DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 34     <-- 34 -->        PDF

226 Šumska industrija i trgovina.


Jugoslavija.


Drvo je u našoj državi eminentno izvazni artikl. Za sada su nam po/.nati


samo podaci i/ prvog polugodištu 1^22. tdi po zbroju cjelokupnog izvora godine


1*.9., i^Zil. \92\. i V\´ god. 1922. stoji na prvom mjestu drvo (onda; ku^


kuriiz, meso, goveda, svinji itd.)-


Cjelokupni izvoz drveta kretao se je:


1919 1920 1921
drvo 44.000 ^ 19,000.000 Din - 317,400.000 Din — 199,000.000 Din
tanin e,51S„ 4.446 000 „ 5.945 zf 25,000.000 „ 4.653 .´ 9,900.000 „


V21922


— 252,000.000 Din
1,682.000 t 6,000.000 „


Od toga je izvezeno u god. 1920.:


1920 1921


U Italiju 272,000 OCO Din 135,000.000 Din


„ Austriji 32,000.000 „ 23,000.000 „


„ Gršku 6,000.000 „ 8,000.000 „


„ Švicarsku 2,000.000 „ 2,COO.0OO „


„ Francusku 9,000.000 „ 5,000.000 „


„ Englesku 1,000.000 „ 3,000.000 „


„ Njemačka 5,000.000 „


„ Madžarsku 4,000.000 „


Jakost izvoza po vrijednosti nije sasvim točna, a po količini nam nodo^
staje. \´rijednost se je naime bilježila po prijavljenim deklaracijama stranaka,
te se je od prijavljene \rijcdnosti morala ustupiti državi V;t deviza, radi čega
su izvoznici prijavljivali manju vrijednost. Ova činjenica ukazuje potrebu ..^
organi/,aeije privredne izN´ozne statistike.


L pogledu izvoza dolazi za nas u obzir u prvom redu Italija. Naša je
dizuva posvema preuzela onu ulogu, koju je prj´c rata imala u tom pogledu
Austro^L´garska monarhija. To je tim razumljivije, što su zemlje, koje su saČi?
njavale naj> eći dio t(!ga i/. oza. danas sastavni dijelovi naše držaA´c, dakle
.Slo.^enija, Hrvatska i Bosna.


Uslijed okolnosti, koje smo imali prilike opetovano iznijeti u ovom pri*
kažu di^ ..^ tržišta, zauzeli smo na "talijanskom tržištu i onaj dio izvoza, što
su ga nekad imale ostale uustrijske zemlje, koje su našle ...´0 tržište za svoje
drvo poglavito u Njemačkoj.


U 1922. godini smo poglavito izvozili u dosadašnje zemlje, a osA^ojli smo
i neka nova tržišta. Hrasto\u građu je tražila Belgija, Holandija i Engleska,
meku gradu te buko\ rezani materijal i parenu buko\´inu Italija. Spanija i Fran^
cuska, hrastove dužice i gradu Francuska, bukove dužice Italija, Spanija i
Cirčku. Dosta se izA´ozilo i u južne krajeve naročito u Egipat.


Izvoz bi se bio jače razmahao te osvojio i druga tržišta, da nije sa strane
države bilo zapreka, koje su se očitovale n rdavoj finansiskoj, trgovačkoj i sa==