DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 32 <-- 32 --> PDF |
224 Šumska industrija i trgovma. Francuska. Površina šuma u Francuskoj (bez kolonija) porasla je nakon sklopljenom^ miru 2S. juna 1919. s 9,.8..701 ha za okruglih 500.000/la (Eizat^^Lotliaringija i Saarska dolina). S time se je bilansa drvne trgovine Francuske donekle .....^ vila, ali ostaje jos uvijek u punoj mjeri pasivna. God. 1913. iznosio je uvoz 203,800.000 fr. prcm.a izvozu od 72,400.000 fr., ili 1912 u tonama uvoz 1,783.000, i/voz 1.88.000; pasivnost je dakle iznosila 13L4i)0.000 fr. dot 5^>5.000 tona. Uvozne zemlje na drvetu bile su prije rata za Francusku: Rusija s Fin? skom, Njemačka i Rumunjska. U zadnjih 10 ijodina se je uvoz iz Rusije po? većao. iz Švedske, Amerike i Austro^Ugarske smanjio (Endres). Najviše se ..^./.. rezanog materijala i dužica, a izvozilo okruglog drveta, rudničkog i ...). pragova. Potreba je iznosila (prema Endresu) god. 1911. 1. tvorivo drvo: a) vlast, produkcija 6,712.000 m=´, b) ..... uvo^za 3,326.000 m-^; ukupno 10.038.000 m^; 2. gorivo dr\ro: a) vlast, produkcija 16,791.000 m^, višak izvoda 182.000 m´^; razlika 26,647.000 m^ Prema tome je pokrivala na t^^orivom drvetu 33-2%, a od cjelokupne po? trebc na drvetu 11´.% uvozom. Gorivog drv^eta je imala dosta pa je preoetajalo još i za izvoz. U godini 1922. došla je na ...^. mjesto kao uvozna država za Francusku Švedska, iza nje Finska i Čehoslovaška, manje Rumunjska, Poljiska, Jugoslavija, Njemačka, Švicarska i Amerika. Izvoz iz Njem. Austrije bio je oteščan fran? cus^kom uvoznom carinom, koja je bila mnogo veća za Njem. Austriju nego n. ... za Rumunjsku, Poljsku, Čeho.slovaČku i Jugoslaviju. Tako se je n. ... za vagon dr>"eta iz ovih poslednjih zemalja plaćalo 100^—175 fr. carine, a iz Njem. Austrije 400—700 fr., čemu je još pridošla u zadnje vi´ijeme povišica želj. tarife i izvozne carine u Nj. Austriji (Holzmarkt 1922 br. 100). . ´ Italija. Šumskoj površini Italije, koja je prije rata iznosila (1913.) 4,646.000 ha --^ 17-6% cijele površine, ima se još pribrojiti šumska površina Istre i Gorice te Joižnog Tirola (oko 1,215.000 ha). Šume su preko 50% u gorju, oko 7% nizinske, a ostale na brežuljcima. Prirast Šuma je u prispodobi s drugim zemljama dosta malen. Potrošnja drveta iznosila je prije rata 1. tvorivo drvo: vlastita proizvodnja 1,500,(.)0.., uvozilo se oko 4,338.000 m-´*, ukupno 5,838.000 m^. 2. gorivo drvo i drv. ugljen: vlastita pro? izvodnja 11,100.000 m^ uvoz 630.000 m-\ ukupno lL730.000m=^ God. 1912. iznosio ..^ uvoz 1.23.000 tona u vrijednosti 138,400.000 lira; u predratno vrijeme iznosio je cjelokupni uvoz preračunat u oblovinu 3,900.000 m^. (Endres.) Prema tome je Italija bila prije rata importna država, koja je uvozila po? prečno oko 1400.000 t 75% od toga uvozila je iz Austro^Ugarske monarhije, 13% iz Amerike, Uvozilo se ponajviše rezanog materijala; tako je n. pr. omjer pojedinih sortimcnata god. 1911. iznosio: 168.724 f okruglog, 1,317.84. rezanog drveta, a 19.095 t dužica. Iz y\ustrije se uvozilo poglavito borovina i smrekoAdna, iz Slavonije hrasto? vina, iz Gorskog kotara jelovo građevno drvo, iz Bosne meko građevno drvo. i rezani materijal (oko 40% izvoznog drveta iz .. .. išlo je u Italiju), |