DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Iz Jugosiov, šumarskog Udruženja. 229 UgrenoA´ić : Mi smo to supivurnirali s gledišta g()S]x>dareiija- da budu šume: 1. državne, 2. saraoupr. tijela, 3. javno´s.pravmh korporacija, 4. priv. prav? nili korporacija i priv. fizičkih lica, Pitanje odgovornosti vlasnika i posjednika prema šum. zakonu nije ovim projektom dovoljno određeno. Prema bavarskom zakonu se kažnjavaju obojica. To bi načelo trebalo prihvatiti i u našem zakonu i metnuti ga u kaznenu odgovornO´St. II. Dio. Propisi šum. redarstvene naravi. 1. glava : a) krčenje, b) pustošenje, c) pon-ovno pošumljenjc, d) zaštitne šume. 2. glava : t) šumski plašt, b) požarevi, c) zarc/nici i biljne bolesti. Razvija se rasprava o krčenju šuma. R u ž i ć predlaže na prihvat svoj tekst. Prihvaća se time, da se kasnije kod stilizacije uzme na to obzir. (Obzirom .. podmaklo vrijeme zaklučuje se sjednica i nastavlja dwG 26, I. 1923. ob ^L^. prijepodne. Kod poglavja o haračenju šuma, razlaže UgrenoAMĆ , kako je to komplikovana stvar, jer manjka jedinstvenost pojma. Polaže veliku važnost na to. da se taj pojam precizira. Čuvanje produktivne snage tla je glavni kriterij. DojkoA^i ć se slaže stime, da je tlo^ glavni kriterij pustošenja. Mile.ti ć se ne slaže s tim tumačenjem, da bi jedini kriterij pustošenja Šume bilo tlo. Suma se sastoji iz fla i drvne mase. Pustošiti šumu ;^nači pustom siti i tlo i drvnu masu. Tlo je stabilniji faktor šumske produkcije, a drs^na masa je slabiji, fluktualni; upravo radi toga trebalo hi taj slabiji faktor više zaštititi i odredbe o haračenju prenijeti na drvnu masu. Ruži ć se slaže s Miletičevim izvodima. L e n a r č i ć drži, da je slabljenje produktivne snage tla, glavni uzrok pustošenja šume. Roh r drži ispravnom Ugrcnovičevu definiciju, nu daje ....^. i Miletiću. Tlo se može i privremeno opustošiti, da bude prolazno neproduktivno, nu kasnije se mozc popraA^ti i pošumiti. S druge strane, ako šumu pusiječem-o nijesmo samo poharali tlo, nego i sastojinu. Drži, da bi trebalo i faktor drvn u mas u zaštititi, Čeovi ć razlaže, da je privredni plan garancija za drvnu ma^u, koja ne spada pod poHcajne mjere, nego gospodarske. D o j k o V i č drži, da Šumiu devastirati, znači odnijeti mogućnost, da je opet stvorimo. Ono, što nosi šumu, a to je tlo. treba učiniti nosiocem ideje. Stanje sječe ne može biti kriterij pustošenja. Pustošenje smije se vezati jedino o tlo. Mileti ć ostaje kod svog razlaganja, te j^rediažc, da se to pitanje ven^ tilira u Šuan. Listu, jer je od općeg značaja. On drži, da se baš prejakom ...? redom, prebornom i oplodnom sječom može sastojina isharačiti, Ruži ć svraća pozornost na m . a / n e doline, u kojima nije moguće podići šumu nakon sječe stare sastojine. Sto više, on smatra i prevelike gole sječe za haračenje, ako onaj koji ih vrši i znade, da ne može pravovremeno dobiti sadnica. Svaki Čin koji onemogućuje pošumljenje tla, je haračenje. Nakon |