DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 36 <-- 36 --> PDF |
228 iz Jugoslov, šumarskog Udruženja. Čitaonica u Šumarskom domu. šumarski krugovi u Zagrebu osjećali su već davno potrebu češćeg dodira i izmjene misli tako međusobno kao i s društvenim članovima šumske trgovine i industrije. Takovo je sastajanje bilo nemoguće sve dotle, dok je velika dvo:; rana Šumarskog doma pripadala fakultetu. Pošto je sada velika dvorana predana natrag društvu, sazvalo je pred= sjedništvo udruženja zagrebaćke članove J. Š. U. na dogovor o načinu toga sastajanja. Tu je odlučeno, da se osnuje Čitaonica, koja će listove i časopit>c, što ih dobiva društvo u zamjenu, upotpuniti to staviti dnevno na raspolaganje članovima. l´z to će se održaA´ati tjedni sastanci, po mogućnosti i predavanja, ras^ piave itd. Za pokriće režijskih troškova (inventar, podvorba, svjetlo, novine itd.) ustanovljen je mjesečni prinos od 10 Din. Do sada je upisano u čitaonicu oko 50 zagrebačkih članova J. Š. U. Čitaoniea je otvorena dnevno od 14—22 sati. Tako je udovoljeno jednoj davnoj potrebi; nadamo se, da će ovaj korak udruženja mnogo učiniti na mcdusobno^m zbližavanju i upoznavanju članova, kao temeljnom zahtjevu svakog zajedničkog rada. Iz Jugoslov. šumarskog Udruženja. Izvadak iz Zapisnika 3. sjednice J. 5. I´, održane u Mariboru dne 25.—28. jan. 1923. (Nastavak.) Prelazi se na specijalnu debatu. L Opći dio, 1. Pojam šume i šumskog zemljišta. U gr e novi ć: Definicija šume je nešto novoga, jer u prijašnjim zako^ nima smatralo se šumom sve ono, što je u katastru kao šuma uneseno. Pojam šume i kategorisanje spadalo je upće odredbe. Produkcija drva .. mora biti kriterij za šume, jer ima 1 drugih proizvo lao n. pr. smola, listinac, brst, ispasišta. Naročito ovo posljednje je od velike AT.žnosti radi velike površine ispasišta. Ruži ć čita i predlaže svoju definiciju. Cirkovi ć pic´iiaže, da se spoje obe definicije, a sama stilizacija može S(- obaviti i podlije. Pri m a se. Kod di´ui.;eJa^n(J=pravnih itočku. točke: privaino . ;i z d i ^pravniho b a korp šum aoracija pri nemjećuje mogu Ružić. supsumirati da se pod šume istu |
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Iz Jugosiov, šumarskog Udruženja. 229 UgrenoA´ić : Mi smo to supivurnirali s gledišta g()S]x>dareiija- da budu šume: 1. državne, 2. saraoupr. tijela, 3. javno´s.pravmh korporacija, 4. priv. prav? nili korporacija i priv. fizičkih lica, Pitanje odgovornosti vlasnika i posjednika prema šum. zakonu nije ovim projektom dovoljno određeno. Prema bavarskom zakonu se kažnjavaju obojica. To bi načelo trebalo prihvatiti i u našem zakonu i metnuti ga u kaznenu odgovornO´St. II. Dio. Propisi šum. redarstvene naravi. 1. glava : a) krčenje, b) pustošenje, c) pon-ovno pošumljenjc, d) zaštitne šume. 2. glava : t) šumski plašt, b) požarevi, c) zarc/nici i biljne bolesti. Razvija se rasprava o krčenju šuma. R u ž i ć predlaže na prihvat svoj tekst. Prihvaća se time, da se kasnije kod stilizacije uzme na to obzir. (Obzirom .. podmaklo vrijeme zaklučuje se sjednica i nastavlja dwG 26, I. 1923. ob ^L^. prijepodne. Kod poglavja o haračenju šuma, razlaže UgrenoAMĆ , kako je to komplikovana stvar, jer manjka jedinstvenost pojma. Polaže veliku važnost na to. da se taj pojam precizira. Čuvanje produktivne snage tla je glavni kriterij. DojkoA^i ć se slaže stime, da je tlo^ glavni kriterij pustošenja. Mile.ti ć se ne slaže s tim tumačenjem, da bi jedini kriterij pustošenja Šume bilo tlo. Suma se sastoji iz fla i drvne mase. Pustošiti šumu ;^nači pustom siti i tlo i drvnu masu. Tlo je stabilniji faktor šumske produkcije, a drs^na masa je slabiji, fluktualni; upravo radi toga trebalo hi taj slabiji faktor više zaštititi i odredbe o haračenju prenijeti na drvnu masu. Ruži ć se slaže s Miletičevim izvodima. L e n a r č i ć drži, da je slabljenje produktivne snage tla, glavni uzrok pustošenja šume. Roh r drži ispravnom Ugrcnovičevu definiciju, nu daje ....^. i Miletiću. Tlo se može i privremeno opustošiti, da bude prolazno neproduktivno, nu kasnije se mozc popraA^ti i pošumiti. S druge strane, ako šumu pusiječem-o nijesmo samo poharali tlo, nego i sastojinu. Drži, da bi trebalo i faktor drvn u mas u zaštititi, Čeovi ć razlaže, da je privredni plan garancija za drvnu ma^u, koja ne spada pod poHcajne mjere, nego gospodarske. D o j k o V i č drži, da Šumiu devastirati, znači odnijeti mogućnost, da je opet stvorimo. Ono, što nosi šumu, a to je tlo. treba učiniti nosiocem ideje. Stanje sječe ne može biti kriterij pustošenja. Pustošenje smije se vezati jedino o tlo. Mileti ć ostaje kod svog razlaganja, te j^rediažc, da se to pitanje ven^ tilira u Šuan. Listu, jer je od općeg značaja. On drži, da se baš prejakom ...? redom, prebornom i oplodnom sječom može sastojina isharačiti, Ruži ć svraća pozornost na m . a / n e doline, u kojima nije moguće podići šumu nakon sječe stare sastojine. Sto više, on smatra i prevelike gole sječe za haračenje, ako onaj koji ih vrši i znade, da ne može pravovremeno dobiti sadnica. Svaki Čin koji onemogućuje pošumljenje tla, je haračenje. Nakon |
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 38 <-- 38 --> PDF |
230 Iz Jugosiov. Šumarskog Udruženja. te rasprave uavajn SL I i^i-cnovićcvu del-´ničija kao dobra; jedino je potrebno restringirati u toliko, d-d trebu kazati, »ako je kultura nemoguća« a ne »ui^ro-* /ena«. Gospodarski momenti raspravit ec se u gO´spodarskom odjelu. Kod rasprave o ponovnom pošumljenju navada Ružić , da je rok od tri godine p-rekratak. Cirković : Načelno je pitanje, da li pošumljenje mora da bude, a rok to je sporedan detalj. Govoreći o zaštitnim šumama navada Ugrenović , da nacrt u tO´Va pravcu nije dobar. Relativnih zaštitnih šuma nema, treba napastiti razl.ku ..^ lativnih i apsolutiA^nih zaštitnih šuma. Razvija se odulja debata o pojmu zaštitne i zabrambene šume. Ugrenovi ć polaže važnost na riješenje policajne strane pitanja, sto sve spada pod zaštitnu Šumu, Ruži ć čita svoju def.ničiju zaštitne šume. U g r o n o .´ i ć : Pojam pašnjaka na rubu .´egetaejjc spada n polieajnom pogledu u poglavlje o zaštitnim šumama, a u gosp. smislu u gospodarski dio. Definiciju će trebati definitivno izraditi. Nastaje pitanje tko ima inicijativu u pogledu proglašenja zaštitnih šuma; trebali to provesti .. officio ili prepustiti privatnoj inicijativi? Ružić ; Sam karakter šume kaže. da je to zaštitna šuma, a za zabranu treba to naročito proglasiti. Kod zaštitne šume je mjerodavan prirodni mo? menat. Roh r se sLiže s Ružićevom definicijom, jer karakter zaštitne šume sama piiroda određuje. U privrednom planu treba to kcnstatovati i time je pitanje riješeno. Č:meiik predlaže, da o-kružni šumar ima da izvidi sa\´ teren i da prot glasi sve Šume zaštitnima, koje su takovog karaktera, pa bi taj princip trebalo unijeti u zakon. Ružić ; Zaštitna šuma je pod zakonom već sama po sebi. Prelazi se na raspravu o šum. ptržarevima. L´grenovi ć govoreći o šumskim požarima obra/hižc potrebu, da se Šuma osigura i vanjsko^m zonom od paleža, što je n. pr. u franc, zakonu ´izra^ ženo; drži, da je ta ustanova projekta dobra, pa se mora pridržat\ U prijaš^ njem zakonu toga nije bilo, pa je to bilo od štetnih posljcch´ca po šumu. Ružić . NaglaŠuje važno-st zakonskog regulisanja pitanja o gašenju ..^ žara. Ako se radnika tjera silo m na gašenje treba mu dati otštetu; prema starom zakonu nema na to prava. Nastaje rasprava o pitanju, tkr^ da piati radniku otštetu, da li šum. vlasnik ili da mu se ista dade iz javnopravnih razloga. Gašenje je u javnom interesu, pa bi otštetu trebalo razdijeliti na državu i šumovlasnika. Načelno se usvaja, da se otšteta dade, jer je to moderan i pravedan princip. Nadalje treba u zakon uvrstiti i oStećivanja plinom uz ošteći\´anja od zarc/.nika, koje je poznavao i stari zakon. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 39 <-- 39 --> PDF |
[?. Jugoslov- Šumarskog- Udruženja. 231 III. Dio. Gospodarenje su šumama. [. s 1 -. V a : a) tluznost i/,raeibc i prccllaganja go-ij-p. O´snova; b) sastav i odobrenje drvcsječnih i ogojnih prcdlaga: c) propisi o šum. skižnostima; d) uživanje dn^a i nu/gr. užitaka u šumama drž., t,amoupr. tijela, opć, i s<:<:xskim; e) prodaja, sječa; f) i/voz. II. glava: _ ^ a) šumske zadruge; b) suvati; e) šumoviti pašnjaei. Ugrenović : O pitanju potrajnosti d<)\´oljno se raspravljalo u ...´= no-sti, pa nije važno i ovdje zalaziti detaljnije u to pitanje. Motivi razdio´be su isto poznati. Stoji na stanovištu, da se privatniku ne može braniti, da ne načinje svoga kapitala, nu naravno< uz održavanje polieajnih mjera. To je moderno, sa-\Tcmeno gledište, koje mora da dođe do u^´aženja. S dru^j^^c strane treba sa^ stavljati privredne planove, da se u njima to pitanje iserpivo raspravi u sva^ kom pojedinom slučaju. Udje ima osnova, drži da su nepotrebni godišnji drvo^ sječni predloži, koji ne znače drujjo, nego zatrpavanje oblasti spisima. Lica obvezana na produkcionu potrajnost ne trebaju predlagati god. drvosječmh i ogojnih predloga. Nakon kratke debate tekst ostaje nepromijenjen. Ružić : U nacrtu sekcije manjka prijava sječe. Za male šume je dobar taj sistem, pa m.oli — da se to uvaži i unese onako kako je to u Sloveniji uređeno. Prima se stime, da to ima doći u provedbeni pravilnik. Kod rasprave o servitutima 11 gr eno vic je mišljenja, da to ne spada u šum. zakon, nu pošto su pravnici zato, treba taj predmet ovdje obraditi. R u ž i ć drži, da pitanje servituta spada u polieajno^gosp. dio zakona. Ugrenović drži, da spada samo u gosp. dio. Zaključeno, da se u projekt unesu samo osnovni principi. Ugrenović : Izyoz šum. produkata nije sm-atran kao poHcajni momenat, nego kao gospodarski, pa je stoga razloga i uvršten u taj dio. Ruži ć je proti\^ bulctanja drveta, jer je to nemoguće provesti u Slo^ veniji, radi velikog broja malih posjednika. Lcnaroi ć moli, da mu se obrazloži potreba te mjere u Hrvatskoj* Sla:= voniji i Srbiji. L´g r e n o V i e : To je p´tanje provenieneije drveta kod nas neophodno mižno, radi velikih šumskih krađa. To se može u slučaju potrebe primjeniti. nu gdje nema za to nužde, ne primjenjuje se. Ta je mjera ncobligatna. dakle — prema potrebi. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 40 <-- 40 --> PDF |
232 Iz JugosL Šumarskog Udruženja. Kod prinudno g puta treba vlasniku šume o^sigurati i z v o´/ njegovih produkata, preko" tuđeg zamijišta. Nalazi, da je osnova u to-m pogledu dobra pa treba ovo iz nje reelpirati. _ I pitanje šumskih željeznica treba supsumirati pod šumski zakon i po njemu postupati. Gornja obrazlaganja se prihvaćaju u glavnom po predlogu sekcije. IV, Dio. a) U n a p r e đ i Y a n j e k u 11 u r e 11 a. b) Šumski fond; popularizovanje šumarstva... Ugrenovi ć razlaže, kako su za KraŠ stvoreni posebni zakoni, nu drži, da to pitanje treba uvrstiti u šumski zakon, O´hzirom na velike Kraške površine i opći značaj Krasa. Kod poglavlja o Šumskom fondu ukazuje Ugrenović na njegovu važnost; spominje anomaliju, da su se do sada šumske štete privodile drugoj 8.´´.&1 samo ne u korist šume. , . Prihvaća se po predlogu sekcije. V= Dio. ´ ^. Šumska uprava. " L gl a V a : ´ a) Uprava po kvalificiranim stručnjacima; b) Prava i dužnosti šumskog osoblja. II. g i a V a : U.^ađenje šumske uprave. Kod rasprave o šumarskom, osoblju Ugrenovi ć razlaže, da to pitanje spada u posebni zakon, pa o njemu sada ne će ni raspravljati. Čmeli k je mnijenja, da za to pitanje treba izraditi poseban zakon, a ovdje samo u principijelnim pitanjima zauzeti stanovište i razraditi. Pošto su u ovom dijelu načelne razlike i/među slov. podružnice i ostalih, ne upušta se odbor u rastavu, već će svaki izraditi naert za sebe. VI. Kazneni dio. Referišući o kazneno m dijelu izvada Ugrenović, da je ovaj dio naj== loš´je obrađen; i to pitanje treba najpomnije pretresti, Čmeli k pledira za to, da se kod kazna uzme obzir na vrijednost ošte= ćenog objekta; kazne ne bi nikako smjele biti fiksne, Ug r ...\.1 6 ; inaglašuje, da liberalni zako^nodavni dub ostavlja sucu slobodan djelokrug. . Naglasuje princip, da se privatna lica ne amiju zatvarat i radi admi^ nistrativnih prekršaja. Ci .. . vi ć konstatuje, da će zapljena biti potrebna, stoga šum. 2;.... mtora biti u vozi sa kaznenim zakonom. Tamo će svakako biti predviđeno, što treba učiniti, ako krivac ne može da plati, pa će se prema tim odredbama imati stilizirati šum. zakon. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Iz Jugoslov. Šumarskog- Udruženja. 233 Ruži ć konstatuje, da "je u projektu velik nerazmjer između kazno i koristi, koja prollazi iz prekršaja. Administrativni po-stupak vrše upravne vla^: sti, pa bi trebalo detaljno izraditi pitanje zapljene. Ugrenovi ć predlaže, da se detaljna izrada nacrta prepusti užem od? borUt pa bi se tek onda moglo debatovati. Ćirko.vi c predlaže, da se izrada nacrta zakona povjeri gg. Ugrenoviću i Ružicu uz savjet prav^nika; njihov elaborat da se umnoži i pošalje s\´ima Čia? novima uprav, odbora; koji da dade svoje, mnijenje. Udruženje će snositi troškove gg. Ružica i Ugrenovića prilikom njihovog puta u Zagreb ili Ljubljanu na dogo\^or i sravnenje .svih nacrta.^ , Z a ro k predlaže: da se izradi do slijedeće sjednice, koja će biti koncem marta ili početkom aprila u Beogradu, gdje je najpodesnije mjesto, da se mogu saslušati i tamošnji stručnjaci. Ruži ć upotpunjuje Cirkovićev predlog u toliko, da se zamo^ii Ministar Šuma, da istodobno sazove i drugu anketu u Beogradu uz sudjelovanje svi b članova upravnog odbora Udruženja, (mimo onih koji su već izabrani). Predlaže,, da se najprije održi sjednica, a iza nje anketa. Marinovi ć predlaže, da Ugrenović i Ružić šalju na uvid i ocjenu pojedine dijelove, čiin oni budu gotovi, Čmeli k upozoruje, da se odAdšc ne požuruje ova stvar, jer za valjanu redakciju treba dovoljno ..-...... Cirkovi ć isto nalazi, da forsiranje sa strane MinistarstA^a nije umjesno, jer ovaj zakon i onako ne će doći tako skoro u skupštinu u pretres. Marinovi ć upozoruje, da je stanovita brzina rada ipak potrebna, jer Ministarstvo treba neko vrijeme, da naš nacrt prouči i event. dopuni i izmijeni prije, nego li ga dade pred parlamenat. Ugrenovi ć stavlja predlog, da se Udruženje zauzme za to i da posre^ duje, da-še Ružić riješi redne dužnosti za vrijeme, dok sastavlja nacrt. Pošto Ugrenović i Ružić izjavljuju spremnost, da izrade projekt, uzima se to do znanja i zaključuje se, da slijedeća sjednica ima biti u Beogradu dru= gom polovicom aprila. Marinovi ć moli, da mu se elaborati privremeno doetave radi .....^ žanja. Čmeli k predlaže, da čim bude koje poglavlje gotovo, da se dade u Štampu. Ugrenović´i Cirković su protiv toga predloga, jer je čitav zakon jedna organička cjelina, pa bi se eventualno mogla ukazati potreba, da se kas^ nije vrše neke nadopune u prednjim glavama, što je oteščano, ako bi ove već bile otštampane. Čmeli k moli izrađivače, da obavijeste predsjedništvo, kad će predvidno :biti gotovi, da se prema tome uzmogne taćno ustvrditi termin sjednice. Prima se, Čime se zaključuje debata o šumskom zakonu. Zatim se prelazi na raspravu o eventualijama. Ruži ć referiše o danu, kad bi.se imao održati skupština J. Š. U. u Ljub^ Ijani. i Predlaže datum 26.—30. VIIL, jer je I, IX. ot^^orenj© velesajma, iza toga bi se održale ekskurzije, za koje će trebati još izraditi tacan i detaljan raspored. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 42 <-- 42 --> PDF |
234 Iz Jugosi. Sumaisivag Udruženja. Marinovi ć upo/orujo na činjenicu, da su u Beogradu sjedn´ce ....^ dinih sekciju održavane kad i sjednice uprave, što se je svojevronacno glavnoj, upravi /amjeravalo, jer su mnogi u tutanj tratili vrijeme u gradu. Ruži ć VLĆ sada predlaže, da se rad valjano organizujc. Predio´/i, nacrti ] sve ostalo, što dolazi pred /bor. treba da je tačno izrađeno, da sve teče svojim tokom, i da se pred zbor iznašaju već izrađeni predloži. Ružić predlaže, da bi bila zgodna ova razdioba vremena: 1. jedan dan sjednica Odbora; 2. jedan dan sjednica sekcija; 3. treći dan i dalje bilo bi pridržano za zbor. Ma r in o vi c pita, da li je potrc^-bno dva dana za glavnu skupštinu; on bi bio za to, da se sekcijama dadu dva dana, a zboru samo jedan. Nakon debate zaključena je, da glavnu skupštinu treba p-redviditi sa dva dana, a sjednice sekcija mogu se održati i između pojedinih skupštinskih sjednica. Detaljni raspored ima se još predložiti, raspraviti i ustvrditi. Predsjednik Cirković prekida sjednicu u jedan sat poslije podne. 3 ć i dan sjednice. . a r i n o V i ć iznosi pitanje zakona o porezima. Zaključeno zamoliti Lenareića, da u određenom roku izradi predstavku na Minist. Finansija i razašalje članovima užeg odbora, izabranog u Dobrijinu. Oni će stvar proučiti t iznijeti na narednoj sjednici upr. odbora. Frelazi se na Projekt zakona o eksproprijaciji velikih šunv skih posjeda. Ing. R o h r izvješćuje, da je uži odbor pretresao njegOA´ projekt zakona i stavio svoje primjetbe, prema kojima će se izraditi definitivni nacrt. I´zima se na znanje s time, da se nacrt izradi i razašalje svim članovima odbora te se uzme na pretres ili paralelno sa šumskim zakonom ili na sjednici iza toga. Naredna točka dnevnog reda je Projekt kaznenog zakona, koji je dostavljen udruženju po Min´starstvu Pravo´suđa. Nakon kratke debate zaključeno, da se izradba mnijenja o tom projektu piepusti užem odboru, što izrađuje zakon o šumama te da paralelno s time .sastaA-e mnijenje i o projektu kaznen((g zakona, u koliko se tiče ŠumarstA^a. Zatim se primaju novi članovi: a) red o viti : Ivan Draščić, kot. šumar Split. Oldiih Blahak. kot. šumar Hvar. ixrdinan(i Slunski, kot. šumar Vrlika. ; Gubenko A´^asilije kot. šum^ir .´stanje. ; Hugo Nosal, kot. šumar Imotski. J(jsip Barišić, kot. šumar Split. ; Atlam Habce, kot. šumar Šibenik. Ivan Cirakah´ć. kot. ^umar Makarska. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 43 <-- 43 --> PDF |
h JugosL Šumarskog Udruženja. 235 Gvakalić Ivan Ivano\% kot. šumar Mljet. Rakvin Zvonimir, kot. šumar Sinj. Ing. Ivo Sverko, š. inž. pristav Zagreb, fng. Milan Radičc^´ić, ,.. inž. pristav Zagreb. Injjf. Vlad. Jcicnčić, šum. inž. »Slaveksa« Brod n, S. Ing. Jovan Hosu, šum. sav. Sarajeva. Ing. Rude Pipan, šum. inž. i. o. Bjelovar. Jng. Josip Jozić, šum. inž. Zagreb. Ing. Kuzman Odž´ć ......, šum. inž. i. o. Mitrovica. Ing. Nikola Mdjuš, sekretar gon. dir. šuma Beograd. . Slavko Jovanović. protust. i. o. Mitrovica. Vaclav Hanzlovskv, drž. gozdar Gorje pri Bledu. Dr. \^iktor Pfeifer, posjednik Maribor. ´ Tng. Jo-s-ip Stimec, Ljubljana. Dr. Drag. Trstenjak, vi. sav. Ljubljana. Ing.´\4ktor Novak, gozd. komisar Ljubljana., Anton Kofol, gozcl. rač. svetnik Ljubljana. ??) p o m a g a č i ; Slušatelji go-ap. šumarskog fakulteta: Jovano4ić Slavko, Šcrbetić Adolf, Mahovlić Josip, Haramija Viktor, Vujačić Dušan, Jovanović Jovan, Pošorn Josip, Hclman Mat ja. Ncdeljković Josip, Stcr Milan. Dumić Krunoslav, Đuiepa Mustafa, Ruka\´ina Ivo-. Torlić Ibrahim i Zarič Petronije. c}utemeljaČi:„ Red. član \´alentin Mulej, pos. i lesni trgovec Lancovo. -- Družba lesnih trgovcev, Celje. TA^ornica parketa i paropila, Zagreb. Nadalje se zaključuje otisnuti 3().0€0 kom. listića za teminologiju i 3(.) kom. otisaka članka dr, Ugrenovića iz Šum. lista o terminologiji. S nekim ispraveima prima se na to- Pravilnik fonda za g 1 a .´ n ti skupštinu i P . a .- i I n i k o p o d r u ž i n a m a. Marinovi ć preporuča gg. članoA´ima, da se zauzmu, kako bi podaci u o\-o<^od. izdanju Almanaha kralj. S. .. S. u koliko se tiču šumarstA-a bili što točnij", da jednoć ... dođemo do točne statistike. Zaključuje se, da udruženje kao takovo ne će učestvovati u sabiranju materijala, ali se pojedini članovi odbora obvezuju za svoje pokrajine, da će podaci biti što točnij´. Čita se podnesak prof. Vesely^a iz Sarajeva, kojim nudi udruženju, da preuzme u svoju nakladu tisak njegovog prevoda Hufnaglove knjige o uređenju šuma. Nakon kratke debate konštatujc se, da su društvena srestva izcrpljena izdanjem knjiga prof. dr. Levakovića i dr. Nenadića i dok se ti izdaci ne pokriju, ne mogu se praviti novi. Moriilnu potporu za taj podhvat daje udruženje i preporučit će nabavku te knjige preko Šum. lista svim članovima. |