DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 32     <-- 32 -->        PDF

224 Šumska industrija i trgovma.


Francuska.


Površina šuma u Francuskoj (bez kolonija) porasla je nakon sklopljenom^
miru 2S. juna 1919. s 9,.8..701 ha za okruglih 500.000/la (Eizat^^Lotliaringija i
Saarska dolina). S time se je bilansa drvne trgovine Francuske donekle .....^
vila, ali ostaje jos uvijek u punoj mjeri pasivna.


God. 1913. iznosio je uvoz 203,800.000 fr. prcm.a izvozu od 72,400.000 fr.,
ili 1912 u tonama uvoz 1,783.000, i/voz 1.88.000; pasivnost je dakle iznosila
13L4i)0.000 fr. dot 5^>5.000 tona.


Uvozne zemlje na drvetu bile su prije rata za Francusku: Rusija s Fin?
skom, Njemačka i Rumunjska. U zadnjih 10 ijodina se je uvoz iz Rusije po?
većao. iz Švedske, Amerike i Austro^Ugarske smanjio (Endres).


Najviše se ..^./.. rezanog materijala i dužica, a izvozilo okruglog drveta,
rudničkog i ...). pragova. Potreba je iznosila (prema Endresu) god. 1911.


1. tvorivo drvo: a) vlast, produkcija 6,712.000 m=´, b) ..... uvo^za 3,326.000 m-^;
ukupno 10.038.000 m^; 2. gorivo dr\ro: a) vlast, produkcija 16,791.000 m^, višak
izvoda 182.000 m´^; razlika 26,647.000 m^
Prema tome je pokrivala na t^^orivom drvetu 33-2%, a od cjelokupne po?
trebc na drvetu 11´.% uvozom. Gorivog drv^eta je imala dosta pa je preoetajalo
još i za izvoz.


U godini 1922. došla je na ...^. mjesto kao uvozna država za Francusku
Švedska, iza nje Finska i Čehoslovaška, manje Rumunjska, Poljiska, Jugoslavija,
Njemačka, Švicarska i Amerika. Izvoz iz Njem. Austrije bio je oteščan fran?
cus^kom uvoznom carinom, koja je bila mnogo veća za Njem. Austriju nego


n. ... za Rumunjsku, Poljsku, Čeho.slovaČku i Jugoslaviju. Tako se je n. ... za
vagon dr>"eta iz ovih poslednjih zemalja plaćalo 100^—175 fr. carine, a iz Njem.
Austrije 400—700 fr., čemu je još pridošla u zadnje vi´ijeme povišica želj. tarife
i izvozne carine u Nj. Austriji (Holzmarkt 1922 br. 100).
. ´ Italija.


Šumskoj površini Italije, koja je prije rata iznosila (1913.) 4,646.000 ha --^
17-6% cijele površine, ima se još pribrojiti šumska površina Istre i Gorice te
Joižnog Tirola (oko 1,215.000 ha).


Šume su preko 50% u gorju, oko 7% nizinske, a ostale na brežuljcima.
Prirast Šuma je u prispodobi s drugim zemljama dosta malen. Potrošnja drveta
iznosila je prije rata 1. tvorivo drvo: vlastita proizvodnja 1,500,(.)0.., uvozilo se
oko 4,338.000 m-´*, ukupno 5,838.000 m^. 2. gorivo drvo i drv. ugljen: vlastita pro?
izvodnja 11,100.000 m^ uvoz 630.000 m-\ ukupno lL730.000m=^ God. 1912. iznosio
..^ uvoz 1.23.000 tona u vrijednosti 138,400.000 lira; u predratno vrijeme iznosio
je cjelokupni uvoz preračunat u oblovinu 3,900.000 m^. (Endres.)


Prema tome je Italija bila prije rata importna država, koja je uvozila po?
prečno oko 1400.000 t 75% od toga uvozila je iz Austro^Ugarske monarhije,
13% iz Amerike, Uvozilo se ponajviše rezanog materijala; tako je n. pr. omjer
pojedinih sortimcnata god. 1911. iznosio: 168.724 f okruglog, 1,317.84. rezanog
drveta, a 19.095 t dužica.


Iz y\ustrije se uvozilo poglavito borovina i smrekoAdna, iz Slavonije hrasto?
vina, iz Gorskog kotara jelovo građevno drvo, iz Bosne meko građevno drvo.
i rezani materijal (oko 40% izvoznog drveta iz .. .. išlo je u Italiju),