključen dio o prelaznim naređenima,
kojega obično na tome mjestu sadrže i mnogi drugi zakoni..


Ta osnovna dispozicija razrađena je detaljno ovako:


I. D i o, O p ć a nare đ e n j a:
Pojam šume
Podjela prema sopstvenosti




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 8     <-- 8 -->        PDF

266 Projekat zakona a sumarnu i njegova šumarsko^politička osnovica.


II. Dio. Šumar sko^p olici j ska naređenja:
1. Glava: Krčenje
Pustošenje
Pošumljen je ^
Zaštitne šume i zabrane
2.
Glava: Zaštita od vjetra
Zaštita od insekata i zaraznih bolesti
Paša i žirovina
Šumski požar
III Dio. Š u m a r s k o^p r i .^ r e d n a . a r e đ e n j a:


1. Glava: Opće odredbe -2;
Glava: Posebne odredbe
.
.. A) Za državne šume
B) Za šume .........^.., javnopravnih i pri.^atnih
lica
C) Za šume opterećene servitutama
D) Za šume fizičkih lica.


3. Glava: Iznošenje šumskih produkata
4. Glava: Pašnjaci (ispasišta)
IV, Dio. Unapređivanje kulture tla š u m ar=
s t V a u O´p ć e:


1. 01..^.. Kras, goljeti, živi pijesak, bujice
2; Glava. Dioba šuma
Šumske zadruge
3. Šumarska nastava i prosvjeta
4. Šumski fond
V. Dio. Š u m s k a u p r a Va:
1, GlaA^a. Opće odredbe


2. Glava.. Posebne odredbe
.^1. Dio. Š u m a r s k o^p o 1 i c i j s k i p r e s t u p c i i p r e^^
k r š a j i:


L Glava, Opće odredbe


2. Glava. Posebne odredbe
3. Glava. Nadležno´St i postupak ;
VIL Dio. P .´ e 1 a z n a nare đ e n j a.


Ova je okosnica proširena razrađivanjem pojedinih dijelova,
te su opširno razrađene O´Snovne misli, no tako, da tim bude




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Projekut zukiMia o šumama i njegova yumar,sk()^oIitičku osnovica. 267


ujedno sA^etljen i ministarski nacrt. Na .^.....! tih misli konačno
je redigOA^an tekst nacrta.
Težište našega rada jest u obrazloženju a ne u zakonskom
tekstu.


Obzirom na tehniku rada treba istaći ovo: Kao štO´ bi neis=^
pravno^ bilo izrađi\"anje zakona o šumama ....^... prepustiti
pravnicima, a bez saradnje šumarskih stručnjaka, bilo- bi jednako
neispravno- izAn-šiti izrađivanje samoga zakona po šumarskim
stručnjacima a bez saradnje pravnika. Zato niti ovaj naš predlog
ne smatramo sa naše strane dotjeranim u .....1.. smislu, jer
on prije konačne redakcije treba da prođe još i ruke pravnika,
specijalista za šumarsko zakonodavstvo.


OA^´dje treba napose istaći još teškoće, na koje naila=^
z i m Oi kod izrađivanja zakona O´ šumama, i mom.ente, na koje se
kod toga valja osvrnuti. Samo na taj način, t. j . ako uočimO´ te
teškoće i momente, ´moći ćemo´ da ispravno proisudimo način i
rad, kojim se kod stvaranja ovako\^og zakona mogu da savladaju
sve prepreke, što stoje na piitu.


1, Zakon o šumama po svojoj je prirodi takav, da se on ne
može da izrađuje samostalno to će reći bez ika^
kova obzira na O´stale državne zakone. Naproth^ je
potreba toga osvrtanja vrlo" jaka, jer se zakon o šumama bilo
direktno bilo indirektno- vezuje o brojne druge zakone. Lako je
tu vezu održati, ako je odnosni zakon već stvoren, pa je veza
evidentna. Daleko je to teže ondje, gdje se radi o zakonima, koji
će se tek stvariti. Kako je zakon o šumama preliminovan među
prvima, koji će se iznositi pred parlamenat, razumljlA^o je, da je
teškoća u tome, da se već kod njegovog donošenja uzme pri;^
mjerena obzira i održi veza sa zakonima, koji će se tek donositi
iza njega.


Od zakona, s kojima zakon o šumama stoji u vezi, valja ..^
ročito uzeti u obzir ove:


Ustav (pretres (cl. U), štete učinjene po državnim organima
(čl. 18), zaštita radnika (čl. 23), o-bezbeđenje radnika (čl. 31),
svojina (čl. 37), eksproprijacija velikog posjeda, zaštitne šume,
zemljoradnici (čl 41), servituti (čl 42), otuđivanje državnih do^
bara (čl. 117).


Zakon o opštoj upravi (nadležnost (čl 1), držaAme domene
(čl 1), saslušanje oblasnih odbora u stvarima policijske prirode
(čl 12).


Zakon o oblasnoj i sreskoj samoupravi (građevinski propisi,
stočarstvo, šumarstvo (čl 2),
Kazneni zakon (maloljetnost, nužna odbrana, uzimanje stva:=
ri ispod zabrane, brisanje znakova, krađa).


Građanski zakon (posjed, vlasnost, servituti).


Zakon o eksproprijaciji uopće, a velikoga posjeda napose.


Zakon o komasacijama (arondacija, enklave, izolovane ..^
vršine itd.)




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 10     <-- 10 -->        PDF

26S Prujekat zakona o šumama i njegova šumarsko^politička o^snovica.


Zakon o porezu (porez za novo pošumljetie površine, za za==
štitne šume, otpis kod elementarnih šteta itd.)-
Zakon 0 osiguranju radnika (uposlenih kod iskorištavanja
šuma).


Zakon školski i univerzitetski (šumarstvo u naučnim osno?
viraa osnovnih i učiteljskih škola, šumarske stručne škole, fakui?
tetska nastava, zavod za pokuse itd.)-


Zakon o činovnicima.
Zakon o lo\ai i ribolovu.
Zakon o čuvanju prirodnih spomenika (zaštitne šume, ču^


vanje pojedinih stabala), zaštiti ptica (tamanjenje insekata).
Zakon o carinama.
Zakon o vodnom pravu i vodnim građevinama (plavljenje,


splavljanje).
I (žicare, željeznice, prodiranje indu?
Zakon o- građevinama ! strijskih preduzeća u blizini šume,


J opasnost od požara i dima).
Zakon o obrtima.
Zakon o stočarstvu (zajednička paša, uređenje pašnjaka).
Zakon o otkupu servituta (goispodarenje šumama otereće?


nima servitutama).
Zakon o zaštiti planina (planinska paša, egzistencija planin^
sko.ga stočara).
Zakon o kolonizaciji (raseljavanje kraških stanovnika i mo?´
gućnost pošmnljenja krasa).


2. Zakon o šumama treba da uspešno riješi problem
unifikacije do^sadanjih zakona. Ovi iako- nisu
brojni — radi se u glavnome o tri zakona, onome od 3. XII. 1852,
1879 : XXXL, i 31. III. 1891, — ipak je svaki od njih niknuo pod
posebnim prilikama, te u velikim razmacima vremena, koji čini
gotovo pola vijeka. Dapače od vremena postanja najstarijega za?
.... do danas preteklo je malo ne tri četvrtine stoljeća. Teškoća
unifikacije uvećai^a se još raznolikošću posjedovnih odnosa. Dok
u Sloveniji pre\dadava privatni mali šumski po^sjed imamo u Sr=^
biji pO´sla pretežno sa državnim i općinskim šumama. Dok u
Bosni imamo- državne i privatne šume opterećene servitutima,
dotle u Hrvatskoj imamo i državne općinske šume i veliki šum?
ski posjed.
Baš iz tih momenata lako je razabrati, da zakon ne može
biti opširan, već naprodv razmjerno kratak, da uzmo-gna obu?
hvatiti unifikacijom sve ove prilike i momente.


3. Već unaprijed moramo biti svjesni, da neće biti moguće,
da tom unifikacijom zako^na obuhvat i´m o čitav
kompleks šumarskih pitanja. Ne ćerno dakle moći
^^^bići potrebu donošenja specijalnih šumarskih zakona.


ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Prujekai; zakona o ...... i iijt-f^cva .sumarsko^politićka osnovica. 26*>


Ovamo spada na prvom mjestu zakon o ]X").sumljcnjii krša,
L^oiijeti i /ivo^a pijeska. Posve je krivo posmatrati ..´. pitanja
samo kao šumarska. Naprotiv ta su pitanja v isti čas nacijon^jlno^
ekonomska, socijalno^^politička i šumarsko^j^oJitičku. To su pi=^
tanja, na kojima su u prvom redu intcresovana ona samoupravna
tijela, na području kojega takovo tJo leži. Ispravno je te u duhu
deniokratske države da se predstavništvima interesovanoi^a sa?
moupravnoga tijela orno.^ući da saraduju kod rijesavaa:ija tako
velikih pitanja, ´i^e su težnje uostalom zadobile svoje konkretne
forme u zakonu o oblasnoj i sreskoj samoupravi.


Specijalni zakon bit će nadalje od potrebe za uređivanje
biijica, za lov i ribolov te za detaljnu (n\L!anizaciju uprave šuma.


4. Š t 0 d e m (.) k r a t s k i j a j e n e k a država, t o^ teži
j e u n j o j p o 1 o ž a j š u m a r s t v a i šumarsko g z a k o n
a r s t v a. Uporedo sa demokratizovanjeni države ne napreduje
jednako i opće razumijevanje šumarsko-privrednih pitanja, pa je
vrlo teško izmiriti ove dvije težnje. Demokratizovanje ide za ...^
širivanjem sloboda sadašnje generacije, a šumsko gospodarstvo
sadašnjice redovno neće da zna za žrtve, od kojih će in^iati ..^
risti buduće generacije. Odatle i otiaj poznati karakteristični ..^
jav, da je zakon o šumama naš najnepopularniji zakon.
Budući da smo mi demokratska država, možemo s pravom
očekivati i borbu protiv zakona o šumama u parlamentu. Mi, koji
kao štimari stojimo na braniku interesa ne samo sadanjih već i
budućih generacija, moramo biti svjesni toga svoga zadataka.
Treba već u ovo-m času, kad se sprema zakon o šumama, da što
jače naglasimo ovu opreku, te da se pobrinemo, da u zakon o
šumama zaista uđu takove ustanove-, koje su kadre da zaštite
interese budućih pokoljenja. (Prihodna potrajnost.)


Naprotiv moranio priznati, da danas, gdje su težnje za ...^
širivanjem samouprava tako^ velike, neće biti moguće isključiti
učestvovanje sa-moupravnih tijela kod rješavanja pitanja, na kojima
su ova direktno interesovana (krčenje, zaštitne šume i za^
brane) iako će stručna strana pitanja ostati posvema u našim
rukama.


5. Za ik on ne smije daprelazi okvira, što ga je
utvrdil a nauka . Mogućnost prelaženja oA^oga okvira postoji
samo kod zaštitnih šuma (klimatski obziri, .´jetar), pa nije teško
ispravno riješiti to pitanje. Detaljnije ćemo o tome govoriti kod
članova o zaštitnim šumama i vjetru.
6. Z a k o n t r e b a d a p 0 .^ u č e i s p r a .´´ n u g r a n i c u i z ?
među materije, koju treba kodifikovati a koju
treba p o s,;V e m a prepustiti e g z e k u t i v i- "Krivo bi bilo
očekivati uspjeha od uvrštavanja zakonskih propisa za ono, sto
se ne može da poluči drugim načinom.
Poznato je na primer da u nekim krajevima naš zemljoradnik
troši daleko veće količine ogrijevnog drveta, nego li je to ..^




ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 12     <-- 12 -->        PDF

270 Projckat zakona o šuman-ui i njegova šuraat&ko^politička osnovica.


trebna Razlog tome leži 1. u trošenju sirovoga drveta, 2. u upo^
trebi otvorenih ognjišta, 3. u neiskorištavanju manje vrijednih
sortimenata i otpadaka. Prvi se nedostatak može oidstraniti ..^
zumnom administracijom (pravovremena doznaka), druigi: ...^
svjetom i građevnom pohcijom a treći valjanom administracijom
i pros.´jetom. Čemu dakle unositi propise o tome u zakon.


7. Konačno ne valja zaboraviti, da je pred forumom
Evrope zakon o š u m a m a ogledalo naše k u.^
ture i ekonomske snage, mjerilo k on soli do v .^
nostinaše države a i vidan izrazaj naše stručne
spreme . Dakle i mi kao stručnjaci pojedinci i naše udruženje
kao zbroj svih naših stručnih snaga, interesoA^ano je na tome, da
zakonom o šumama ne budu samo potpuno^ i trajno zaštićeni in?
teresi naše otadžbine, osigurani interesi šumarskoga goispodar^^
=5tva, već uscuvan glas naše struke.


Konačno primjećujemo´ da u pitanja terminologije i
narječj a nismo ulazili, jer ih smatramo formalnima. No- ..^
glašavamo, da smo ^pridržali termin »Zakon o šumama«, koji je
daleko bolji nego »Šumski zakon«^ . ´


^ Riječ »šumski zakon« nikako nije´ u duhu našega jezika. To je slijepi
prevod njemačkog izraza »Forstgesetz«, pri čemu je ostala previđena razlika
između »Borst« i »Wald«. Pridje.^ »šum^ski« vezan je a pojam šume kao loka^
iiteta te o ono, što spada šumi kao dijelu prirode bez ikakova obzira na onu
saradnju čovjeka, koja nosi ime šumarstvo; »Šum. s k i« je cvijet, koji u šumi
raste, »šumska « je škola, koja je (po ministarstvu naro-dnoga zdravlja) ..^
davno podignuta u nekoj šumi, koja sa »šumarskom « školom nema ništa
zajednička, »šumsk i zakon«, »šumsk a politika» upravo su takove jezične
i logične nemogućnosti kao n. pr. — »vinski zakon« i »vinska po-litika«!