DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Šumska industrija i trgovina. 225 Kadu je uslijed rata Italija bila odrezana od svojih glavnih iiferanata (uvor= žilo se samo 10% predratne količine), a potrošnja je na drvetu porasla uslijed vojnik potreba, bila je prisiljena najveći dio potreba pokrivati iz svojih Šuma, što je dovelo mjestimice do^ velikih devastac^a, Računalo se, da će poslije rata p-orasti uvoz u Italiju; međutim se dogodilo baš obratno. Uvoz je znatno opao. Uzroci su dijelom u tome, što je priključe kom ..... zemalja s 28% šumske površine proizvodnja drveta znatno porasla, a dijelom u unutarnjim prilika^ uslijed kojih su smanjene potrebe na drvetu. U 1922, nastao je naime pad tal. lire, uslijed čega je tražen izlaz u kupo^ vanju stranih deviza, što je ovima još više podignuo tečaj na štetu domaćeg novca. To se je u obrnutom omjeru odražavalo na svim tržištima, pa i na tržištu drveta. Tako je drvo, koje je još sredinom ljeta stajalo ...^ 190 lira, poskočilo u septembru na 270 lira. Unutarnja nesredenost, borbe stranaka, hiper? produkcija činovništva, neuravnoteženost budžeta itd. djelovalo je nepovoljno na drvno tržište. Uz to- se je pojavila nestašica novca i nezapo^sleno^st u svim granama. Građevna djelatnost je unatoč velikih potreba mirovala, te je potraže nja, na grad. drvetu bila minimalna; isto je i s brodogradnjom, koja je prije rata apsorbirala velike koUčine drveta, te je poslije rata uslijed A^clikog prirasta dobivenih brodova tako reci posvema prestala. Nešto veću živahnost pokazala je samo industrija pokučtva, koja je prije rata radila za izvo^z, ali je poslije znatno nazadovala. Potrebe stolarske pokrivaju se sada većim dijelom n zemlji; šume Tirola i ostalih na novo pridošlih dijelova bivše monarhije imadu naime vrlo dobrog drveta za te svrhe. Uza sve to dolazi još i velika množina drveta, dana Italiji na ime ....^ racija tijekom .1922. To se drvo nalazi kraj .-^....., odakle se rasprodaje uz vrlo nisku cijenu, koja je uz ostale naA^edene prilike djelovala, da s-u cijene drveta u decembru opet pale. Ipak su još u tom mjesecu kupljene dosta velike zalihe ,uz prilično veliku cijenu, a u nadi, da će nova fašistička vlada uvesti sređenije odnošaje te će s^d poslovi opet oživjeti. (Okupacija njemačkih industrijalnih predjela po Fran^* cuskoj imala je međutim neugodan odjek u Italiji, te su uslijed nestašice ugljena mnoga poduzeća zatvorena, a očekivano oživljenje poslovnog života nije nadošlo, te nagomilana roba uzalud čeka kupce). (Holzmarkt 1923. br. 20.) ´ Kao liferanti za talijansko tržište dolaze u obzir uz spomenute već zemlje bivše monarhije, što su pripale Italiji, u prvom redu: 1. Njemačka Austrija i to onaj dio Koruške, što lezi neporedno uz Granicu.´U toj državi tužili su se eksporteri na velike neprilike radi velike tarife i carine; di´vo se je uz to radije prodavalo u Njemačku radi, promptne isplate, dočim se je u Italiji trebalo čekati dulje vremena na isplatit obA-cza, Stručni listovi se tuže, da je Italija za njih posvema izgubljeno tržište. 2. Jugoslavija , odakle se rado traži naročito jelov materijal \"ećih dimenzija i bukove daščice za voćne sanduke te dr.´eni ugljen. Radi blizine i ])ada dinara može se jugosL drA-o lahko natjecati s rumunjskim, koje radi velike udaljenosti mora prije ili kasnije izgubiti talijansko tržište. Jugoslovensko drvo se nudi na talijanskoj granici po 200—21— lira (Holzmarkt). |