DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 18 <-- 18 --> PDF |
210 Iskorištava-njc šuma ´ u vlastitoj režij´ postepeno nakon izgradnje potrebne mreže prometila, koju sva^^ kom zgodom nagiašnjemo kao conditio sine qua noai režije. Re:^ zultat je bio vrlo velik; posljedice sn se odrazile na cijelom polju nar. gospodarstvenog žiA-ota. Evo, šta veli o tom očevidac, tam, šumarnik Ney:^ »Ondje, gdje su pred 30 godina još klepetale male vodene pilane, što; su samo domaću potrebu pokrivale, a na trgovinu su jedva imale kakovog utjecaja, gdje je monotoni ..^ sao monopolizovanih velikih poduzeća isključivao svaku gospomđarsku živahnost: ... tamo je (nakon uvedenja režije. Op, p.) osnovan čitav niz uzornih, privatnih pilana, a razvita šumska tr^ govinii i obrt natječu se kod unovčenja šumskih produkata.« Spomeniili smo već u više navrata j:)romjenu sistema u šum. gazdinstvu Bukovine. Prekinuvši sa starim sistemom prodaje na panju i izgradnje prometiUi po kupcu, prešlo se devedesetih go^ dina prošloi^ stoljeća na izgradnju promctihi i eksploataciju u ..^ žiji. Priivo veli šum. savjetnik Bohm:´- Otvorivši grko^^kat. relig. fondovi svoje šume stalnim šumskim putevima, nisu si samo osi^ gm-aliveći prihod, već su omogućili i prelaz režijskom poslovanju, a kroz to intenzivnijem gazdinstvu.« Taj korak ukinuo je ondje si:^ stem monopolizovanja šumske trgovine po A´^elikim poduzećima i postavio ga na solidniju bazu, koja je omogućila život i razvoj velikom broju manjih poduzeća. Sličan razvoj pokazala je Galicija, a u novije vrijeme i ..:= džarska. Početkom^ ovog stoljeća počelo se dokidati sa-starim si^ stemom prodaje putem ugovora i stabala na panju; ponajprije uvedena je režija u karpatskim šumama Marmaroša, što po svojim osebinama u mnogom sHče našim bosanskim šumama, kako je to zgodno primjetio i sam Dimitz.-´ Počelo se prodavati u skupinama po 500—10.0 nv u režiji izrađenog i a splavove ve^ zanog drveta. To je omogućilo kupovanje ne samo velikim, podu.^ /ećima/ koja su kupovala po više sktniina, već i manjim poduze:^ cima, što su se zadovoljavala s par skupina. Kao naravnu posije? dicu ovog načina prodaje, — što je kasnije proširen i na ostale drž. šum. urede — spominje Kaan procvat velikog broja šum. ..^ dustr. poduzeća uzduž cijele Tise, što je naravno povuklo za so:= bom prestanak velikih mamutskih podiizeća u Karpatima. S pra? vom dakle upoizoruje isti pisac na velike gospodarsko^olitičke posljedice ovog postupkakoje su se odrazile tako u prodajnoj cijeni marmaroškog drveta, kao i u razvoju industrije i trgovčkcm prometu izrađenog drveta. Jk´fichi- ubi.T Jii; XX \´crsainmi´jny JoLitsc´icr Forstmunnor zu Karl^* riilu .´)2, (.. Crd [., ..)4. - 4^U) - .... L, 1.. -- 650. ´ Sporn. (ljei liiarrn.´i .1»´´-´.:<>´´ ilrv´Ctil. |