DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 34 <-- 34 --> PDF |
226 Šumska industrija i trgovina. Jugoslavija. Drvo je u našoj državi eminentno izvazni artikl. Za sada su nam po/.nati samo podaci i/ prvog polugodištu 1^22. tdi po zbroju cjelokupnog izvora godine 1*.9., i^Zil. \92\. i V\´ god. 1922. stoji na prvom mjestu drvo (onda; ku^ kuriiz, meso, goveda, svinji itd.)- Cjelokupni izvoz drveta kretao se je: 1919 1920 1921 drvo 44.000 ^ 19,000.000 Din - 317,400.000 Din — 199,000.000 Din tanin e,51S„ 4.446 000 „ 5.945 zf 25,000.000 „ 4.653 .´ 9,900.000 „ V21922 — 252,000.000 Din 1,682.000 t 6,000.000 „ Od toga je izvezeno u god. 1920.: 1920 1921 U Italiju 272,000 OCO Din 135,000.000 Din „ Austriji 32,000.000 „ 23,000.000 „ „ Gršku 6,000.000 „ 8,000.000 „ „ Švicarsku 2,000.000 „ 2,COO.0OO „ „ Francusku 9,000.000 „ 5,000.000 „ „ Englesku 1,000.000 „ 3,000.000 „ „ Njemačka 5,000.000 „ „ Madžarsku 4,000.000 „ Jakost izvoza po vrijednosti nije sasvim točna, a po količini nam nodo^ staje. \´rijednost se je naime bilježila po prijavljenim deklaracijama stranaka, te se je od prijavljene \rijcdnosti morala ustupiti državi V;t deviza, radi čega su izvoznici prijavljivali manju vrijednost. Ova činjenica ukazuje potrebu ..^ organi/,aeije privredne izN´ozne statistike. L pogledu izvoza dolazi za nas u obzir u prvom redu Italija. Naša je dizuva posvema preuzela onu ulogu, koju je prj´c rata imala u tom pogledu Austro^L´garska monarhija. To je tim razumljivije, što su zemlje, koje su saČi? njavale naj> eći dio t(!ga i/. oza. danas sastavni dijelovi naše držaA´c, dakle .Slo.^enija, Hrvatska i Bosna. Uslijed okolnosti, koje smo imali prilike opetovano iznijeti u ovom pri* kažu di^ ..^ tržišta, zauzeli smo na "talijanskom tržištu i onaj dio izvoza, što su ga nekad imale ostale uustrijske zemlje, koje su našle ...´0 tržište za svoje drvo poglavito u Njemačkoj. U 1922. godini smo poglavito izvozili u dosadašnje zemlje, a osA^ojli smo i neka nova tržišta. Hrasto\u građu je tražila Belgija, Holandija i Engleska, meku gradu te buko\ rezani materijal i parenu buko\´inu Italija. Spanija i Fran^ cuska, hrastove dužice i gradu Francuska, bukove dužice Italija, Spanija i Cirčku. Dosta se izA´ozilo i u južne krajeve naročito u Egipat. Izvoz bi se bio jače razmahao te osvojio i druga tržišta, da nije sa strane države bilo zapreka, koje su se očitovale n rdavoj finansiskoj, trgovačkoj i sa== |