DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1923 str. 17 <-- 17 --> PDF |
lskoriitiv\ aijje šuma u vlastitoj režiji 209 decenija, te se s našim ekstenzivnim jiospodarstvoni ne može uporedivati. U prvo vrijeme razvitka šimiske trgovine, kada je u svim tim zemljama bilo u izobilju zatvorenih prašmna, bila je tako reći jedina mogućnost otvorenja tih šuma u eksploataciji po? moću ugovora na kraće ili dulje vrijeme. Osnivajući velike pilane u neposrednoj blizini suma ili preuzimajući po vlasniku (državi) sagrađene pilane, skupilo je nekoliko ovakovih poduzeća svu preradu i trgovinu drveta u. svoje ruke. Posljedice toga odra; m gospodarstvu dot. držćive. U zakup uzete pilane i ostaJa postrojenja nastojao je zakupac čim. bolje izrabititemu se nisu isplatile veće investicije za proširenje poduzeća i usavršenje stro::; jeva, kojima se je kanio služiti samo za vrijeme svog zakupa i nitko mu nije jamčio, da će taj zakup nakon iztninuća biti opet njegov. »Toj se okolnosti imade ]:)ripisati, da većina takovih pi:^ lana baš nije uzorna, da njihovo uređenje nije napredovalo s du:= hom vremena i da se prerada materijala, uslijed nestašice novijih strojeva, ne obavlja u onoj količini, koja bi se mogla postići prem-a današnje^m stanju i naipretku, tehnike.«^ Nije minogo bolje ni s onim ^pilanama, koje su gradili ova^ kovi zakupci. Uslijed obveza, da nakon izmaka ugovornog roka sva postrojanja prelaze u drž. svojinu, građene su te pilane s ..^ čunom, da će se troškovi amortizirati iz kupljenog drveta za vri^ .... ugovornog roka. Uslijed prodaje velikih kompleksa isključeno je bilo natje;= canje manjim kapitalima i tako se koncentrisala cijela indti-strija i trgovina u nekoliko rnku, koje su monopolizovale pijac ne samo bliže okoline, već su imale odlučan utjecaj i na raz\^oj trgovine cijele države. Uz :spom.emite države .imademo za to vrlo lijep primjer iz nedavne domaće prošlosti, gdje je par velikih podii=^ zeca u Bosni podiglo onu veliku prašinu, ŠtO´ je poznato pod ime^ nom »bo´sanska pogibao.«^ Isti su gotovo učinak proizvele prodaje većih sječina na pa?^ nju, do kojih su dolazili samo jaki kapitalisti. U to´m pogledu nastala je promjena tek onda, kada su vlade sp´om. država pod dojmom novih ideja i uspjeha režijskog gospom darenja u njemačkim državama počele pod kuće uvađati taj ..^ čin unovčenja. Dolaskom Nijemaca u Elzae=Lotharingiji nakon franc.^njem: rata, promijenit je dotadanji način prodaje na panju i uvedeno režijsko poslovanje. Razumije se, da je to poslovanje uvedeno ^ Kaan: Faertekesites a magvar hegyYideken (Unovčenje drveta u madž. visokom gorju) E. L. 1903—104L ^ Vidi pobliže gotovo-u svakom broju Oesterreichische Forst und Ja.gd^ zeitung 1903 i 1904. |