DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 27 <-- 27 --> PDF |
iitemmi pregled. 219 1 TB^´^^V^ 1*´tr*1 irVV ^ ..1.1/\*~1 " — ´ " jLrfiicrarni pregieG« Die Bestandesmassenaufnahiue mittels Probestamraen. . i s h c r i g c un d . c u c G e s i c h t sp u n k t c. Napisao dr. A. L e v a k o v i ć , s\ ..1., profesor u Zagrebu. N´ukladmi knji/ara U 4 I h. F r i c k , Wicn — Lcip/io 1^22. Djelce u formi brošure sa ]02 stnmiec. Cijena za Jui(oslaviju okniglo29 Dm. Naru* čuje bC putem bvake knjižare. Pisac obraduje ovdje u glavnom ono isto, što je o pnmjernim stablima i o ra/nim metodama za kubisanje sastojina obradio bio vee u Šumar, listu od 1<)20. godine, samo to čini ovdje u pribeno promijenjenom obliku, a u stvarnom pogledu znatno dotjeranije i savršnije. I/nosi ovdje i neke poj:^iede, kojih se u spomenutom godištu Šumar, iista nije dotakao te kojima ni u svojoj >.Den« droraetriji« nije mogao dovoljno dati mjesta, pak se stoga u s>Dendromctnji/ no. nekim mjestima pozivlje na ovo djelce. Ono nastoji oko potpunot^ ra/ja^= njenja nekih — barem, kako izgleda, dosad — otvorenih pitanja TKI polju nauke o kubisanju sastojina i oko znatnijih promjena u izvedbi kubikueijonih poslova obzirom na postignuće Sto veće točnosti, pa ga je stoga pisac objelodanio u njemačkom jeziku, da bude pristupačnije što šiuem krugu šumarskih stručnjaka. Mi ćemo se na to djelo u jednom od naicdnih brojeva potanje osvrnuti. »Le sapin de Douglasc* (Pseudotsuga Douglasii) ParisA´crsiulles . Ins, rue Champda^Garde 1923. Napisao p r o f. R o b e r t Fi i c k e 1. Primili smo od pisc^, koji je — kako smo .-.. izvjestili — predsjednik »Lige zcmalia srcdo^ zemnog mora«, ovu zanimljiv´u monografiju, koja govori o poznatoj egzoti — Pseudotsuga Douglasii — te donosimo ovdje ukratko njen prikaz. Njemi de^ taljnu ocjenu prepuštamo pozvanijem peiu. Knjiga opsiže 62 stranice te obraduje ovaj materijal: J. Ro d Pseudotsuga : njeno otkriće, nomenklatura, karakteri, v´i-^tc i odlike. 11. . o n o g . a f i č k i prikaz Pseudotsuga Douglasii i glauea : geografsko rasprostranjenje i regije, njene družice, bijolooija (/.? korjenjivanje, priraštaj, dimenzije, starost, . ladanje naprama sA^jctlu fauUjr govori o »temperamentu«], stanište), pogibli (studen, suša, vjetar, o/Ijcde, divljač, nametnici), drvo, njegova svojstva i uporaba. III. P s e u d o t s u ;> a Douglasi i u Evropi : Engleska, Belgija. Njemačka, Italija, Austrija, ^>vaj? carska, ostale zemlje Evrope. 1.´^. Pseudotsuga Douglasii u F r a n ^ c u s k o j . V. Kultura : sabiranje sjemena, uzgajanje sadnica, osni.´^njc sa^^ stojina (sjetva, sadnja, odstojanje, čiste sastojine, mješovite sastojine), gospo^ darenje (proredi van je, kiaštrenjc, gospodarenje, pomlađivanje). Interesantno je zagledati u dublje ekononiske i šumarsko^političkc razloge^ koji potiču pisca na to, da izdavanjem posebne brošure skrene pažnju ne .samo stručne već i šire jaA´UOsti na uzgoj ove egzote. On se duhom vraća u godinu I9I4. \´^eli da je Francuska — davno već prije rata — plaćala danak inostranstvu t>m, što je od ovoga morala da povlači naročito čctinjavo građevno drvo. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 28 <-- 28 --> PDF |
22 0 Lite.rerni: pregled.. tJ. io dodc rat Dobavila vrela za Francusku — bila je to Skandinavija, Rusija, Rumunjska, Ujedinjene američke države i Kanada — presušiše, a da o neprijateljskim državama i ne govorimo. Poslijednje lađe, iiatovorene drvetom — veli pisac — stigoše iz Sjeverne Amerike 1917, Pa kako ih je samo malo bilo na broju! Autor zatim na.stavlja ovako: ~ »No u isti c-as dok se uvoz smanjivao, rasla je trešnja i počelo je zadiranje, u naše drvne kapitale. Potrošnja ornogoričnog drveta, dakle baš o^o-ga, što smo prije uvozili u vanrednim količinama, postala je vrlo znatnom. Pa i sada su uslijed nuŽde rekonstrukcije naše potrebe beskrajne. Bilo je razborito, što smo od Njemačke mirovnim ugovorom zatražili dobavu drveta. No provalija je odveć silna a da bi se tako mogla zatrpati.« (Mais la gouffre est trap vaste pour etre aiiisJ comble.) »S druge se strane opet izmjenila situacija i obzirom na naše dobavljače prije rata, ma da su oni dijelovi Rusije, koji su negda bili naši najjači dobava Ijači drveta, danas nezavisne države (Poljska, Leton^ka, Estonska, Litva, Finska). Konačno i nisko stanje našega tečaja traži, da se ograniči uvoz iz Skandina\aje, Kanade i Ujedinjenih država. Evidentno je dakle, da aiije samo za nas od naveeeg interesa briga, kako bi se što brže zatrpale provalije, učinjene na našem drvnom kapitalu, već kako bi se ovaj povećao priraštajem našili šuma. Da se to poluči valja se uteći onim vrstama drveta, koja će najpotpunije odgovarati potrebama naše nacijonalne produkcije. Pored toga treba da te vrsti stavljaju malene zahtjeve, da se tako kulti\nšu i da brzo prirašćuju. Obični bor neosporno dobrim dijelom udov^oljava ovim uslovima. No ima još neka druga vrst, koja se lako kultiviše. koja ne stavlja velikih zahtjeva na tio; koja se — a to je od važnosti — odlikuje go´tovo dvostruko brzim priraščivanjem te kojoj je drvo prvorazrednoga kvaliteta. To je jela Douglas^ova.« U tečaju doljnjega prikazivanja nastoji autor da prikaže, kako se kod DouglasrOve jele radi o vrsti vanredno-ga produktiviteta, kako je ona sa gledišta evropske flore bez takmaca te kako se ona svima, koji su je proučavali i njome eksperimcntovali, ukazala podesno^m da se akomo´duje i najraznolicnijim prilikama. Knjiga dakle po važnosti samoga pitanja i po načinu prikazivanja zaslužuje svaku -pažnju pa je kao takovu preporučamo. \%ižno je da ..-.. prilikom podsjetimo, da je — prema našim podacima — prvi pokušaj aklimatizovanja Abies Douglasii u šumi (dakle ne po parkovima) učinjen kod nas još godine 1881. Te je naime godine u državnim Šumama oko ........ odnosno Sokolovca državni nadšumar Hotovv´y po«adio tisuća ..^ mada Abies Douglasii. Bilo bi interesantno znati odnosno istražiti, kakovim je uspjehom urodio ovaj pokušaj.´´- Potpunosti radi primjećujemo, da je Abies Douglasii »kao osobito zgodnu 7.a uzgoj i u našim šumama« preporučao i prof. Partaš.Ugrenović. ´ ^>Amcrikanska smreka (Abies Douglasii) u EIrvatskoj.« Šumarski list 1881, str. 51. " »O naturalizaciji stranih vrsti šumskog drveća.« Sum. list 1*^00, str. 367. |