DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 1 <-- 1 --> PDF |
Br. 5. šumarski lisL God. 47. ProL di\ Aleksandar IJ^ircnović: Projekat zakona o šumama^ i njegova šumarsko - politička osnovica. V^ od. Naše je ujedinjenje izbacilo na površinu i mnoga privredna pitanja. Medu ovima je u prvoj vrsti i šuniarsko pitanje. Iako šumsko gospodarstvo u nas po svojoj važnosti i po obimu dolazi iza poljoprivrede, ipak je potreba donošenja novo g a i jedinstven o fi a z a k o n a o š u m a m a daleko veća, nego li je pitanje zakona za poljoprivredu. Ovu važnost valja tražiti u nacijonalno^ekoncmskim osobit nama šumskoga gospodarstva uopće a u našim šumarskim i naeijonalno^ ekonomskim prilikama napose. Dok se poljoprivredno zakonarstvo ograničava na u.ski obim poljoprivredne policije (poljsko redarstvo), dotle šumarsko zakonarstvo obuhvata daleko veće pdračje (šumarska policija, eko=^ nomisanje šumiom, nadzor nad ekonomisanjem, uprava šuma, kažnjavanje)^ Dok u poljoprivredi nema sa strane vlasti gotovo .......^. zalivatanja u samo ekonomisanje posjednika, dotle je kod šumskoga gospodarstva to zahvatanje jos i kako duboko. Dok u poljoprivredi susrećemo isključivo jednostavnu indivi^dual^ nu posjedovnu formu (fizička lica), dotle u šumskom gospodarst^ vu prevladava savršenija kolektivna posjedovna form^a (...... lica). Problem poljoprivrede više je problem generacije, koja danas živi, dok je šumsko gospodarstN"o problem, na kojemu su interesovani i nizovi generacija, koje će tek doći. Prošlo je doba kad je šuma bila samo sklonište u borbi protiv narodnog neprijatelja, spremište oružja,- bogodano ispasište bez kraja, nepresušno vrelo dobara: drveta. paše i kulturnoga tla.. Danas je njen zadatak posve drugi. Danas se šuma kao stup naše ekonomske snage i čuvarica našeg općeg blagostanja, treba tii^^ kovom da održi živom i zajedničkom saradnjom države, sopstve^^ nika i stručnjaka. Prirodno je dakle, da je pitanje, koje je nošeno ovako broj= nim, jakim i dubokim motivima, moralo roditi i potrebu, da se ^ .-..... .....?! o 1]|.....". ..................... ...;.1 ........ .... lol. ....... 1922. ^ ... ......... ....: ,,Hoii ........ ...-... o ......", ....... 1911. (.... 205. 1 |
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 2 <-- 2 --> PDF |
260 Frujckat zakona o sumauia i njegova šumarsko^oiitička osnovica. Što prije pristtipi izgradnji zakcna o sumama, koji bi uredio sva ova važna pitanja. Svakako služi na čast ministarsh"u šuma i rudnika, ako je ono pokrenulo pitanje zakona o šumama zanoseći se rečenim motivima. Potomstvo će sa blagodarnošću moći da pribilježi či:= njenicu, da je zakon o šumama bio među prvima spremljen da bude iznesen pred parlamenat no-ve države. A i nama je želja, da tu činjenicu donošenja novoga zakona o šumama ovdje istorijski utvrdimo i predamo^potomstvu. No ujedno hoćemo da istaknemo, da je i Jugosl. Šum. Udruženje potpuno i u pravi čas shvatilo- zamašaj ovoga pitanja te je sta^ vilo u službu svoje sile kao i sile svojih članova. Ne smijemo da smetnemo- s uma, da je onim časom, kad je pokrenuta saradnja našega udruženja u radu oko stvaranja za^^ kona o šumama, učinjeno tek ono, što nam je kao tradicija O´Stalo O´d našili predaka. Kadgod se u prošlosti našega šumarstva javila potreba, da se donose novi zakon o šumama, svagda su prednici naše da^ našnje jake organizacije dizali svoj glas, da skrenu pažnju državne vlasti na sve one momente, što ih valja uvažiti kod ...^ savan j a ovako zamašnog pitanja. Bilo je to u nekoliko^ navrata za poslijednjih 50 godina. O tome radu živo nam svjedoči lite* ratura, koja je tim povodom donošena u tadanjim organima udruženja: »Šumarskom listu« u Zagrebu i „................." u Beogradu, A svjedoče nam i brojni zaključci uprave tadanjih organizacija, koji su se stvarali te predloži, koji su se donosili u tome predmetu.^ ^ Kad dakle danas Jugoslo.^eIlsko Šumarsko Udruženje kao cjelina bilo po svojim članovima zauzima gledište u pitanju za? kona o šumama, ono vrši samo svoju tradicijsku dužno´St. No ova je dužnost danas daleko veća i teža negO´ li je igda prije bila. Nigda prije nas nisu preci naši dono-sili zakona o su* mama za tako .^.... i prostranu otdžbinu kao´ mi danas, Nigda nije ovaj zadatak u našoj prošlosti bio tako^ komplikovan, kao što je danas. Nigda nije za taj po-sao´ trebao toliki broj radenika kao danas. Spoznaja važnosti samoga zakona o šumama, spo´znaja što šire saradnje i koristi, što je otadžbina i narod očekuje od toga zakona i od te saradnje — to su bili motivi, koji su pokretali naš rad. Na toj osnovci ..1..^... smo se saradnje oko izgradnje ..^ voga^ zakona o šumama. Mi se dadoemo na posao svjesni, da-se radeći na ovom predmetu nismo ni načas odaljivali od tih inte? 1 ,,Šumarski list", Zagreb. Godina / stranica: 1877/7, 110, 19?8/27, 1861/277, 291, 1882/238, 254-279, 1883/43 70, 1884/9- 13, 135-141, 152, 183 204, 1885/175179, 223, 330, 331, 1886/61-63. 22, 1887/352, 1891/395, 1900/522. 523. ´%,.1....... .......". ........ ...... / ........: 1909/40, 95, 164, 139, 291, 322, 367, 373, 1910/101-117, 165, 1911/34. |
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Pi´ojck´.ii: /..... . ^.... . j lijc^uva iun"iarr,k();pijlilic!\;i M^ncvk´-.u 2bl resa pa se zato nismo ni z-dcaVi stvarne i otvorene kritike, gdje--; god jc to bilo od potrebe. č)vo smo smatrali potrebnim da reknemo kao orijentaciju svakome, kome dopane ruku ovaj naš projekar i obrazloženje. Naše je udruženje budno pratilo razvoj pitaj a o d o=: nošenju zakona o šumama. Chn je upravi Udruženja dc^šlo do znanja, da ministarstvo izrađuje projckat toila zakona, ona sa svoje sjedniee u Zagrebu (1. IV, 1922, sjednički zapisnik tačka VIL) donosi zaključak, kojim predlaže ministarstvu šuma i rudnika »da se ne pristupi izradi zakona, dok se na užoj anketi ne slože stručnjaei u glavnim principima,«^ Na sjednici u Sara^ jevLi (20.—-23. \´\i. 1922, sjednički zapisnik tačka \\ ) snova se vraća na ovo pitanje te predlaže šuma.rske i pravne stručnjake u ovom pitanju/-^ Konačno udruženje prima poziv ministarstva (od 1. XII, 1922. broj 33.362) da prouči izrađeni projekat i da svoje pri^ mjedbe predloži do 20. XiL 1922. Međutim raspravlja anketa stručnjaka u Beogradu pitanja zakona u razdoblju od 12. do 20. Xli. 1922. Kad je Jugoslovensko Šumarsko Udruženje po svojoj L sek:; čiji rada proučilo nacrt zakona o šumama, što ga je izradilo mi:= nistarstvo šuma i rudnika u Beogradu, steklo je uvjerenje, da u nacrtu ima i dobrih i loših dijelova. Prirodno je bilo. da je iznijeti svoje mišljenje o zakonu značilo tačno označiti, koji se dijelovi smatraju dobrima, a koji lošima. Ko sad je nastalo pitanje, kako da se tehnički provede iznošenje onih primjedaba, koje hi trc^ bale da sadrže konkretno gledište Udruženja naprama samom nacrtu. Bilo je na prvi mah jasno, da je nelojalno ustvrditi, da neka stvar nije dobra, a da se u isti čas ne kaže. zašto ona i u čemu ona nije dobra, te kako bi ona morala izgledati da bude uistinu dobra. Jednako je bilo jasno, da bi tehnički nemoguće bilo u elaboratu, koji obasiže 39 glava, 394 člana a 131 stranu, iznijeti sve primjedbe, ispravke, dopune i izmjene, kojima bi se moglo potpuno označiti gledište udruženja. A iznijeti zasebno same gole primjedbe ne bi bilo samo nepregledno i nepotpuno, već i bez prave vrijednosti. Na taj bi se način sakupila .^.... hrpa detalja, koji ne bi bio medu se dovoljno, povezan. Iz tih se ulomaka ne bi nikako^ dala stvoriti prava i potpuna slika zakona, koji bi odgovarao gledištu Udruženja, Sa svih ovih razloga odlučio je upravni odbor na predlog svoje prve sekcije rada, da sve svoje primjedbe i predloge ..^ veže u cjelinu tako, da izradi nov nacrt zakona o šumama uz valjano obrazloženje, te da ovoga predloži ministarstvu šuma i rudnika. Ovo smO´ morali to prije učiniti, što je ministarstvo-u citovanom riješenju tražilo od udruženja, da se donesu »pri=^ mjedbe, predloži i . i š i j e u j e.« ^ Spis J. ..Udruženja broj 127/1922. »Šumarski list«, god. 1922. str. 347, 2 Spis J. S. Udruženja broj 191/1922. »Šumarski list«, god. 1922. str.620. |
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 4 <-- 4 --> PDF |
262 Projekat zako-na o šumama i njegov-a šum-arsko^politička oenovica. Posve je dakle neispravno tvrđejije, što su ^. iznijeli neki naši listovi, kao da je Jugoslovensko Šumarsko Udruženje prosto »zabacilo projekat ministarstva bez ikakova pretresa«.^ Napro^ tiv mi smo zadržali sve dobre dijelove toga nacrta, kako će se to mo-ći da vidi iz našega predloga i obrazloženja. Naravno da smo neke dijelove nadopunili neke izmijenili a neke opet po? &.^... preradili. Prije nego udjemo u konkretni na-š predlog, iznijeti ćemo neke općenite primjedbe o ministarskom nacrfcu zakona 0 šumama. Pored svih nedo´Stataka, koje ćemo detaljno izložiti u na? šemu obrazloženju, valja ipak priznati, da je ministarski nacrt u mnogom dijelu posve dobar. ....´ već rekosmo, sve njegove dobre strane pridržali smo i u našem predlogu, što se m^aže da razbere iz upoređivanja ministarskog nacrta sa našim predlogom. Suvišno bi dakle bilo, da ovdje ponavljamo sve te dobre strane. No potrebno je, da upO´ZorimjO´ na ovome mjestu nai gene? ralne nedostatke ministarskog nacrta u sadanjem njegovo-m obliku. 1. Prvi i osnovni nedostatak ministarskog nacrta jest ne? i s p . a V n a m e t 0 d i k a i n e z g 0´ d n a t e h n i k a . a d a.. Kako razbiremo iz izvještaja delegata ministarstva šuma i rudnika na anketi u Sarajevu,^ nije se uža komisija, koja je izrađivala nacrt, mogla da ni u dvije sjednice (6, III. i 21, IIL 1922.) sporazumije o osnovnim načelima. I tehniJca rada mijenjana je dva puta. Naj? prije je (21. IIL 1922.) određeno- da osnovnih dvanaest dijelova zakona razradi uži odbor a zatim (25. IV. 1922.) zaključeno, da izrađivanje pojedinih dijelova preuzmu po dva člana komiisije. Ovaj bi poslednji način tehnike rada biO´ vrlo^ dobar, sa:mo da su prethodno utvrđena bila osnovna načela, da je obavljena is? pravna podjela materije te da je komisiji dano više vremena. Ovako´ je ona osnovna griješka .....1. za sobom još i neke druge. Drugi vrlo važni defekat nacrta je taj, da uzanj nema ni? kakov a o-brazlo-ženja, iz kojega bi se mogle razabrati os? novne misli, koje su rukovodile zakonodavca kod stvaranja za? kona. Na taj je način napušten osnovni princip, poi kojemu se Izrađuju projekti i .nacrti zakona uvijek zajedno, sa motivama. Bez takovih je motiva ne samo nemoguće stvoriti sud o valjanosti zakona, već je nemoguće zamisliti i tehnički provesti raspravu ovako komplikovanoga zakona ui parlamentu, koji sa? stoji isključivo^ od nestručnjaka. Samo uz pomoć obrazloženja, a nikako na osnovu krutog slova zakona, moći će narodno pred? stavništvo odnosno zakonodavni odbor, uzimajući u pretres ovo pitanje, da dokuči i obuhvati onu važnost veze interesa države i ´ >^-Trvatski drvotržnc«, Zagreb 1922. broj 548 str. 2. ^ ^^Sumurski list<´ ´|<>^l^r^ii ^^^22. str. (>19—620. |
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Projckat zakona o šumama i ...^^..^. šumarsko^olitićka osnovica. 263 Šume na jednoj sa ostalim nacionalno ekonomskim pitanjima na drugoj strani- No pored tehničke nemogućno-sti raspravljanja zakonskoga projekta bez motiva, rezultuje odavle još i izvjesna teškoća ...^ A^ođenja takovog zakona u praksi, kad on stane na snagu. Poznato je, da je baš obrazloženje zakona važno pomagalo kod tumačenja i primjene njegove na praksu, Jer se iz zakonskih motiva vrlo često može da razbere intencija zakonoda\^ca, koja se ne da uvjek zbiti u kratke zakonske članove. 3. Zakon je neo´Sporno svojim opsegom prevelik. Nije on prevelik zato, štO´ je nastojao da obtihvati sva područja .. marske zakonodavne djelatnosti, već zato, što- se on u nekim pitanjima suviše upušta u detalj, koji je stvar pravilnika i ure^ daba, što- ih treba da razrađuje egzekutiva a ne legislativa. Naročito se preživilo gledište, da se kodifikuju gospodarsko^ tehničke, detaljne administrativne i stručne mjere, koje su stvar stručnoga znanja i provođenja zakona. O tom ćemo opširnije govoriti u samom obrazloženju. 4. U nacrt su ušla i neka pitanja, koja prema našem svatanju i prema prirodi same st.^ari unj ne spadaju. Ovakovo´ je glaA^a .^., gradnja željeznica, ...^....., splavljanje, glava VIIL o stru^ garama (pilanama). To sui isključivo* stvari gradjevno policijske i obrtno^policijske, a ne šumarsko^olicijske vlasti. U tim je pita? njima neki posjednik šume samo stranka, koja može biti interes sovana na pitanju provenijencije šumskih produkata te na pita^: njima vodnoga prava´i građevno-^olicijskih propisa Ne spada u zakon o šumama niti pitanje šumskih radenika (Glava XVI,). To je danas široko šaci jalno pitanje, koje obuhv^ata sve privredne grane te kao takovo ne može da bude predmetom kodifikacije propisa samo jedne priA^redne grane. Ne spada u nacrt zakona o šumama niti pitanje činovničko (glava XXXIL), jer se ono mora rješaA^ati zajedno sa cijelim či= novničkim pitanjem. Zato govore iskustva, koja smo- stekli STag^^ da, kadgod je pitanje šumarskih .1....1.. tretirano zasebno. Konačno bez efekta je ako u zakon o šumama uđu takovi propisi, koji po svojoj prirodi spadaju u drugi resor (popust ....^ za čL 36., prosvećivanje čl. 142). Oni treba da uđu u odnosne zakone. 5. Nacrtu manjka jedinstvenost i cjeloA^tost, te i s p r a .^ n O´ g r u p i s an je ipodjela materije. Po´Sve je prirodno, da se od prve redakcije zakona ne može očekivati dotjeranost u tome smjeru. Tu nastaje baš dužnost onih, koji sarađuju na donošenju zakona dakle i našega udruženja — da ispoinognu donošenje jedinstA^ene i cjelovite obrade te is? pravnu podjelu materije. Necjelovitost mora da izbija napose onda, kad za izradi? vanje ovako A^elikoga zakona stoji na raspoloženje kratko raz? |
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 6 <-- 6 --> PDF |
264 Projekut zakona o šumuma i njegova šumucsko-političk-a osnovica. dobije, koje sili na angažovanje većega broja saraclnika, kako je to očito bilo kod ministarskogu nacista. Tek postepenoim redakcijom može da se dotjera ova nejedinstvenost te zakon izgradi u potpim-u cijelost Ova nejedinstveno-st ukazuje se još razum^ Ijivijom, oko se uoči, da svaki zakon o šumama sadržava u glav= ... dvije skupine elementa: stručno^šumarske i stručno:=pravne, koje treba razraditi po stručnjacima obiju skupina te ih dovesti u sklad. Naročito se opaža: a) Da pojedina poglavja nacrta nisu razrađena jednakom širinom odnosno da stepen širine u obradi ne odgovara uvijek važnosti pitanja, b) I logično i stvarno nepotpuno i neispravno udešena je pb:= djela gradje. U I. dijelu izmiješane su opće odredbe (glava L) sa šumarsko^policijskima (II. HL XVIIL ilV.), sa ekonom^skima (IV. VIL X. XL XIL XI1L XIV.) sa šumarska (agrarno) političkima (XV1L XIX. XX.) sa administrativnima (V. VI. XVO socijalno^ političkima (XVL) građevno (obrtno) policijskima (XVIIL). U II. djelu izmiješane su ekonomske odredbe sa šumarskO´=^politič== kima u IIL administrativne sa kaznenima. c) Neke se stvari ponavljaju bez potrebe. d) Neke stvari stoje u direktnom nrotuslovju (nužna odbra^ na ČI. 133 i ČL 367). Kako se iz ovih načelnih prigovora vidi, osnovni je defekat u tome, što je metodika/ kojom je ministarstvo izrađivalo svoj nacrt, neispravna, a tehnika rada nedostatna. Umjesto deduktiv=^ noga puta t. j . silazeći od utvrđenih o-snovnih misli do konkret^ nih zakonskih ustanova, ministarstvo je odabralo obrnuti induk:^ tivni put, polazeći od konkretnih mjera, koje treba kodifikovatL No i kod toga je napo puta zastalov jer uz nacrt nije izrađeno nikakovo obrazloženje. A zakonski nacrti bez obrazloženja nisu nikad potptmi. Naprotiv smo izrađujući naš predlog odsbrali put deduktivni za koga držimo, da je metodički ispravniji. To će reći mi smo, korakajući iz širega u uže, postupali ovako: L Prije svega uglavili smo osnovne principe, na kojima treba, da počiva zakon. 2.Na osnovu toga utvrdili smo glavne hrpe materije 3. Zatim smo izradili oko´Snicu zakona (na sjednici I, sekcije u Zagrebu), te ovu proširili (na sjednici upravnoga odbora u ..^ riboru). 4. Zatim smo nai osnovni te proširene okosnice detaljno raz^ radili osnovne misli, upo-ređujući pri tome ministarski nacrt sa našim predlogom. 5. Konačno smo redigovali sam tekst zakona. Da prikažemo postanak našega predloga, treba da´´ovdje prođemo još jednoć sve one faze, koje smo netom snomenulL |
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Projekut /ukomi o šumama i njegova suimtrsko-politička (....^... 265 Osnovnu načela. Tlo, na kojemu stoje šume —´ bez ikakova obzira na današnjeg njegovo´g sopstvenika ili posjednika tih šuma — opće je dobro´ sviju generacija sadašnjice i buduća nosti. Sa tlom. valja postupati tako, da od toga bude jednaka i trajna korist svima generacijama. Tlo će se održati u trajnoj vri= jednosti, ako se trajno^ održi njegova produkcijona snaga. Na 2z\ijesnim tlima (apsolutno šumsko tlo) može taj zadatak trajno da izvrši samo šuma. Kod šuma, koje su svojina javnopravnih lica, i jedan diO´ drv:^ ne mase (nepotrošivi drvni kapital, normalna drvna zaliha) za? jedničko je dobro sviju generacija. I s njom se mora postupati tako, da od toga bude jednaka i trajna korist svima generacijama. Svojina je nepovrediva, no nitko ne smije postupati tako da upotreba bude na štetu cijeline (ustav cl. 37.). Šumsko gospodarstvo´ i poljoprivreda dva su Jednako vri? jedna faktora našega života, koji se mo-raju mcđuse ispomagati Ne smije se favorizovati jedan na štetu drugoga. Konačni cilj svih agrarno^olitičkih mjera jest dizanje inte^ niziteta produkcije tla, a u cilju dizanja općega blagostanja. Budući da smo- mi eksportna zemlja, potrebno je da šumar? ska proizvodnja podupire trgovinu i industriju. Grupacija . Ako obuhvatimo jednim pogledom svu ma? teriju, koja ulazi u zakone O´ šumama, onda već na prvi mah udara u O´či, da se ona može grupisati u ove zasebne cijelo vite grupe: šumarska policija (čuva javne interese, ograničava i služi se pri? silnim mjerama), ekonomisanje (služi privatnim interesima sopst? venika, sloboda raspolaganja no kod izvjesnih kategorija traži nadzor nad tim raspolaganjem), šumarska (agrarna) potitika (slu? ži interesu javnom i privatnom, no država ne poprima prisilnih mjera, već samo unapređuje i potiče), uprava i kažnjaA^anje (svaka od posljednih dviju grupa veže se o prve dvije). Da te grupa zaista Čine zasebne cijeline, najbolje se razbire iz činjenice, da se one kao takove nalaze u brojnim zakonima o šumama, te da se donose često puta za te grupe posebni zakoni. Dispozicija (podjela) građe nadaje se sama po sebi, a na osnovu gornje grupacije. Osnovne su grupe pridržane te iz njih u našem predlogu sačinjeni zasebni dijelovi (II. do uklju^ čivo IV.). Njima je sprijeda dodan dio prvi, u kojemu su obra^ đeni osnovni pojmovi (pojam Šume i kategorisanje šuma prema sopst.^enosti). Straga je priključen dio o prelaznim naređenima, kojega obično na tome mjestu sadrže i mnogi drugi zakoni.. Ta osnovna dispozicija razrađena je detaljno ovako: I. D i o, O p ć a nare đ e n j a: Pojam šume Podjela prema sopstvenosti |
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 8 <-- 8 --> PDF |
266 Projekat zakona a sumarnu i njegova šumarsko^politička osnovica. II. Dio. Šumar sko^p olici j ska naređenja: 1. Glava: Krčenje Pustošenje Pošumljen je ^ Zaštitne šume i zabrane 2. Glava: Zaštita od vjetra Zaštita od insekata i zaraznih bolesti Paša i žirovina Šumski požar III Dio. Š u m a r s k o^p r i .^ r e d n a . a r e đ e n j a: 1. Glava: Opće odredbe -2; Glava: Posebne odredbe . .. A) Za državne šume B) Za šume .........^.., javnopravnih i pri.^atnih lica C) Za šume opterećene servitutama D) Za šume fizičkih lica. 3. Glava: Iznošenje šumskih produkata 4. Glava: Pašnjaci (ispasišta) IV, Dio. Unapređivanje kulture tla š u m ar= s t V a u O´p ć e: 1. 01..^.. Kras, goljeti, živi pijesak, bujice 2; Glava. Dioba šuma Šumske zadruge 3. Šumarska nastava i prosvjeta 4. Šumski fond V. Dio. Š u m s k a u p r a Va: 1, GlaA^a. Opće odredbe 2. Glava.. Posebne odredbe .^1. Dio. Š u m a r s k o^p o 1 i c i j s k i p r e s t u p c i i p r e^^ k r š a j i: L Glava, Opće odredbe 2. Glava. Posebne odredbe 3. Glava. Nadležno´St i postupak ; VIL Dio. P .´ e 1 a z n a nare đ e n j a. Ova je okosnica proširena razrađivanjem pojedinih dijelova, te su opširno razrađene O´Snovne misli, no tako, da tim bude |
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Projekut zukiMia o šumama i njegova yumar,sk()^oIitičku osnovica. 267 ujedno sA^etljen i ministarski nacrt. Na .^.....! tih misli konačno je redigOA^an tekst nacrta. Težište našega rada jest u obrazloženju a ne u zakonskom tekstu. Obzirom na tehniku rada treba istaći ovo: Kao štO´ bi neis=^ pravno^ bilo izrađi\"anje zakona o šumama ....^... prepustiti pravnicima, a bez saradnje šumarskih stručnjaka, bilo- bi jednako neispravno- izAn-šiti izrađivanje samoga zakona po šumarskim stručnjacima a bez saradnje pravnika. Zato niti ovaj naš predlog ne smatramo sa naše strane dotjeranim u .....1.. smislu, jer on prije konačne redakcije treba da prođe još i ruke pravnika, specijalista za šumarsko zakonodavstvo. OA^´dje treba napose istaći još teškoće, na koje naila=^ z i m Oi kod izrađivanja zakona O´ šumama, i mom.ente, na koje se kod toga valja osvrnuti. Samo na taj način, t. j . ako uočimO´ te teškoće i momente, ´moći ćemo´ da ispravno proisudimo način i rad, kojim se kod stvaranja ovako\^og zakona mogu da savladaju sve prepreke, što stoje na piitu. 1, Zakon o šumama po svojoj je prirodi takav, da se on ne može da izrađuje samostalno to će reći bez ika^ kova obzira na O´stale državne zakone. Naproth^ je potreba toga osvrtanja vrlo" jaka, jer se zakon o šumama bilo direktno bilo indirektno- vezuje o brojne druge zakone. Lako je tu vezu održati, ako je odnosni zakon već stvoren, pa je veza evidentna. Daleko je to teže ondje, gdje se radi o zakonima, koji će se tek stvariti. Kako je zakon o šumama preliminovan među prvima, koji će se iznositi pred parlamenat, razumljlA^o je, da je teškoća u tome, da se već kod njegovog donošenja uzme pri;^ mjerena obzira i održi veza sa zakonima, koji će se tek donositi iza njega. Od zakona, s kojima zakon o šumama stoji u vezi, valja ..^ ročito uzeti u obzir ove: Ustav (pretres (cl. U), štete učinjene po državnim organima (čl. 18), zaštita radnika (čl. 23), o-bezbeđenje radnika (čl. 31), svojina (čl. 37), eksproprijacija velikog posjeda, zaštitne šume, zemljoradnici (čl 41), servituti (čl 42), otuđivanje državnih do^ bara (čl. 117). Zakon o opštoj upravi (nadležnost (čl 1), držaAme domene (čl 1), saslušanje oblasnih odbora u stvarima policijske prirode (čl 12). Zakon o oblasnoj i sreskoj samoupravi (građevinski propisi, stočarstvo, šumarstvo (čl 2), Kazneni zakon (maloljetnost, nužna odbrana, uzimanje stva:= ri ispod zabrane, brisanje znakova, krađa). Građanski zakon (posjed, vlasnost, servituti). Zakon o eksproprijaciji uopće, a velikoga posjeda napose. Zakon o komasacijama (arondacija, enklave, izolovane ..^ vršine itd.) |
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 10 <-- 10 --> PDF |
26S Prujekat zakona o šumama i njegova šumarsko^politička o^snovica. Zakon o porezu (porez za novo pošumljetie površine, za za== štitne šume, otpis kod elementarnih šteta itd.)- Zakon 0 osiguranju radnika (uposlenih kod iskorištavanja šuma). Zakon školski i univerzitetski (šumarstvo u naučnim osno? viraa osnovnih i učiteljskih škola, šumarske stručne škole, fakui? tetska nastava, zavod za pokuse itd.)- Zakon o činovnicima. Zakon o lo\ai i ribolovu. Zakon o čuvanju prirodnih spomenika (zaštitne šume, ču^ vanje pojedinih stabala), zaštiti ptica (tamanjenje insekata). Zakon o carinama. Zakon o vodnom pravu i vodnim građevinama (plavljenje, splavljanje). I (žicare, željeznice, prodiranje indu? Zakon o- građevinama ! strijskih preduzeća u blizini šume, J opasnost od požara i dima). Zakon o obrtima. Zakon o stočarstvu (zajednička paša, uređenje pašnjaka). Zakon o otkupu servituta (goispodarenje šumama otereće? nima servitutama). Zakon o zaštiti planina (planinska paša, egzistencija planin^ sko.ga stočara). Zakon o kolonizaciji (raseljavanje kraških stanovnika i mo?´ gućnost pošmnljenja krasa). 2. Zakon o šumama treba da uspešno riješi problem unifikacije do^sadanjih zakona. Ovi iako- nisu brojni — radi se u glavnome o tri zakona, onome od 3. XII. 1852, 1879 : XXXL, i 31. III. 1891, — ipak je svaki od njih niknuo pod posebnim prilikama, te u velikim razmacima vremena, koji čini gotovo pola vijeka. Dapače od vremena postanja najstarijega za? .... do danas preteklo je malo ne tri četvrtine stoljeća. Teškoća unifikacije uvećai^a se još raznolikošću posjedovnih odnosa. Dok u Sloveniji pre\dadava privatni mali šumski po^sjed imamo u Sr=^ biji pO´sla pretežno sa državnim i općinskim šumama. Dok u Bosni imamo- državne i privatne šume opterećene servitutima, dotle u Hrvatskoj imamo i državne općinske šume i veliki šum? ski posjed. Baš iz tih momenata lako je razabrati, da zakon ne može biti opširan, već naprodv razmjerno kratak, da uzmo-gna obu? hvatiti unifikacijom sve ove prilike i momente. 3. Već unaprijed moramo biti svjesni, da neće biti moguće, da tom unifikacijom zako^na obuhvat i´m o čitav kompleks šumarskih pitanja. Ne ćerno dakle moći ^^^bići potrebu donošenja specijalnih šumarskih zakona. |
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Prujekai; zakona o ...... i iijt-f^cva .sumarsko^politićka osnovica. 26*> Ovamo spada na prvom mjestu zakon o ]X").sumljcnjii krša, L^oiijeti i /ivo^a pijeska. Posve je krivo posmatrati ..´. pitanja samo kao šumarska. Naprotiv ta su pitanja v isti čas nacijon^jlno^ ekonomska, socijalno^^politička i šumarsko^j^oJitičku. To su pi=^ tanja, na kojima su u prvom redu intcresovana ona samoupravna tijela, na području kojega takovo tJo leži. Ispravno je te u duhu deniokratske države da se predstavništvima interesovanoi^a sa? moupravnoga tijela orno.^ući da saraduju kod rijesavaa:ija tako velikih pitanja, ´i^e su težnje uostalom zadobile svoje konkretne forme u zakonu o oblasnoj i sreskoj samoupravi. Specijalni zakon bit će nadalje od potrebe za uređivanje biijica, za lov i ribolov te za detaljnu (n\L!anizaciju uprave šuma. 4. Š t 0 d e m (.) k r a t s k i j a j e n e k a država, t o^ teži j e u n j o j p o 1 o ž a j š u m a r s t v a i šumarsko g z a k o n a r s t v a. Uporedo sa demokratizovanjeni države ne napreduje jednako i opće razumijevanje šumarsko-privrednih pitanja, pa je vrlo teško izmiriti ove dvije težnje. Demokratizovanje ide za ...^ širivanjem sloboda sadašnje generacije, a šumsko gospodarstvo sadašnjice redovno neće da zna za žrtve, od kojih će in^iati ..^ risti buduće generacije. Odatle i otiaj poznati karakteristični ..^ jav, da je zakon o šumama naš najnepopularniji zakon. Budući da smo mi demokratska država, možemo s pravom očekivati i borbu protiv zakona o šumama u parlamentu. Mi, koji kao štimari stojimo na braniku interesa ne samo sadanjih već i budućih generacija, moramo biti svjesni toga svoga zadataka. Treba već u ovo-m času, kad se sprema zakon o šumama, da što jače naglasimo ovu opreku, te da se pobrinemo, da u zakon o šumama zaista uđu takove ustanove-, koje su kadre da zaštite interese budućih pokoljenja. (Prihodna potrajnost.) Naprotiv moranio priznati, da danas, gdje su težnje za ...^ širivanjem samouprava tako^ velike, neće biti moguće isključiti učestvovanje sa-moupravnih tijela kod rješavanja pitanja, na kojima su ova direktno interesovana (krčenje, zaštitne šume i za^ brane) iako će stručna strana pitanja ostati posvema u našim rukama. 5. Za ik on ne smije daprelazi okvira, što ga je utvrdil a nauka . Mogućnost prelaženja oA^oga okvira postoji samo kod zaštitnih šuma (klimatski obziri, .´jetar), pa nije teško ispravno riješiti to pitanje. Detaljnije ćemo o tome govoriti kod članova o zaštitnim šumama i vjetru. 6. Z a k o n t r e b a d a p 0 .^ u č e i s p r a .´´ n u g r a n i c u i z ? među materije, koju treba kodifikovati a koju treba p o s,;V e m a prepustiti e g z e k u t i v i- "Krivo bi bilo očekivati uspjeha od uvrštavanja zakonskih propisa za ono, sto se ne može da poluči drugim načinom. Poznato je na primer da u nekim krajevima naš zemljoradnik troši daleko veće količine ogrijevnog drveta, nego li je to ..^ |
ŠUMARSKI LIST 5/1923 str. 12 <-- 12 --> PDF |
270 Projckat zakona o šuman-ui i njegova šuraat&ko^politička osnovica. trebna Razlog tome leži 1. u trošenju sirovoga drveta, 2. u upo^ trebi otvorenih ognjišta, 3. u neiskorištavanju manje vrijednih sortimenata i otpadaka. Prvi se nedostatak može oidstraniti ..^ zumnom administracijom (pravovremena doznaka), druigi: ...^ svjetom i građevnom pohcijom a treći valjanom administracijom i pros.´jetom. Čemu dakle unositi propise o tome u zakon. 7. Konačno ne valja zaboraviti, da je pred forumom Evrope zakon o š u m a m a ogledalo naše k u.^ ture i ekonomske snage, mjerilo k on soli do v .^ nostinaše države a i vidan izrazaj naše stručne spreme . Dakle i mi kao stručnjaci pojedinci i naše udruženje kao zbroj svih naših stručnih snaga, interesoA^ano je na tome, da zakonom o šumama ne budu samo potpuno^ i trajno zaštićeni in? teresi naše otadžbine, osigurani interesi šumarskoga goispodar^^ =5tva, već uscuvan glas naše struke. Konačno primjećujemo´ da u pitanja terminologije i narječj a nismo ulazili, jer ih smatramo formalnima. No- ..^ glašavamo, da smo ^pridržali termin »Zakon o šumama«, koji je daleko bolji nego »Šumski zakon«^ . ´ ^ Riječ »šumski zakon« nikako nije´ u duhu našega jezika. To je slijepi prevod njemačkog izraza »Forstgesetz«, pri čemu je ostala previđena razlika između »Borst« i »Wald«. Pridje.^ »šum^ski« vezan je a pojam šume kao loka^ iiteta te o ono, što spada šumi kao dijelu prirode bez ikakova obzira na onu saradnju čovjeka, koja nosi ime šumarstvo; »Šum. s k i« je cvijet, koji u šumi raste, »šumska « je škola, koja je (po ministarstvu naro-dnoga zdravlja) ..^ davno podignuta u nekoj šumi, koja sa »šumarskom « školom nema ništa zajednička, »šumsk i zakon«, »šumsk a politika» upravo su takove jezične i logične nemogućnosti kao n. pr. — »vinski zakon« i »vinska po-litika«! |